Connect with us

Hrvatska

U Jadranu uočene nove vrste: “Imamo otrovnog predatora s vrlo bolnim ubodom”

Objavljeno

-

ilustracija: Pixabay

Tijekom 2022. i 2023. godine zabilježena je, po prvi puta, pojava nekih novih vrsta riba u Jadranskom i Sredozemnom moru, a jedna od njih je tzv. riba vjeverica. Provjerili smo koje su to vrste koje sada srećemo u našem moru, a kojih ranije nije bilo.

Kako su nam kazali iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, nedavno je u Jadranskom moru zabilježena i vrsta gonič iglica (Tylosurus crocodilus). Dodaju da se riba vjeverica po prvi put u Jadranskom moru pojavila 2022. godine u Italiji kod Trsta.

“Radi se o suptropskoj ribi atlantskog podrijetla, koja u prirodnom području rasprostranjenosti živi uz koraljne grebene na dubini od nula do 180 m. U zapadnom dijelu Atlantskog oceana zavičajna je od Sjeverne Karoline u SAD-u do Brazila, zatim na otoku Ascension i Saint Helena u središnjem dijelu južnog Atlantskog oceana te od Gabona do Angole u istočnom dijelu oceana.

Kao i mnogim tropskim i suptropskim vrstama, za širenje i uspostavu populacija pogoduje joj topla klima te bi zbog zagrijavanja mora uslijed klimatskih promjena moglo doći do širenja ove, ali i drugih stranih vrsta u unesenom području”, kazali su nam iz Ministarstva.

Također, pozivaju građane da prijave strane vrste koje primijete. O pojavi novih vrsta u Jadranskom moru za N1 je govorio i dr. sc. Neven Iveša, dipl. ing. biologije sa Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli. On navodi da je nekoliko razloga za to

“Ispuštanja balastnih voda mogu se smatrati glavnim uzrokom unosa novih vrsta u nova staništa. Mogući su i zbijegovi iz akvarija ili akvakulture, no takvi slučajevi su puno rjeđi. Nove vrste se detektiraju upravo na područjima prometnih luka kao npr. u Tršćanskom zaljevu”, pojasnio je Iveša i dodao:

“Posljednjih godina diljem planete bilježe se i prirodne migracije tropskih i suptropskih vrsta prema sjevernim dijelovima hemisfere čemu pridonosi globalno zatopljenje odnosno povećanje prosječne temperature mora.”

Neke vrste mogu postati invazivne

Što se tiče ribe vjerverice, Iveša navodi da je njeno ponovno pojavljivanje u Jadranskom moru vjerojatno posljedica ispuštanja balastnih voda.

Slično smatra i mag. biologije Zrinka Jakl, voditeljica Programa zaštite prirode u Udruzi za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce. Ona naglašava i ulogu Sueskog kanala koji je spojio Sredozemno i Crveno more, a kojim je omogućen dolazak tropskih vrsta u Sredozemno more. Uz to, veliku ulogu u nastanjivanju tropskih vrsta odigralo je i povećanje temperature mora, kao i intenzivan pomorski promet. No, nisu samo nove ribe noviteti u Jadranskom moru…

“Postepeni dolazak ovih vrsta od juga prema sjeveru Sredozemnog mora i Jadrana bilježi se već dugi niz godina. Ribe su najočitiji novi stanovnici, međutim riječ je i o novim vrstama alga i beskralješnjaka. Dio ovih vrsta se brzo razmnožava, a nema prirodnog neprijatelja na ovim prostorima, pa tako mogu postati invazivne, odnosno pogubne za lokalnu bioraznolikost”, istaknula je Jakl za N1.

Navela je i neke primjere. “Primjer takve vrste je riba paun ili vatrenjača (Pterois miles), tropskoj vrsti koja je već nanijela značajnu ekonomsku štetu u mnogim ne-tropskim morima, a 2021. je prvi puta zabilježena i u Jadranu. Riječ je o predatoru koji se brzo razmonožava, a hrani svim vrstama riba u priobalju i to pogotovo manjim ribama. Ima otrov u gotovo svim leđnim perajama i ubod je vrlo bolan, ali rijetko može izazvati ozbiljnije posljedice. Ovom vrstom se hrane jedino veći predatori poput morski pasa, raža i kirnji, međutim ove vrste su u Jadranu prelovljene i na rubu izumiranja.”

