I današnji dan je svanuo vedro, na kopnu uz temperaturu većinom između 12 i 17°C, u gorskim kotlinama i nižu, dok se duž obale temperatura držala uglavnom između 22 i 28 Celzijevih stupnjeva. Pritom duž obale mjestimice puše slaba fenska bura koja dodatno suši i zagrijava zrak.

U nastavku dana ostaje sunčano i vruće ljetno vrijeme. U unutrašnjosti Dalmacije postojat će mala mogućnost za popodnevni izolirani pljusak. Puhat će slab, u Slavoniji ponegdje do umjeren jugoistočni vjetar. Na Jadranu slab i umjeren jugozapadni vjetar. Temperatura zraka će poslijepodne biti uglavnom od 32 do 36 Celzijevih stupnjeva pa je za neke dijelove Hrvatske izdan žuti meteoalarm zbog vrućine. Temperatura mora je između 25 i 28°C.

Promjena vremena se očekuje sutra kad bi trebala stići hladna fronta. Već u prvom dijelu dana bit će nešto više oblaka, ponegdje uz vrlo malo kiše.

Ozbiljnija promjena s kišom i grmljavinskim pljuskovima će poslijepodne i navečer zahvatiti unutrašnjost zemlje i sjeverni Jadran, a tijekom noći i Dalmaciju. Mjestimice je moguće i nevrijeme s jakim i olujnim udarima vjetra. Do sredine dana vruće i sparno, a s promjenom vremena u drugom dijelu dana dolazi i osjetno hladniji zrak pa će se temperatura brzo spustiti za desetak i više stupnjeva.

Po trenutačnim pokazateljima to neće biti dovoljne količine kako bi prekinulo probleme zbog dugotrajne suše, ali veliki dio Hrvatske će konačno dobiti nešto kiše koja je jako potrebna. Sredinom tjedna će opet biti više sunca i topline, ali ostaje nestabilno pa su i dalje mogući naleti pljuskova, osobito u unutrašnjosti oko četvrtka i petka.

Svake godine s početkom turističke sezone krene seoba sezonskih radnika na Jadran ne samo iz drugih krajeva Hrvatske, nego i iz susjednih zemalja. Svi oni traže priliku da zarade novac za studij ili stanarinu, olakšaju si otplatu kredita ili jednostavno zarade džeparac za ostatak godine.

Pritom su konobari u boljoj prilici od drugih da ugovorenu plaću podebljaju i napojnicama. Napojnica ili u ovdašnjim lokalnim izrazima – manča, bakšiš, tringelt ili tip, prema službenoj definiciji sa stranica Porezne uprave je “primitak posloprimca (radnika, studenta, učenika…) primljen od strane trećih osoba, ostvaren po osnovi nagrade za dobro obavljenu uslugu za vrijeme rada kod poslodavca-obveznika fiskalizacije računa”.

A taj poslodavac, piše tamo dalje, obvezan je iznose napojnice prijavljene u Sustav za fiskalizaciju mjesečno prijaviti Poreznoj upravi na Obrascu JOPPD iskazivanjem podataka po OIB-u svake osobe koja je tu napojnicu ostvarila. Tako to ide od početka 2024. godine kada je zakonskim izmjenama u poreznom sustavu napojnica ušla u sustav fiskalizacije. Otada se manča ili bakša ili tringelt osim ostavljanja na stolu uz ispisani račun ili davanja u ruke, konobaru može ostaviti i prilikom plaćanja karticom.

Čak 40 posto napojnica dano u srpnju i kolovozu

U mnogim lokalima na POS uređajima za bezgotovinsko plaćanje gostu su već ponuđene opcije davanja napojnice od 5, 10 i 15 posto ukupnog iznosa računa ili u iznosu koji sam gost odredi. Naravno, sve to nije obveza nego opcija, iako je malo onih koji ne ostave bar poneki eurocent.

A da u ukupnom zbroju iznosi napojnica nisu zanemarivi govori podatak, također sa stranica Porezne uprave, o broju računa s napojnicom izdanih prošle godine te iznosom napojnice uz napomenu kako je “napojnicu moguće ostaviti u svakoj djelatnosti gdje je to primjenjivo ili uobičajeno”.

Prema tim podacima lani je ukupno izdano 12,9 milijuna računa s napojnicama, a ukupan iznos napojnica na njima bio je 52,6 milijuna eura ili u prosjeku 4,05 eura po računu. Podaci Porezne uprave potvrđuju da je ljeti najbolja “berba” napojnica. Lani su daleko najveći iznosi napojnica bili u lipnju, srpnju, kolovozu i rujnu. U srpnju je iznos napojnica na fiskaliziranim računima bio 10,8 milijuna eura, a u kolovozu malo manje od 11,2 milijuna. Samo u ta dva mjeseca dano je čak 42 posto od ukupnog iznosa napojnica u cijeloj prošloj godini.

“Na napojnicama zaradim oko 1.000 eura mjesečno”

Može li se uz plaću dobro zaraditi i od napojnica pitali smo dvojicu mladih Zagrepčana, Matiju i Jana, koji trenutno rade kao sezonski konobari na Jadranu.

Matija od početka ljeta radi u jednom kafiću u Rovinju. Kaže kako ove godine gosti “slabije daju” nego lani kada je radio na istom mjestu.

“U principu, zaradim na napojnicama oko 1.000 eura mjesečno. Sve napojnice koje dobijemo na kraju smjene dijelimo na jednake iznose, ovisno o tome koliko nas radi u smjeni. Obično nas je četvero”, kaže.

Prema tumačenju Porezne uprave, raspodjela primljenih napojnica u smjeni ili danu ne uređuje se poreznim propisima, nego dogovorom ili ugovorom između poslodavca i posloprimca.

“Najviše odjednom dobio sam 13 eura, a u danu 54 eura”

Matija kaže kako je dosad najveća pojedinačna napojnica koju je dobio bila 13 eura, a “ukupno u danu 54 eura s kartica i gotovinom”.

Njegov sugrađanin Jan ovoga ljeta radi u jednom kafiću na Krku. I tamo je dogovor da “sve manče idu na hrpu” odnosno u blagajnu pa se ukupan iznos na kraju smjene dijeli na broj radnika.

“Dobije se kako koji dan, to ovisi o broju gostiju. Nije uvijek isto, ali na kraju mjeseca bude oko tisuću eura”, kaže.

I njemu ovo nije prva sezona na Jadran no prošloga ljeta radio je za šankom pa nije dobivao napojnice od gostiju.

“Obično najviše daju Nijemci. Kolegica dobila 30 eura”

I Matiju i Jana pitali smo koji gosti su šire ruke, domaći ili strani, kada su napojnice u pitanju.

“Obično najviše daju Nijemci i Austrijanci, pogotovo kada su u većoj grupi. Domaći rijetko daju, osim onih koji redovno dolaze u kafić i za koje vidiš da im bude baš ugodno. Talijani su posebna priča. Skoro nikad ne ostave manču. Neki su još pitali jel im možemo zaokružiti račun na manje”, kazao je Matija.

I od Jana smo čukli sličan odgovor.

“Najviše daju Nijemci. Naši i ostali, kako koji. No rijetko bude da neki gost ne ostavi ništa, bar nešto sitno, neki cent. Meni su najviše ostavljali po četiri, pet eura, ali kolegica je nedavno od gostiju za jednim stolom dobila čak 30 eura. Nema nekog posebnog pravila”, kaže.

U nekim zemljama “pod obavezno”, a u nekima nepristojno

Nepisano je pravilo u Hrvatskoj da se konobarima u restoranu, gdje je posluživanje gostiju zahtjevnije, ostavi napojnica od 10 posto od ukupnog iznosa računa. U kafićima se obično ostavljaju manji iznosi. Tamo gost najčešće konobaru ostavi onoliko koliko dostaje do punog iznosa. Pa ako kava košta 1,90 eura, gost će najčešće dati konobaru dva eura uz uobičajeno: “U redu je.”

Napojnica u Hrvatskoj nije obvezna. Ponegdje, kao u Italiji, u iznos računa već biva uračunata stavka usluge iliti “servizio incluso”. Pretpostavlja se kako tradicija davanja napojnica potječe iz engleskih gostionica i kavana te datira još iz 18. stoljeća. U SAD-u je napojnica bitna komponenta plaće radnika u uslužnim djelatnostima i podrazumijeva se, dok se u Japanu smatra nepristojnim davati je. U Australiji i Novom Zelandu donedavno se davanje napojnica uopće nije prakticiralo jer se smatralo kako zaposleni u ugostiteljstvu imaju sasvim pristojne plaće. Tamo se praksa davanja napojnica počela širiti tek od vremena pandemije covida.

N1

Iz Hrvatskog autokluba (HAK) upozoravaju u subotu ujutro na gužve koje se stvaraju na glavnim cestovnim pravcima, a vozače pozivaju na dodatan oprez i zbog velikog broja hodočasnika koji se kreću cestama zbog blagdana Velike Gospe.

Zbog prometne nesreće na autocesti A1 Zagreb-Ploče-Karamatići, između čvorova Novigrad i Bosiljevo 1 u smjeru Dubrovnika, vozi se u koloni dugoj oko šest kilometara.

Između Zagreba i Bosiljeva te tunela Čelinka i čvora Zadar istok u smjeru Dubrovnika povremeno se vozi u kolonama u pokretu s kraćim zastojima.

Prometna je nesreća između tunela Čelinka i čvora Rovanjska u smjeru Dubrovnika gdje se vozi po dva prometna traka uz ograničenje brzine.

Na autocesti A2 Zagreb-Macelj pred naplatom Trakošćan u smjeru Zagreba kolona je oko četiri kilometra i proteže se u Sloveniju.

Na A7 Rupa-Križišće povećana je gustoća prometa između graničnog prijelaza GP Rupa i čvora Šmrika, preporuka je izlaz na čvorovima Hreljin i Križišće za vozače kojima su odredište Crikvenica i Novi Vinodolski.

Na državnoj cesti DC1 vozi se usporeno kod Klinča Sela u smjeru juga te u zoni radova između Gračaca i Knina kod Otrića, a na Krčkom mostu pojačan je promet u smjeru otoka.

Zbog požara za sva vozila zatvorena je omiška obilaznica.

Kada je riječ o Pelješcu, na državnoj cesti DC414 na dionici Prizdrina-Potomje te lokalnoj cesti Kuna Pelješka-Pijavičino vozi se jednim prometnim trakom.

Na prilaznim cestama prema marijanskim svetištima očekuje se pojačan promet, ali i povećan broj pješaka, zbog čega vozači trebaju prilagoditi brzinu i računati na mogućnost nailaska na pojedince i skupine hodočasnika.