U susret obilježavanju 395. obljetnice smrti hrvatskog pjesnika Jurja Barakovića koja se obilježava 1. kolovoza, Znanstvena knjižnica Zadar priredila je izbor iz fonda. Juraj Baraković rođen je na obiteljskom dobru u Plemićima kod Zadra 1548. Osnovnu i humanističku školu završio je u Zadru, a visoke škole (zacijelo teologiju) negdje u Italiji. Prvi put se u arhivima spominje kao klerik 1564. , a  kasnije kao svećenik 1586. Desetak je godina službovao kao župnik u Novigradu, da bi kao kanonik, negdje na prijelomu stoljeća, iz dosad neutvrđenih razloga, bio protjeran u Šibenik i lišen crkvenih činova. Tu je ostao do 1613. , a možda i duže. Životni put završio je u Rimu 1. kolovoza 1628. Književna djela Jurja Barakovića spadaju u razdoblje između renesanse i baroka. Svi Barakovićevi danas poznati radovi iz poznijeg su doba pjesnikova života, što upućuje na misao da je osim Jarule, Vile Slovinke i Drage, rapske pastirice mogao napisati i druga djela. O tome postoje i nepotvrđeni podaci u zadarskom kalendaru Il Rammentatore dalmatino (za 1868.), gdje se navodi kako je Baraković napisao životopis Marka Tulija Cicerona na talijanskom i životopis sv. Jeronima na hrvatskom jeziku, gramatiku »ilirskog« jezika, navodno tiskanu 1614. (izloženo na izložbi). Osim navedenog kalendara u trezoru Znanstvene knjižnice Zadar kao rara (rijetkost) se čuva Vila Slovinka Jurja Barakovića, tiskana u Veneciji 1682. godine, te dva izdanja njegove Jarule iz 1701. i 1702.  

Djelo Jarula u stihove je pretočena Biblija (Stari i Novi zavjet), podijeljena na »šest vikov svita«, prema shemi stvorenoj prvih stoljeća kršćanstva. Značenje riječi Jarula je gredica ili sandučić s cvijećem. Danas u Zadru jedan od parkova – Perivoj Jarula nosi upravo naziv prema djelu J. Barakovića, a nastao je nakon Drugog svjetskog rata po projektu arhitekta Josipa Budaka. Vila Slovinka je dovršena u Šibeniku najkasnije 1613. godine i ostvaruje se na dvije razine, a na objema je u središtu pažnje grad Zadar. Na prvoj (I–VII), u susretu pjesnika s Vilom Slovinkom, riječ je o zadarskoj prošlosti, o postanku slovinskog naroda i jezika. Na drugoj razini, u susretu s poklisarom livanjskog bega, govori se o tadašnjem Zadru i posljedicama dugotrajne tuđinske vladavine zbog koje Zadrani »vas nauk od skule« promijeniše u »rimski«. U spjevu se naziru i pjesnikove nesuglasice s određenim obiteljima u Zadru, izgledno s onima koje su imale kakve veze s njegovim izgonom iz grada.

Ovim izborom iz fonda predstavljen je izbor najznačajnijih djela Jurja Barakovića: knjige, pretisci, fotografije, razglednice, posebni otisci, članci u časopisima, godišnjaci (kalendari)…

Izložbu možete posjetiti od 27. srpnja do 10. kolovoza 2023. od ponedjeljka do petka od 07,00 do 14,00 sati u Odjelu rada s korisnicima Znanstvene knjižnice Zadar.

Literatura:

Švelec, Franjo. Baraković, Juraj. Hrvatski biografski leksikon. Zagreb: Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža. 1983. Sv. 1. A-Bi. Str. 440-441. Sign. 170144-a/1-.

Baraković, Juraj. Vila Slovinka. priredio Franjo Švelec ; [rječnik i tumač imena i izraza Franjo Švelec, Amir Kapetanović. Zagreb: Matica hrvatska, 2000. Sign. 240463-e