Connect with us

Svijet

WHO danas objavio novi popis: “U slučaju nuklearnog napada pripremite ove lijekove”

Objavljeno

-

foto: Pixabay

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) danas je izdala publikaciju koja donosi ažurirani popis lijekova čije zalihe trebaju biti spremne u slučaju nuklearne opasnosti i izloženosti radijaciji. Zalihe bi trebale uključivati lijekove koji sprječavaju ili smanjuju izloženost zračenju, ali i one koji olakšavaju zdravstvene tegobe nakon što je osoba već bila izložena radijaciji. 

“U hitnim slučajevima zračenja ljudi mogu biti izloženi zračenju u dozama koje se kreću od zanemarivih do po život opasnih. Vlade moraju omogućiti hitno liječenje onima kojima je potrebno”, rekla je dr. Maria Neira, vršiteljica dužnosti pomoćnice glavnog direktora WHO-a.

“Ključno je da su vlade spremne zaštititi zdravlje stanovništva i odmah reagirati u hitnim slučajevima. To uključuje spremanje zaliha lijekova koji će spasiti živote i koji će smanjiti rizike i liječiti posljedice zračenja”, dodala je Neira. Ova publikacija zamjenjuje izvješće WHO-a iz 2007. o razvoju nacionalnih zaliha za hitne slučajeve radijacije i sadrži ažurirane informacije na temelju istraživanja u posljednjem desetljeću. 

Ključno je smanjenje unosa i izbacivanje radionuklida iz tijela

Na popisu se nalaze lijekovi koji mogu spriječiti ili smanjiti unos radionuklida, odnosno povećati eliminaciju radionuklida iz ljudskog tijela. Također, u publikaciji se analiziraju glavni elementi koji su potrebni za razvoj, održavanje i upravljanje nacionalnim zalihama specifičnih medicinskih potrepština koje će biti potrebne u slučaju nuklearnog napada. 

Tipični lijekovi koji bi trebali biti korišteni u slučajevima izloženosti radioaktivnom zračenju su: 

– stabilni jod, koji se primjenjuje kako bi se spriječilo ili smanjilo izlaganje štitnjače radioaktivnom jodu
– berlinsko modrilo za uklanjanje radioaktivnog cezija iz tijela
– cinkov ili kalcijev dietilentriamin penta-acetat (DTPA) koji se koristi za tretiranje unutarnje kontaminacije transuranijskim radionuklidima
– citokini koji se koriste za ublažavanje oštećenja koštane srži, u slučaju akutnog radijacijskog sindroma (ARS)
– ostali lijekovi koji se koriste za liječenje povraćanja, proljeva i infekcija.

“Važno je da nacionalne vlade što brže reagiraju”

WHO kao vodeća međunarodna organizacija u javnom zdravstvu s ovlastima i odgovornošću za pomoć u hitnim zdravstvenim slučajevima daje savjete i smjernice zemljama o javnozdravstvenoj spremnosti i odgovoru na hitne slučajeve radijacije. WHO se obvezuje da će u hitnim zdravstvenim slučajevima pomoći u nabavi ili dijeljenju medicinskih potrepština među zemljama.

“Ovaj ažurirani popis kritičnih lijekova bit će ključni alat za pripravnost i spremnost naših partnere da identificiraju, nabave, skladište i pravodobno isporuče učinkovit lijek onima koji su izloženi riziku ili takvom događaju”, rekao je dr. Mike Ryan, izvršni direktor WHO-ovog Programa za hitne zdravstvene situacije.

S obzirom na to da izloženost visokim razinama zračenja može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih posljedica ili čak smrti, važno je da nacionalne vlade što brže reagiraju na takav događaj. Za adekvatan odgovor je ključna koordinacija lokalnih, nacionalnih i međunarodnih tijela. 

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

Cijene nafte iznad 84 dolara

Objavljeno

-

Cijene nafte stabilizirale su danas na međunarodnim tržištima iznad razine od 84 dolara, odražavajući raskorak u procjenama potražnje pred početak ljetnog tromjesečja i sezonu putovanja u SAD-u.

Na londonskom je tržištu cijena barela nakon podneva bila gotovo nepromijenjena u odnosu na jučerašnje zatvaranje i iznosila je 84.23 dolara. Jučer je zaključila trgovinu u plusu 1.63 dolara.

Značajnijih promjena nije danas bilo ni na američkom tržištu gdje se barelom trgovalo po 80.36 dolara. Jučer je zaključio trgovanje u plusu 1.88 dolara.

Oprez na tržištima

Raspoloženje su pred kraj jučerašnje trgovine obilježile optimistične procjene o potražnji u ljetnom tromjesečju.

Američka investicijska banka Goldman Sachs procijenila je prošli tjedan da bi zbog snažne potražnje u ljetnoj sezoni putovanja u SAD-u tržište u trećem tromjesečju trebalo bilježiti manjak u opskrbi od 1.3 milijuna barela.

Optimizam signalizira i Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) potvrđenom procjenom prema kojoj bi potražnja u ovoj godini trebala porasti za 2.25 milijuna barela dnevno. Grupa je odlučila postupno povećati opskrbu od kraja godine.

Međunarodna agencija za energiju (IEA), koja savjetuje članice Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), uključujući vodeće potrošače, očekuje pak upola slabiji rast, za nešto više od milijun barela dnevno. 

U takvim je uvjetima na tržištima ponovo prevladao oprez. “Fokus tržišta ponovo se preusmjerio na fundamente koji već neko vrijeme pokazuju slabost”, napisao je u bilješci Francisco Blanch iz BoFA-e, napominjući da su zalihe nafte i destilata u skladištima u SAD-u i Singapuru više nego u drugim dijelovima svijeta.

Rast potražnje usporio

Rast globalne potražnje za naftom usporio je u prvom tromjesečju na 890.000 barela dnevno, a podaci pokazuju da je trend vjerojatno nastavljen i u drugom tromjesečju, dodao je Blanch u bilješci.

Neki analitičari ustraju pak u procjenama da bi cijene nafte u kratkoročnoj perspektivi trebale rasti. “Najnovije smjernice OPEC+ i njihova potvrda procjene prema kojoj bi potražnja trebala rasti za 2,25 milijuna barela dnevno signaliziraju da će ponuda u 2024. rasti istim tempom (kao i lani) i upućuju na mogućnost smanjene proizvodnje u 2025.”, smatra Patricio Valdivieso iz Rystad Energyja.

Pozornost se sada preusmjerava na zalihe u SAD-u. Udruga proizvođača API objavit će podatke o zaliha u prošlom tjednu tijekom dana, a vlada sutra.

OPEC je odvojeno objavio da je u ponedjeljak barel košarice nafte njegovih članica poskupio 37 centi, na 83.06 dolara.

 
Nastavi čitati

Svijet

Ova zemlja je ponovno prva na svijetu u proizvodnji hmelja

Objavljeno

-

By

Njemačka je ponovo zauzela prvo mjesto na svjetskoj ljestvici proizvođača hmelja, preotevši nakon devet godina ‘titulu’ SAD-u, izvijestila je u utorak udruga uzgajivača.

Površina pod hmeljom u Njemačkoj smanjila se za 340 hektara, na 20.300 hektara. U SAD-u smanjena je za 4.500 hektara, na 17.850 hektara, navode u udruzi.

Velike zalihe hmelja dovele su do pada cijena, što je zabrinulo proizvođače u Njemačkoj. Proizvodnja je gotovo u potpunosti usmjerena u pivski sektor, a prodaja piva u svijetu pada.

To nije jedini razlog za njemačko ‘pretjecanje’ američke konkurencije, napomenuo je predstavnik udruge Erich Lehmair.

Uzgajivači u SAD-u lakše otkazuju ugovore o nabavi, što znači da mogu u kraćem roku odustati od proizvodnje nego njihove kolege u Njemačkoj, objasnio je.

Njemci imaju dulju tradiciju

Poljoprivreda je također u SAD-u drugačije strukturirana i gospodarstva su znatno veća. Ako su prognoze loše, veliki američki uzgajivači moraju mijenjati smjer brže od manjih obiteljskih gospodarstava u Njemačkoj, djelomično i zbog pritisaka banaka.

Njemačka obiteljska gospodarstva često imaju i dužu tradiciju i ne odustaju lako od kultura koje su dugo uzgajali, objasnio je Lehmair.

Bavarski Hallertau ponovo je zauzeo prvo mjesto na ljestvici regija. U 2022. bio je drugi, prema podacima najvećeg svjetskog trgovca hmeljem BarthHassa, iza američke Yakime u saveznoj državi Washington.

Njemačka i SAD imaju lavovski udio u globalnom uzgoju hmelja. Lani je zasijan na 55.000 hektara, što znači da je površina pod hmeljom smanjena za oko 4.800 hektara u odnosu na 2022., objavila je njemačka udruga.

Čelnik udruge Erich Lehmair ističe da su prognoze za ovu godinu dobre. “Hmelj trenutno dobro napreduje”, naglašava.

 
Nastavi čitati

Svijet

Najmanje 139 ljudi u Rusiji ima simptome botulizma, mnogi u teškom stanju

Objavljeno

-

By

Niz ruskih građana zatražilo je liječničku pomoć sa simptomima botulizma tijekom proteklih nekoliko dana, od čega je 55 u teškom stanju i 30 na intezivnoj njezi, priopćile su jučer vlasti.

U Moskvi je 121 osoba zatražila liječničku pomoć sa sumnjom na botulizam, izjavila je jučer zamjenica gradonačelnika Anastasia Rakova za rusku državnu novinsku agenciju, piše Associated Press. Botulizam koji se prenosi hranom rijetka je bolest uzrokovana toksinom koji proizvodi vrsta bakterije Clostridium botulinum.

Konzumiranje hrane kontaminirane toksinom može uzrokovati paralizu, poteškoće s disanjem, a ponekad i smrt. Simptomi tipični za botulizam mogu uključivati ​​jaku bol u trbuhu, povraćanje, proljev, zamagljen vid, suha usta, poteškoće u gutanju ili govoru te neurološke smetnje, prenio je Index.

Zaustavljena prodaja gotovih salata dviju marki

12 ljudi zatražilo je liječničku pomoć zbog sumnje na botulizam u Nižnjem Novgorodu, gradu oko 400 kilometara istočno od Moskve. Devet ih je u teškom stanju, priopćilo je regionalno ministarstvo zdravstva. Šest ljudi je hospitalizirano sa simptomima botulizma u Kazanu, gradu oko 700 kilometara istočno od Moskve.

Čini se da su zdravstveni dužnosnici povezali barem neke od slučajeva u Moskvi s dvije marke gotovih salata. Ruski nadzornik javnog zdravstva, Rospotrebnadzor, zaustavio je prodaju salata nakon što su prijavljeni prvi slučajevi trovanja i sad se čekaju rezultati istrage.

Popularna tvrtka za dostavu hrane, Kukhnya Na Rayone, koja posluje u Moskvi, Kazanu i nekoliko drugih gradova, na jelovniku je imala jednu od salata. Obustavila je rad tijekom vikenda, istaknuvši da više ne nudi salatu u kojoj je bio konzervirani grah te da će provjeriti i drugu hranu u ponudi.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu