Hrvatska
HZZO obrisao 106.000 osiguranika. Još ih je 127.000 više od broja stanovnika!
HZZO je u svojoj akciji čišćenja popisa osiguranika od onih koji na zdravstveno osiguranje realno nemaju pravo, do srpnja s popisa brisao oko 106.000 osiguranika.
Procjenjuje se da će temeljem toga zdravstveni budžet na godišnjoj razini uštedjeti više od 30 milijuna eura, jer otprilike toliko stajao je u 2022. godini trošak zdravstvenih usluga na osobe koje zapravo nisu imale pravo na zdravstveno osiguranje HZZO-a.
Riječ je mahom o hrvatskim građanima koji su hrvatsko zdravstveno osiguranje zadržali nakon odlaska u inozemstvo, u HZZO-u su se i dalje vodili kao nezaposleni, a s iskaznicom HZZO-a dolazili bi u Hrvatsku kad bi im zatrebao pregled, lijek, dijagnostička obrada ili bolničko liječenje.
Koliko je to stajalo zdravstvenu blagajnu pokazuju sljedeće brojke: na ortopedska pomagala za te osiguranike HZZO je u 2022. godini potrošio 967.676,87 eura ili gotovo milijun, na posjete liječnicima u primarnoj zdravstvenoj zaštiti 1,2 milijuna eura, na recepte za lijekove sedam milijuna eura, na bolničko liječenje 7,5 milijuna eura, dok je usluge u specijalističko-konzilijarnoj zaštiti, što obuhvaća dijagnostičke pretrage i preglede specijalista, lani utrošeno čak 9,3 milijuna eura. Ukupno je, dakle, na različite zdravstvene usluge za tih 106.000 osiguranika u jednoj godini potrošeno 26 milijuna eura, piše Novi list.
Hladni pogon
U Direkciji HZZO-a računaju da je na glavarine za ove osobe, uz pretpostavku da su svi imali izabranog liječnika obiteljske medicine, dentalne zaštite, ginekologije i laboratorij, na godišnjoj razini izdvojeno još oko 2,2 milijuna eura, a hladni pogon bi, prema njihovoj projekciji, iznosio još četiri milijuna eura. Ukupni je, dakle, godišnji trošak za te osiguranike iznosio oko 32,2 milijuna eura u 2022. godini. U odnosu na ukupan zdravstveni proračun to se na prvi pogled ne čini tako velikom brojkom, no o kolikom se stvarnom gubitku za zdravstveni sustav radi, govori podatak da je na njih potrošeno dvostruko više od iznosa kompletnog transplantacijskog programa u 2022. godini.
Početkom travnja je HZZO, podsjetimo, poslao oko 280.500 obavijesti osobama za koje je uparivanjem podataka HZZO-a i HZZ-a utvrđeno da nisu nezaposlene, iako su se dosad tako vodile u evidenciji HZZO-a, da dođu regulirati svoj status, i to u roku do 29. lipnja ove godine.
Na šaltere HZZO-a javilo se 134.047 osoba, a od tog broja njih 40.479 nakon toga je osigurano po nekoj drugoj osnovi i više nemaju obvezu javljanja svaka tri mjeseca, kao ostali građani koji su osigurani temeljem nezaposlenosti. U zakonskom roku od 90 dana HZZO-u se radi produljenja statusa nisu javile 105.982 osobe, i one su brisane iz registra i izgubile su pravo na zdravstveno osiguranje.
Prijave i odjave
O tome je li se netko od njih u međuvremenu javio HZZO-u radi ponovne prijave, u Direkciji HZZO-a nemaju saznanja. Svakodnevno im se, kažu, novi osiguranici prijavljuju ili drugi odjavljuju, odnosno mijenjaju osnovu osiguranja. Broj osiguranih osoba mijenja se iz dana u dan, a na dan 17. kolovoza policu osnovnog zdravstvenog osiguranja imale su 3.999.583 osobe, dok je policu dopunskog zdravstvenog osiguranja imalo 2.184.137 osoba. Najviše osiguranih osoba, kažu u HZZO-u, osigurano je temeljem zapošljavanja, umirovljenja i redovnog školovanja.
Zanimljivo je da je i nakon HZZO-ove čistke na popisu osiguranika danas njih za 127.750 više nego što je bilo stanovnika Hrvatske na popisu iz 2021. Ako se uzme u obzir da u Hrvatskoj trenutačno radi više od 95.000 stranih radnika, koji bi također morali biti zdravstveno osigurani, moguće je da se registar osiguranika HZZO-a doista primiče realnoj brojci onih koji imaju pravo na hrvatsko zdravstveno osiguranje.
Zdravstveno osiguranje je zakonska obaveza
Iz Direkcije HZZO-a podsjećaju na to da je zdravstveno osiguranje za sve hrvatske građane zakonska obveza pa se svatko tko ga nema treba javiti na neki od šaltera HZZO-a. Za radno sposobnu osobu, osnova osiguranja može biti radni odnos, obavljanje obrta, poljoprivredne ili šumarske djelatnosti i slično, a ako to nije slučaj, mogu se osigurati i preko člana obitelji, pod uvjetom da su nesposobni za samostalan život, nemaju sredstava za uzdržavanje ili ih osiguranik uzdržava.
Osobe koje se ne mogu osigurati kao članovi obitelji osiguranika ili prema nekoj drugoj zakonskoj osnovi osiguranja, koje nemaju sredstava za uzdržavanje i koje su nesposobne za samostalan život i rad, osiguravaju se na osnovi rješenja županije ili Grada Zagreba u okviru sustava socijalne skrbi. Ako osoba s prebivalištem ili boravištem u Hrvatskoj ne ispunjava uvjete za osiguranje ni prema jednoj osnovi propisanoj Zakonom o zdravstvenom osiguranju, ona se i dalje dužna zdravstveno osigurati i plaćati doprinos za obvezno zdravstveno osiguranje od 85,72 eura mjesečno, poručuju iz Direkcije HZZO-a, piše Novi list.
Hrvatska
Koliko košta liječenje u bolnici? Objavljen novi cjenik
Od 5. prosinca 2025. na snazi su nove cijene koje HZZO plaća ugovornim zdravstvenim ustanovama za pruženu zdravstvenu zaštitu pacijentima. To znači da su i iznosi participacije za osiguranike koji nemaju dopunsko osiguranje od danas nešto malo veći s obzirom na to da pacijent bez dopunskog plaća 20% ukupne cijene pojedine zdravstvene usluge, osim u slučaju kad je propisan minimalni ili maksimalni iznos plaćanja pojedine zdravstvene usluge.
Bolnicama su povećani koeficijenti za dijagnostičko-terapijske postupke (DTP) od 10%, dok su cijene programa preventivne zdravstvene zaštite te cijene dijagnostičko-terapijskih postupaka uvećane od tri do sedam posto, prenosi Večernji list.
Korigirane su i cijene za dan bolničkog liječenja. Dan “obične” bolničke skrbi pacijenta koji nema policu dopunskog zdravstvenog osiguranja košta 17,70 eura, kao i do sada, jer je to minimalni propisani iznos (4,01% proračunske osnovice). S pojačanom skrbi cijena se penje na 28,45 eura, što je do sada bilo 24,69 eura. Produženo liječenje na kirurškim odjelima po danu plaća se 25,20 eura, a završi li netko bez dopunskog na produljenom liječenju u intenzivnoj jedinici, po danu će ga to koštati 56 eura.
Boravak u bolnici može biti najveći trošak, ali ipak ne veći od 530,88 eura, koliki je najviši iznos participacije po jednom ispostavljenom računu s obzirom na to da taj račun može iznositi najviše 120,26% proračunske osnovice. Niz je postupaka za koje participacija iznosi i po nekoliko stotina eura. Iako pacijentima nije javno dostupan cjenik prema kojem bi se ravnali pri odluci trebaju li se odlučiti za policu dopunskog ili ne, uvidom u HZZO-ove šifrarnike moguće je vidjeti pune cijene pojedinih medicinskih postupaka, u kojima onda pacijent bez dopunskog sudjeluje s 20% ili minimalnim propisanim iznosom ako je takav propisan za određenu uslugu.
Među skupljim dijagnostičko-terapijskim postupcima tako je operativno liječenje prijeloma palčane kosti, koje će pacijent bez dopunskog platiti 377,33 eura. Operacija prijeloma kostiju šake naplatit će se 132,26 eura. Koronarografija se doplaćuje 391,22 eura. Za postupak perkutane koronarne intervencije, koja se može raditi planirano, ali i kao hitna intervencija kod akutnog infarkta miokarda, participacija iznosi 487,56 eura.
Vađenje krajnika će pacijent bez dopunskog nadoplatiti 130,93 eura, dok će za kirurški zahvat na bubnjiću (npr. zbog akutne gnojne upale srednjeg uha) platiti 112,23 eura. Dođe li do nenadane laparoskopske kolecistektomije tj. vađenja žučnjaka, zahvata koji HZZO bolnici plaća 1852,10 eura, pacijent bez dopunskog zdravstvenog osiguranja morat će ga doplatiti s 370,42 eura.
Od sljedeće godine povećan je prihodovni cenzus za ostvarivanje prava na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje HZZO-a pa će to pravo imati osobe kojima ukupni prihod u prethodnoj kalendarskoj godini po članu obitelji nije bio veći od 458,08 eura, a za samce 573,50 eura. Do sada je to bilo 421,92 odnosno 528,23 eura.
Hrvatska
FOTO / Objavljena prognoza za iduća tri mjeseca: Što nas čeka ove zime
Nad Europom se za prvu polovicu prosinca predviđaju uglavnom normalne do iznadprosječne temperature, potaknute zapadnim do jugozapadnim strujanjem. To donosi blagi obrazac na kontinent, s prekidom dotoka hladnog zraka ili potisnutim daleko na sjever.
Severe Weather Europe objavio je prosječnu prognozu snježnih oborina za meteorološku zimsku sezonu , koja pokriva razdoblje prosinac-siječanj-veljača. Gledajući sezonski prosjek prema ECMWF-u, vide se ispodprosječne snježne padaline na većem dijelu kontinenta, s glavnim područjima snježnih padalina pomaknutim prema sjeveru, no vide se i neka središnja i zapadna područja koja pokazuju manji deficit snijega. No u usporedbi s prognoziranim podacima iz prethodnog mjeseca, postoji određeno poboljšanje. U najnovijim podacima sada se predviđa više snježnih oborina za središnje i zapadno-središnje dijelove te za dijelove Ujedinjenog Kraljevstva i Irske. Ne vidi se porast snažnih snježnih oborina kao rezultat stratosferskog zagrijavanja.
Prosinac
Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje uglavnom negativne anomalije, osim na krajnjem sjeveru. Iznenađujuće je vidjeti manje snijega na većim nadmorskim visinama, što ukazuje više na problem niske količine oborina, nego na tople temperature, kažu prognostičari.
Siječanj
U siječanjskoj prognozi ne vidi se nikakvo poboljšanje. Predviđa se da će većina Europe imati manje snježnih padalina sredinom zime, ali vidi se i da će neka područja prema jugoistoku dobiti više snijega u tom razdoblju, zajedno s krajnjim sjeverom.
Veljača
Prognoza za veljaču pokazuje nešto manji deficit u usporedbi s podacima za siječanj. Iako oba mjeseca izgledaju vrlo siromašna snijegom, crvena boja ne znači da uopće nema snijega. To samo pokazuje da se očekuje manje snijega nego inače.
Gledajući sezonski prosjek prema UKMO-u za Europu, vidi se prilično slaba prognoza snježnih padalina, sličnu onoj ECMWF-a. Za većinu kontinenta predviđa se sezona snježnih padalina ispod prosjeka, osim za krajnje sjeverne dijelove. “Prema našem iskustvu, UKMO je obično manje optimističan u pogledu snježnih padalina od ECMWF-a, pa je to i očekivano. Najnovija analiza pokazuje puno bolje količine snježnih oborina u usporedbi s podacima iz prethodnog mjeseca. Vjerojatno je da neko poboljšanje dolazi od trenutnog događaja stratosferskog zagrijavanja. Velik dio kopna pokazuje više snježnih oborina u najnovijoj prognozi, a možemo vidjeti i poboljšane snježne oborine nad južnim dijelom Ujedinjenog Kraljevstva”, piše Severe Weather Europe.

Snježne oborine
Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje jače negativne anomalije, baš kao i ECMWF. Ovo slaganje u oba modela daje određenu težinu ovom scenariju, sa sporijim početkom sezone snježnih oborina. Još uvijek postoje neka južno-središnja i sjeverna područja s normalnim do iznadprosječnim ili normalnim snježnim oborinama. Prognoza snježnih oborina za siječanj pokazuje pak određeno poboljšanje u dijelovima središnje Europe, čak s nekim područjima iznad prosjeka, te manjim deficitima u odnosu na zapadne dijelove. To sugerira da je glavni problem ovog mjeseca vjerojatno nedostatak oborina, uz blaže temperature, prenosi Večernji list.
Prognoza snježnih oborina za veljaču ponovno smanjuje potencijal snijega u većem dijelu Europe, osim na krajnjem sjeveru. I dalje se vidi manji nedostatak snijega u usporedbi sa siječnjem, pa je vjerojatno da će se više raditi o jednokratnim snježnim oborinama.
Severe Weather koristi dva sustava, jedan je UKMO sustav dugoročnih prognoza, a razvio ga je Meteorološki ured Ujedinjenog Kraljevstva. ECMWF (Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze) je međuvladina organizacija koja je razvila Integrated Forecasting System (IFS), sveobuhvatni globalni prognostički sustav koji se sastoji od više povezanih modela za izradu vremenskih prognoza.
Hrvatska
U željeznim tavama popularnog domaćeg trgovca pronađen arsen, odmah ih vratite u trgovinu
Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu proizvoda Grill King Cast Iron tava s drvenom ručkom, 29 cm, EAN: 3858885652961, zbog migracije anorganskog arsena.
Proizvod nije u skladu s Uredbom 1935/2004 Uredba Europskog parlamenta i Vijeća od 27. listopada 2004. o materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom i stavljanju izvan snage direktiva 80/590/EEZ i 89/109/EEZ.

Detalji o opozivu dostupni su na web stranici subjekta.
Podaci o proizvodu:
- Dobavljač: PRO-TRADE d.o.o., Zagreb (LONCI&POKLOPCI by Bajde)
- Zemlja podrijetla: Kina
- Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima
-
magazin3 dana prijeFOTOGALERIJA / Gastro turneja po adventskim kućicama u Zadru, 4. dio – đir po Božićnom gramofonu na Pijaci
-
magazin4 dana prijeMJESEČNI HOROSKOP ZA PROSINAC: Jarac ubire plodove svog truda, Vodenjak upoznaje posebnu osobu!
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prijeFOTOGALERIJA / Svečani domjenak u OB Zadar za djelatnike koji su otišli u mirovinu
-
Hrvatska4 dana prijeVUKOSAV, PEDIĆ, FRANCIŠKOVIĆ, VUČAK-LONČAR… / Objavljen je godišnji popis: Ovo su najbolji doktori i doktorice u Zadru i u Hrvatskoj…