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

PROGNOZA / Uživajte u sunčanom vikendu jer sredina idućeg tjedna donosi nova pogoršanja vremena

Objavljeno

-

By

foto: Saša Čuka

Trenutno se nalazimo pod utjecajem anticiklone koja donosi stabilno i suho vrijeme, uz umjeren do jak sjeverni i sjeveroistočni vjetar. Ciklonalna aktivnost zadržava se nad Baltikom, dok se nad Biskajskim zaljevom razvija ciklona.

Na njezinoj prednjoj strani prema zapadnoj i srednjoj Europi prodire topao i vlažan zrak sa sjevera Afrike i Sredozemlja. Glavnina tog zraka premješta se prema istoku, sjevernije od Alpa, te će početkom i sredinom idućeg tjedna zahvatiti i naše krajeve.

Tijekom dana će prevladavati sunčano vrijeme uz slab razvoj dnevne naoblake. Na Jadranu i uz obalu puše jaka bura, koja će tijekom poslijepodneva okrenuti na jak maestral.

Najviša dnevna temperatura u unutrašnjosti kreće se između 19 i 24 stupnja, dok je na Jadranu oko 22 stupnja. Temperatura mora iznosi od 15 stupnjeva uz obalu do 17 stupnjeva na otocima i otvorenom moru južnog Jadrana. Ultraljubičasti indeks je visok.

U nedjelju se nastavlja stabilno i sunčano vrijeme, uz hladna jutra u unutrašnjosti, gdje će se temperature kretati između tri i pet stupnjeva. U kotlinama gorskih krajeva moguće je i oko nula stupnjeva, uz slab mraz pri tlu. Na Jadranu će jutarnje temperature biti između deset i 15 stupnjeva.

Dnevne temperature u unutrašnjosti bit će za 15 do 20 stupnjeva više od jutarnjih, pa bi se ponegdje mogle popeti i do 26 stupnjeva. Na Jadranu i uz obalu najviša dnevna temperatura bit će oko 23 stupnja, uz maestral, koji će na srednjem i južnom dijelu biti pojačan.

Krajem tjedna očekuje se stabilizacija

Početkom idućeg tjedna očekuje se utjecaj prodora vlažne zračne mase s Atlantika. U ponedjeljak poslijepodne i u noći na utorak sa zapada stiže promjena vremena. Naoblačenje će najprije zahvatiti Istru i sjeverni Jadran, a tijekom utorka proširit će se na cijelu zemlju. Slaba kiša očekuje se u utorak u zapadnim krajevima unutrašnjosti te na sjevernom Jadranu, gdje će zapuhati jugo.

U srijedu će prevladavati pretežno oblačno vrijeme, uz slabu, mjestimice i umjerenu kišu. Na Jadranu i u planinskim krajevima unutrašnjosti mogući su i lokalni grmljavinski pljuskovi.

Na moru će vjetar promijeniti smjer i zapuhat će bura. Jutarnje temperature zraka neće se znatnije mijenjati, u unutrašnjosti će biti oko šest stupnjeva, a na Jadranu oko 12. Najviše dnevne temperature od utorka će biti u manjem padu, pa će se u unutrašnjosti kretati oko 19 stupnjeva, a na Jadranu oko 22.

Krajem tjedna očekuje se stabilizacija vremena uz osjetan porast temperature zraka.

Nastavi čitati

Hrvatska

PROGNOZA / Od anticiklonalne bure do ljetnih temperatura u dva dana

Objavljeno

-

By

foto: Saša Čuka

Donosimo vremensku prognozu meteorologa Bojana Lipovšćaka

Hladan zrak polarnog podrijetla prodro je nad naše krajeve te se Panonska nizina, do planinske prepreke Dinarida, napunila hladnim, stabilnim zrakom anticiklone. Hladan zrak prelijeva se preko planinske prepreke na Jadran kao jaka, mjestimice i olujna bura.

Bura povezana s anticiklonom u unutrašnjosti naziva se anticiklonalna bura. Kratak opis anticiklonalne bure iz „Meteorološkog priručnika za nautičare” glasi:

Anticiklonalna bura nastaje pod utjecajem anticiklone s rashlađenog europskog kontinenta. Hladan i suh zrak iz anticiklone prelijeva se preko primorskih planina prema toplijem moru, dok se ciklona nalazi u Mediteranu, južno od Jadranskog mora. Zrak je suh, temperatura niska, tlak zraka visok, a nebo vedro. Samo se na ponekom planinskom vrhu, i to kratkotrajno, može zadržati oblačna kapa. Anticiklonalne bure traju dulje. Razina mora se snižava pa tijekom bure u lukama sjevernog Jadrana, osobito onima s kritičnim dubinama u odnosu na gaz broda, treba biti oprezan. Također je važno da privez brodice bude kratak.

Danas će vrijeme biti sunčano, a na Jadranu vjetrovito uz jaku, na udare i olujnu buru. Najviše dnevne temperature kretat će se od 17 do 22 °C, dok je temperatura mora od 16 do 17 °C.

U subotu i nedjelju nastavlja se sunčano i stabilno vrijeme, uz jutarnji slab mraz u kotlinama unutrašnjosti. Jutarnje temperature u unutrašnjosti, na dva metra visine u meteorološkom zaklonu, bit će od 1 do 4 °C, a na Jadranu oko 9 °C. Najviše dnevne temperature u subotu od 21 do 24 °C, dok će u nedjelju porasti za dva do tri stupnja, pa će maksimum dosezati i 27 °C. Na Jadranu će bura slabjeti i skretati na jak poslijepodnevni maestral.

Analiza vremenske situacije ukazuje na sporo premještanje anticiklone prema istoku kontinenta, dok će oslabljeni prodor vlažnijeg i toplijeg zraka atlantskog podrijetla započeti u prvoj polovici idućeg tjedna uz slabo jugo.

Naoblačenje s kišom očekuje se tek sredinom tjedna.

Nastavi čitati

Hrvatska

ČESTITKE! / Danas slavimo Međunarodni praznik rada

Objavljeno

-

By

Danas je jedini međunarodni dan u kalendaru koji se slavi u dugim prosvjednim kolonama s transparentima.

Težnja za humanim radnim vremenom od osam sati dnevno i većim plaćama davne je 1886. godine dovela do velikih radničkih demonstracija u Chicagu. U sukobu s policijom svojim životom platilo je dvjestotinjak prosvjednika, kojih se prisjećamo 1. svibnja svake godine.

Međunarodni praznik rada neradan je dan u osamdesetak zemalja svijeta, poput Argentine, Brazila, Egipta, Švedske ili Vijetnama gdje se slave radnička prava kroz niz osmišljenih skupova i manifestacija. Zanimljivo je istaknuti da se na popisu tih zemalja ne nalaze Sjedinjene Američke Države u kojima je priča i počela, već da Amerikanci sličan praznik – Labor Day – slave 3. rujna svake godine.

Radišni Japanci, primjerice, uzimaju slobodan dan s posla na 1. svibnja – ne zbog proslave Međunarodnog praznika rada, već kako bi spojili dane u maleni godišnji odmor. Naime, prvi dan mjeseca svibnja pada unutar takozvanog Zlatnog tjedna u Japanu (od 29. travnja do 5. svibnja) kada se slave nacionalni praznici poput carevog rođendana, dana zaštite okoliša i prisjećanja na prvi japanski Ustav.

Prva proslava Međunarodnog praznika rada u Hrvatskoj održana je 1890. godine u Maksimiru, a ovaj zagrebački park do današnjih dana ostaje mjesto središnje proslave. Pritom su besplatne porcije graha i slušanje političko-sindikalnih govora uobičajeni dijelovi ovoga datuma. Ne treba zaboraviti niti dijeljenje crvenih karanfila – simbola radničkog pokreta u zemljama jugoistočne Europe, u Italiji i Austriji.

Svim zemljama koje slave praznik zajedničke su prosvjedne kolone radnika i sindikalista. Glavni im je cilj svrgnuti pozornost na uvjete rada i položaj zaposlenika u današnjem društvu, kao i velikog broja nezaposlenih, neisplate plaća, rada na crno…

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu