Connect with us

Svijet

EU uvodi ogromne promjene oko vozačkih, evo svih detalja. Hrvati se pobunili

Objavljeno

-

U Europskom parlamentu raspravljalo se o prijedlogu novih pravila o vozačkim dozvolama. Predložena direktiva Europske unije predviđa uvođenje jedinstvene digitalne vozačke dozvole, obvezne zdravstvene preglede za vozače svakih 15 godina, ali i stroža pravila za mlade vozače. Protiv prijedloga bilo je 11 hrvatskih eurozastupnika uz jednog suzdržanog.

Vozači početnici morat će, prema prijedlogu novih pravila, proći najmanje dvije godine probnog razdoblja tijekom kojeg će podlijegati određenim ograničenjima, vozačke dozvole za motocikle, automobile i traktore trebale bi vrijediti 15 godina, a za kamione i autobuse pet godina.

Eurozastupnici su se dogovorili i da se od vozača zatraži samoprocjena fizičke i mentalne sposobnosti prilikom izdavanja ili obnove vozačkih dozvola te da članice EU odluče žele li tu samoprocjenu zamijeniti liječničkim pregledom, među ostalim i minimalnim standardima provjere vida i kardiovaskularnog stanja. Podržali su i uvođenje digitalne vozačke dozvole koja bi bila dostupna na mobilnom telefonu i istovjetna fizičkoj vozačkoj dozvoli, priopćio je Europski parlament.

Nisu podržali prijedlog Komisije da se skrati razdoblje valjanosti vozačkih dozvola starijim građanima jer žele izbjeći diskriminaciju i jamčiti njihovo pravo na slobodu kretanja i sudjelovanja u gospodarskom i društvenom životu.

Kako bi se nadoknadio manjak profesionalnih vozača, zastupnici su se odlučili omogućiti 18-godišnjacima dobivanje dozvole za vožnju kamiona ili autobusa kapaciteta do 16 putnika, uz uvjet posjedovanja potvrde o stručnoj osposobljenosti. U tekstu se predlaže da se i 17-godišnjacima omogući dobivanje dozvole za vožnju automobila ili kamiona, uz pratnju iskusnog vozača, dodaje se u priopćenju.

Zastupnici žele da vozači budu spremniji za realne situacije i svjesni rizika, pogotovo kad je riječ o ranjivim skupinama u prometu, poput pješaka, djece, biciklista te korisnika električnih romobila. Stoga drže da bi testovi za vozačku dozvolu trebali uključiti vožnju u snježnim i skliskim uvjetima, mrtve kutove, sustave za pomoć vozaču, sigurno otvaranje vrata vozila kako se ne bi ugrozili drugi sudionici u prometu.

Potpredsjednica Europske komisije Dubravka Šuica ističe da je riječ o probnom roku za vozače početnike, digitalnoj vozačkoj dozvoli Europske unije, novom sustavu zamjene vozačkih dozvola trećih zemalja i ublažavanju jezičnih zahtjeva za podnositelje iz drugih zemalja.

“Bit će lakše dostupni podaci o vozačima. Ono što je posebno bitno, ako napravite prekršaj u jednoj zemlji, bit ćete sankcionirani u drugoj zemlji članici”, napominje Marko Šoštarić s Fakulteta prometnih znanosti.

Obvezni liječnički pregledi

Spornima se smatraju obvezni liječnički pregledi svakih 15 godina.

“Ne možemo prihvatiti obvezne liječničke kontrole, posebno ako bi se to odnosilo isključivo na dob, a ne na objektivne zdravstvene probleme, a naročito ako je to jedini način da se vidi je li netko sposoban za vožnju ili nije, kazala je Elżbieta Katarzyna Łukacijewska”, poljska zastupnica u Europskom parlamentu (EPP).

“Nije namjera kažnjavati vozače, nego zaštititi sve nas koji se koristimo javnim površinama. Kako možemo opravdati ideju da naša vozila moraju redovito prolaziti testove, a vozači ne?” upitao je Dominique Riquet, francuski zastupnik u Europskom parlamentu (Renew).

Jedno od ključnih pitanja je sigurnost mladih vozača, pa se za njih predlaže probno razdoblje od dvije godine.

“Mi imamo srednje prometne škole koje osposobljavaju i obrazuju vozače motornih vozila za zanimanje vozača motornog vozila i s navršenih 18 godina oni se mogu itekako upustiti u vožnju u realnim uvjetima prometa. Naš sustav se pokazao kao puno napredniji u odnosu na rješenja koja se sada predlažu”, rekao je Sinan Alispahić, pomoćnik glavnog tajnika HAK-a, prenosi HRT.

Stručnjaci su složni oko toga da u usporedbi s drugim europskim zemljama u Hrvatskoj imamo nižu prometnu kulturu.

“Manje poštujemo pravila, manje smo savjesni, manje smo odgovorni. Mi kao fakultet smo napravili jedan prijedlog da bismo uveli prometnu sigurnost i prometnu kulturu intenzivnije u nastavu u niže razrede osnovnih škola”, rekao je prometni stručnjak Marko Šoštarić. 

Hrvatski eurozastupnici protiv

Stajalište Parlamenta prihvaćeno je s 339 glasova za, 240 protiv te 37 suzdržanih. Protiv je glasalo 11 hrvatskih zastupnika – pučani Karlo Ressler, Željana Zovko, Tomislav Sokol i Sunčana Glavak, socijaldemokrati Tonino Picula, Biljana Borzan, Predrag Fred Matić i Romana Jerković, Valter Flego (Renew), Ladislav Ilčić (ECR) i nezavisni Mislav Kolakušić. Nezavisni zastupnik Ivan Vilibor Sinčić bio je suzdržan.

Flego, zamjenski član Odbora EP-a za promet i turizam, glasao je protiv jer smatra da stajalište Parlamenta ne ide u smjeru smanjenja prometnih nesreća i veće sigurnosti sudionika u prometu.

“Kad govorimo o sigurnosti na cestama, mislim da kompromisa ne smije biti. U ovoj Direktivi imamo jasan prioritet i zadaću – veća sigurnost u prometu i očuvanje mladih života. Zato ne smije biti kompromisa kad pričamo o tome smiju li ili ne smiju mladi sa 17 godina voziti grdosije od kamiona ili aute od 300 konjskih snaga. Naravno da ne smiju”, rekao je Flego.

Hrvatskom zastupniku sporno je i što se predlaže da dopuštena razina alkohola u krvi mladih vozača bude 0,2 promila.

“Ne smije biti kompromisa ni kad govorimo o promilima. Naravno da mladi vozači ne smiju imati alkohola u krvi. U slučaju bijega s mjesta nesreće, naravno da je potrebno trajno oduzeti vozačku dozvolu. Na taj način možemo sačuvati puno života. Na mnoge važne stvari zatvorili smo oči. Vožnjom s 0,2 promila šaljemo krivu poruku – “Kad piješ, vozi!””, upozorava Flego.

Mladi vozači čine osam posto svih vozača automobila, ali dva od pet sudara sa smrtnim ishodom uključuju vozača, biciklista ili motociklista mlađeg od 30 godina, upozorila je Europska komisija u ožujku 2023. kad je predstavila prijedlog revizije direktive o vozačkim dozvolama.

Hrvatska ima treću najgoru stopu smrtnosti u EU

Na cestama EU smrtno je stradalo 20.640 ljudi u 2022. Najmanje stope smrtnosti bile su u Švedskoj i Danskoj s 22, odnosno 26 smrtnih slučajeva na milijun stanovnika, a najveće u Rumunjskoj (86) i Bugarskoj (78), prema podacima koje je Europska komisija objavila u listopadu prošle godine.

U Hrvatskoj je 2022. umrlo 275 ljudi. Sa 71 smrtnim slučajem na milijun stanovnika, Hrvatska ima treću najgoru stopu smrtnosti u Europskoj uniji.

Ni izvjestiteljica Karima Delli iz Kluba Zelenih nije u potpunosti zadovoljna usvojenim tekstom.

“Danas je Europski parlament imao priliku unaprijediti sigurnost na cestama u Europi i približiti se cilju nulte stope smrtnosti do 2050. te stvoriti robusniji okvir kojim se svi štite od nezgoda na cestama. Pravila uključuju moguće medicinske provjere pri izdavanju ili obnovi vozačkih dozvola te stroža pravila za vozače početnike”, rekla je Delli.

Ministri prometa država članica EU usvojili su svoje pregovaračko stajalište u prosincu prošle godine. Rad na izmjeni te direktive nastavit će se u novom sazivu Europskog parlamenta.

“Na konačnom prijedlogu zakona dalje će raditi novoizabrani zastupnici i vjerujem da kad se politička dodvoravanja nakon izbora završe, novi će zastupnici slušati struku i imati zajednički i jedini ispravan cilj – spašavanje života i smanjenje smrtnosti na cestama”, rekao je Flego.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

Narko-afera trese susjedstvo: Spominju se političari, ali i vrh policije

Objavljeno

-

By

Sud Bosne i Hercegovine odredio je pritvor za samo tri od 23 osobe, koje su početkom tjedna uhićene u toj zemlji pod sumnjom da su suradnici jednog od najvećeg kartela koji je krijumčario drogu iz Latinske Amerike u Europu, a na slobodu su u četvrtak pušteni i policajci te policijski dužnosnici koji su također privedeni.

Sud BiH je zaključio kako nema osnovane sumnje da su ravnatelj Uprave policije MUP-a Federacije BiH Vahidin Munjić te zapovjednik posebne postrojbe entitetskog MUP-a Mustafa Selmanović, kao i trojica policajaca, počinili kaznena djela pa je i odbacio zahtjeve da im se odredi pritvor.

Ta je mjera izrečena za samo tri osobe, uključujući Adnana Smajlovića, kojega Tužiteljstvo BiH smatra vođom skupine koja je za narko kartel, sa sjedištem u Dubaiju i na čijem je čelu Edin Gačanin, “prala” novac na području BiH ulažući ga u nepokretnosti, automobile i dragocjenosti.

Za još pet osoba koje su pod istragom Sud BiH je odredio mjere ograničenja poput zabrane putovanja izvan zemlje i sastajanja s drugim osumnjičenima i potencijalnim svjedocima.

Munjić, Selmanović i policajci u okviru operacije “Black Tie”, u kojoj je sudjelovao i Europol, privedeni su pak pod sumnjom za zloporabu položaja i ovlasti, koju je Sud u BiH odbacio kao neutemeljenu.

Na ročištu za određivanje pritvora tužitelj Sanjin Kulenović je iznio tvrdnje da je vođa narko kartela Edin Gačanin preko zaštićene aplikacije “Sky” izdavao naloge Smajloviću i ostalima iz skupine o načinu distribucije i ulaganja novca kojeg im je slao, a zarađen je preprodajom droge.

Za to je stvorena cijela mreža povezanih stvarnih i fiktivnih tvrtki, a tijekom istrage i analize obavljenih razgovora, koji su naknadno dešifrirani u suradnji s inozemnim policijskim agencijama, utvrđeno je kako je Gačaninov kartel preko svojih suradnika razvijao i planove da u BiH ostvari politički utjecaj kroz postojeće ili neke nove političke stranke.

U tužiteljskim se dokumentima tako spominje ime Adne Helić, kojoj je kartel navodno platio predizbornu kampanju na temelju koje je ona uspjela postati zastupnica u gradskom vijeću Zenice. Također se spominje ime Harisa Behrama, člana gradskog odbora Stranke demokratske akcije (SDA) u Mostaru, ali i pokušaj da se stranka Narod i pravda (NiP), koja je sada dio vladajuće koalicije, uvuče u tu mrežu.

Nakon sudske odluke da se većina uhićenih odmah oslobodi reagirao je lider NiP-a Elmedin Konaković, kojega je dio medija blizak SDA ranije optuživao da je povezan s Gačaninovim kartelom odnosno da je na njegov račun putovao u Dubai.

On je to odlučno zanijekao ustvrdivši kako mu bivša vlast sada “pakira” cijeli slučaj, a činjenicu da je u akciji bilo 23 uhićenih Konaković je na, u objavi na Facebooku u četvrtak, označio kako ključan dokaz da u BiH postoji “pravosudno-medijsko-policijska mafija”, koja nije protiv njega uspjela dokazati svoje optužbe.

“Posebno sam ponosan jer je NiP njihov najveći problem i njihova prva meta”, poručio je Konaković.

 
Nastavi čitati

Svijet

Preko noći otpala krila vjetrenjače s kultnog pariškog Moulin Rougea

Objavljeno

-

Krila znamenite crvene vjetrenjače na vrhu Moulin Rougea, najpoznatijeg pariškog kabaretskog kluba, pala su na tlo tijekom noći, rekao je glasnogovornik kluba.

“Ne znamo što se dogodilo, dogodilo se između 2 i 3 sata ujutro, nitko nije ozlijeđen”, rekao je glasnogovornik, dodajući da je posljednji noćni nastup završio u 1:15 sati.

Klub osnovan prije više od 130 godina

Moulin Rouge (hrv. Crveni mlin), varieté u pariškoj četvrti Montmartre, jedna je od najvećih pariških turističkih atrakcija. Naziv je dobio po nadograđenom crvenom mlinu na krovu.

Mnogima je Moulin Rouge najpoznatiji kao rodno mjesto modernog oblika can-can plesa. Ovdje su nastupale najpoznatije pariške zvijezde svog vremena, a mnoga od ovih imena postala su svjetski poznata zahvaljujući plakatu Henri de Toulouse-Lautreca i njegovim kasnijim izdanjima.

Klub je osnovan 1889. godine, a publiku njegovih plesnih točaka uglavnom čine turističke grupe.

 
Nastavi čitati

Svijet

Američki šef diplomacije: Nadamo se da će više Amerikanaca studirati u Kini

Objavljeno

-

Američki državni tajnik Antony Blinken pozvao je danas Sjedinjene Države i Kinu da “odgovorno” upravljaju svojim razlikama, na početku svog drugog posjeta toj zemlji u manje od godinu dana. “Imamo obvezu prema našim ljudima – i zapravo prema svijetu – da odgovorno upravljamo odnosima između naše dvije zemlje”, rekao je Blinken u Šangaju.

Jučerašnjim dolaskom u Kinu, šef američke diplomacije započeo je svoj boravak posjetom Šangaju, gdje se sastao s lokalnim čelnikom Komunističke partije Kine (CCP) rekavši u razgovorima da je američki predsjednik Joe Biden predan uspostavi “izravnog i održivog” dijaloga između dviju zemalja.

“Mislim da je važno naglasiti vrijednost – čak i nužnost – izravnog angažmana, međusobnog razgovora, izlaganja naših razlika, koje su stvarne, i nastojanja da ih prevladamo”, rekao je  Blinken. Tajnik šangajskog odbora KPK Chen Jining je sa svoje strane inzistirao na važnosti američkih kompanija u lokalnom gospodarstvu.

Razgovarat će se i o Tajvanu

“Odaberemo li suradnju ili sukob, to utječe na dobrobit dvaju naroda, dviju država i budućnost čovječanstva”, istaknuo je. Blinken se zatim sastao sa studentima na Sveučilištu New York u Šangaju, gdje je rekao kako se nada da će više Amerikanaca studirati u Kini, dodajući da su američka sveučilišta spremna dočekati kineske studente.

Peking je sa svoje strane opetovano osudio oštra ispitivanja kojima su neki od njegovih državljana, uključujući studente, bili podvrgnuti po dolasku na američko tlo, unatoč tome što su imali važeće dokumente. “Predsjednik Biden i predsjednik Xi odlučni su ojačati naše veze među ljudima”, rekao je Blinken.

Sutra američki državni tajnik nastavlja put u Peking, gdje će se sastati s kineskim čelnicima i moliti za suzdržanost oko Tajvana, gdje će novi predsjednik biti inauguriran 20. svibnja.

Arhipelag će se tim više pojaviti među delikatnim pitanjima koja će se vjerojatno pokrenuti jer je američki Kongres u utorak dao zeleno svjetlo za paket vojne pomoći od 95 milijardi dolara, namijenjen saveznicima Washingtona, u koji je uključena i pomoć Taipeiju.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu