Connect with us

Svijet

Tri zemlje se pripremaju za nuklearna testiranja? “Vraćamo se užasnim idejama iz Hladnog rata”

Objavljeno

2 godine prije

-

Rusija, SAD i Kina posljednjih su godina izgradile nova postrojenja i iskopale nove tunele na svojim lokacijama za nuklearna testiranja, pokazuju snimke koje je ekskluzivno dobio CNN, u vrijeme kada su napetosti između tri nuklearne velesile dosegle najviše razine u posljednjih nekoliko desetljeća.

I dok nema dokaza da Rusija, SAD ili Kina planiraju vršiti nuklearna testiranja uskoro, snimke koje je s CNN-om podijelio ugledni analitičar studija o neširenju nukelarnog oružja ilustriraju nedavna proširenja na tri lokacije za nuklearna testiranja u usporedbi sa stanjem od prije tek nekoliko godina, prenosi CNN.

Jedna lokacija je u kineskoj regiji Xinjiang na krajnjem zapadu zemlje, druga u ruskom arhipelagu u Arktičkom oceanu, a treća u SAD-u, u pustinji u saveznoj državi Nevadi.

“Ima mnogo naznaka da bi Rusija, Kina i SAD mogle ponovno započeti s nuklearnim testiranjima,” kaže za CNN Jeffrey Lewis, profesor u centru za proučavanje neširenja oružja pri Institutu za međunarodne studije Middlebury.

Nijedna od zemalja to nije učinila još otad je podzemno nuklearno testiranje zabranjeno 1996. godine. Kina i SAD potpisale su sporazum o zabrani, no nisu ga ratificirale.

Umirovljeni poručnik američkih zračnih snaga i bivši obavještajni analitičar Cedric Leighton pregledao je snimke lokacija za testiranja i došao do sličnog zaključka.

“Očito je da su sve tri zemlje uložile mnogo vremena, truda i novca ne samo da moderniziraju svoje nuklearne arsenale, već i da pripreme aktivnosti potrebne za eventualno testiranje,” zaključio je on.

Moskva je ratificirala sporazum o zabrani, no ruski predsjednik Vladimir Putin u veljače je izjavio da će narediti testiranje ako SAD napravi prvi potez, dodavši da “nitko ne bi smio gajiti opasne iluzije da se globalna strateška ravnopravnost može uništiti.”

Ova proširenja donose rizik od početka utrke u moderniziranju infrastrukture za testiranje nuklearnog oružja u vrijeme kada vlada duboko nepovjerenje između Washingtona i dvije autoritarne vlade, kažu analitičari, iako ne vjeruju da je ideja stvarnog oružanog sukoba neizbježna.

“Prijetnja od nuklearnog testiranja sastoji se u razini do koje bi mogla ubrzati već rastuću utrku u naoružanju između SAD-a s jedne i Rusije i Kine s druge strane,” objašnjava Lewis. “Posljedice su takve da bismo mogli potrošiti ogromne svote novca, a da time nećemo postati nimalo sigurniji.”

Ako do testiranja dođe, svijet će za to znati – svaku veliku podzemnu eksploziju detektira Međunarodni sustav za nadzor, mreža 337 postrojenja kona nadzire planet u potrazi za znakovima nuklearne eksplozije.

Direktor projekta za nuklearno informiranje u Federaciji američkih znanstvenik Hans Kristensen slaže se da postoji veliki rizik od eskalacije testiranja ako bi jedna velika sila povukla prvi potez.

“One minute kada jedna nuklearna sila negdje testira bombu, pravila više nema, jer nema sumnje da će svi početi činiti isto,” kaže on.

Izvješće stockholmskog Instituta za istraživanje međunarodnog mira (SIPRI) od lipnja navodi kako Rusija i SAD posjeduju oko 90 posto svog nuklearnog oružja na svijetu. Procjenjuje se da SAD ima preko 3.700 nuklearnih bojevih glava, a Rusija oko 4.500. Obje zemlje svoje strateške nuklearne arsenale drže u stanju visoke spremnosti, što znači da se nuklearno oružje može lansirati u kratkom roku.

Kineski nuklearni arsenal narastao je od 350 bojevih glava u siječnju prošle godine do 410 u siječnju ove godine.

Koja je poanta testiranja?

Ako su sve tri zemlje zaustavile testiranja 90-ih, zašto ih ponovno pokrenuti?

Lewis vjeruje kako se time žele dobiti novi, moderniji podaci i računalni modeli o tome što nuklearna eksplozija zaista može učiniti. SAD i Rusija provele su stotine testova, no Kina je provela samo 40-ak i ima značajno manje podataka.

Prva nuklearna sila svijeta, SAD, provela je 1.032 testa, prvi od kojih je proveden 1945., a posljednji 1992, pokazuju podaci UN-a. SSSR, i danas Rusija, proveo je 715 između 1949. i 1990. godine, a Kina 45 između 1964. i 1996.

Lewis vjeruje da i SAD i Kina i Rusija žele biti prve koje će razviti “egzotično” oružje budućnosti, što također stvara potrebu nuklernih testiranja tih mogućih sustava.

“Na rubu smo neke vrste SF budućnsti gdje se vraćamo svim tim užasnim idejama iz Hladnog rata,” upozorio je Lewis.

 
Povezane teme :
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

Orban: Europa ima dvije opcije, jedna vodi izravno u rat

Objavljeno

2 tjedna prije

-

22. studenoga 2025.

By

Mađarski premijer Viktor Orban izjavio je da je rat između Rusije i Ukrajine doveo Europu do “povijesne prekretnice”, naglasivši da američki predsjednik Donald Trump “nije odustao od svoje namjere da donese mir Ukrajini”.

Orban je rekao da se Europa sada suočava s “dva moguća puta”.

“Možemo se vratiti s ove slijepe ulice i konačno se ujediniti iza mirovne inicijative predsjednika Trumpa, uključujući i briselske birokrate. To bi zahtijevalo od čelnika koji zagovaraju rat da se suoče s činjenicom da su u protekle tri i pol godine trošili teško zarađeni novac Europljana na rat koji se ne može dobiti na bojnom polju”, rekao je.

Orban: Europa ima dvije opcije, jedna vodi izravno u rat
Druga opcija, rekao je, vodi “izravno u rat”.

“Ako europski čelnici koji zagovaraju rat nastave slati novac i oružje Ukrajini bez podrške Sjedinjenih Država, otvorit će put europsko-ruskom sukobu. Europa samo previše dobro zna kamo taj put vodi, a posljedice su oduvijek bile tragične”, rekao je Orbán.

Naglasio je da “nema sumnje koji put Mađarska bira, to je put mira.“

“Ovo je mandat koji nam je dao mađarski narod, a diktiraju ga moral i zdrav razum. Danas u tom duhu šaljem pismo predsjedniku Europske komisije“, dodao je.

 
Nastavi čitati

Svijet

Slovenci sutra izlaze na referendum o potpomognutom samoubojstvu

Objavljeno

2 tjedna prije

-

22. studenoga 2025.

By

Slovenci sutra biraju hoće li podržati ili odbaciti nedavno usvojeni “Zakon o pomoći pri dobrovoljnom okončanju života”, na drugom referendumu u dvije godine o potpomognutom samoubojstvu. Slovenija je postala prva istočnoeuropska zemlja koja je legalizirala potpomognuto samoubojstvo, ali to možda promijeni rezultat sutrašnjeg zakonodavnog referenduma.

Slovenski je parlament u srpnju ove godine usvojio zakon s 50 glasova “za” i 34 “protiv”, a troje zastupnika bilo je suzdržano. Prethodno je 2024. godine 55 posto birača na savjetodavnom referendumu podržalo pravo na potpomognuto samoubojstvo. Inijacitivu za referendum potpisalo više od 46.000 građana
Ubrzo se pojavila inicijativa za referendum o odbacivanju zakona koji je pokrenula skupina na čelu s konzervativnim aktivistom Alešom Primcem i ima potporu oporbe, crkve i dijela zdravstvenih stručnjaka. Potpisalo ju je više od 46.000 građana.

Birači će na referendumu morati odgovoriti na pitanje: “Jeste li za uvođenje zakona o potpomognutom umiranju, koji je Državni zbor usvojio na sjednici 24. srpnja 2025.?”

Za odbacivanje zakona moraju se zadovoljiti dva uvjeta – da većina birača koji izađu na referendum glasaju protiv te da najmanje 20 posto svih birača glasa protiv. Prema podacima slovenskog ministarstva unutarnjih poslova, Slovenija ima 1.696.025 registriranih birača. Minimalan broj glasova potrebnih za odbacivanje zakona iznosi 339.205, prenijela je ranije STA. Što piše u izglasanom zakonu?
Prema izglasanom Zakonu o pomoći pri dobrovoljnom okončanju života, pacijenti u Sloveniji dobili bi pristup potpomognutom samoubojstvu. Ukoliko se uvaži zahtjev pacijenta, isti će dobiti supstancu kojom će si sam okončati život.

Pacijenti će morati dva puta izraziti svoju namjeru svom liječniku prije podnošenja formalnog zahtjeva, što će onda morati odobriti neovisni liječnik. Njihovu sposobnost donošenja odluke također će procijeniti psihijatar. Zdravstvenim radnicima se zadržava pravo da odbiju sudjelovati u ovoj proceduri.

Pravo neće moći biti korišteno u slučajevima neizdržive patnje koja je posljedica mentalne bolesti i za mlađe od 18 godina. Eutanazija, odnosno smrt od ruke njegovatelja na zahtjev bolesnika, ostaje zabranjena.

Prvi djelomični rezultati očekuju se nakon zatvaranja birališta u 19 sati, a službeni rezultat bit će potvrđen tek nakon 4. prosinca, kada se potvrdi konačan broj birača i utvrdi je li postignut kvorum za odbacivanje zakona, objavila je STA.

 
Nastavi čitati

Svijet

Institut: Gotovo desetina njemačkih kompanija u kritičnom stanju

Objavljeno

2 tjedna prije

-

21. studenoga 2025.

By

Gotovo svaka deseta njemačka tvrtka smatra da se nalazi u kritičnom stanju, a posebno je teška situacija u sektoru maloprodaje, pokazalo je u petak istraživanje instituta Ifo.

U listopadu ove godine 8,1 posto tvrtki iskazalo je bojazan za opstanak, nasuprot njih tek 7,3 posto u istom razdoblju prošle godine, objavio je institut za ekonomska istraživanja sa sjedištem u Münchenu.

“Broj korporativnih stečajeva stoga će vjerojatno ostati visok u mjesecima koji dolaze”, rekao je voditelj istraživanja u Ifou Klaus Wohlrabe.

Nedostatak narudžbi najveća prijetnja
Tvrtke u svim sektorima najvećom prijetnjom smatraju nedostatak narudžbi budući da im donosi uska grla u likvidnosti.

Pritišću ih i povećani operativni i troškovi radnika te slabija potražnja koja im smanjuje prihod, a dodatne probleme stvara im i birokracija.

“Zbog nedostatka novih narudžbi, slabe potražnje i sve jače međunarodne konkurencije, brojne tvrtke su pod pritiskom”, dodao je Wohlrabe.

Maloprodaja i usluge najugroženije
U posebno je teškom položaju, prema institutu, maloprodajni sektor, s 15 posto ispitanika koji imaju izrazite ekonomske probleme. U listopadu lani njihov je udio iznosio 13,8 posto.

Strah od stečaja pojačan je i u uslužnom sektoru, pokazalo je istraživanje, pa tako otprilike 7,6 posto tvrtki smatra da im je ekonomski opstanak ugrožen. U listopadu lani njihov udio iznosio je 5,8 posto.

Situacija u industriji neznatno se pak poboljšala, prema padu udjela tvrtki koje stanje ocjenjuju kritičnim za pola postotna boda, na 8,1 posto.

Osjetno je pak splasnuo pesimizam među građevinskim tvrtkama, zahvaljujući pojačanoj aktivnosti, pa se udio tvrtki koje strahuju za opstanak spustio sa 7,9 na 6,3 posto.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu