Hrvatska
Štrajkaši spremni potpuno stati s radom: “Odustat ćemo i od hitnih predmeta”
S današnjim danom štrajk pravosudnih službenika i namještenika izjednačio se s do sada najduljim u povijesti, onim u obrazovanju iz 2019. godine. 36. je dan štrajka, a kako stvari stoje, danas teško da će biti okončan i tako će prvi štrajk u pravosuđu vjerojatno postati i najdugotrajniji od svih štrajkova u povijesti Hrvatske. Iz Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika apeliraju na premijera Plenkovića i nude mu rok za dogovor do srijede. U protivnom se ide s novim akcijama. Gošća Novog dana bila je Iva Šušković, predsjednica Sindikata.
“Svima je jasno da su ovi ljudi potplaćeni i da su razlog tome trogodišnji razgovori i pregovori unutar Ministarstva pravosuđa i uprave, da nije bilo rezultata tih pregovora i da su oni odlučili na ovakav način tražiti svoja prava. Nismo ni mi očekivali da će ovo toliko trajati. Pitanje nije hoće li ovo biti najdulji štrajk u povijesti ili ne, mislim da je osnovno pitanje zbog čega još uvijek nema odgovora između Vlade, odnosno Ministarstva i nas koji vodimo ljude kroz ovaj štrajk i želimo da se situacija što hitnije riješi jer znamo da danas svi građani Hrvatske ispaštaju zbog ovoga”, rekla je Šušković.
Kaže da im se prošli tjedan nije javio nitko iz ureda ministra Ivana Malenica. “Zadnji sastanak imali smo pred kraj pretprošlog tjedan, kada je ponuđen taj Memorandum o razumijevanju koji ne nudi nikakvo povećanje, ponuđeni su jedino neki ciljevi u 2024. Ono što trebamo isticati, nismo mi neki tvrdi sindikat koji gazi po tih 400 eura i ne odustaje od toga, mi od početka postupka mirenja koje je krenulo 8. lipnja čekamo da nam se da neka ponuda koja bi po njima bila prihvaltjiva. Mi tako nešto nismo dobili ni zadnjem sastanaku, a ako prošli tjedan nismo pozvani, očito nisu ni imali ništa u planu.”
Prema nekim izračunima, da krenu danas natrag raditi, za nadoknadu zaostataka trebalo bi oko godinu dana. Šušković je svjesna da se predmeti gomilaju i da sve više ljudi trpi neku štetu. “Svi očekuju da se njihovi predmeti rješavaju. Mi očekujemo ishod spora. Razumijem da ljudi gube strpljenje, gube ga i oni u štrajku. Nisu krivi ljudi koji su primorani na taj način tražiti veću plaću. Ne nudi se nikakvo rješenje, a prijeti se odlukom neplaćanja dana u štrajku. Nevjerojatno je da ovo sve skupa traje šest šest tjedana. Uslijed pritisaka nekih drugih, stvari su se rješavale promptno. Zašto se na nama lome komplja i ovako trenira sila”, pita se Šušković.
“Ne tražimo povećanje, tražimo izjednačavanje položaju – jednaku plaću za jednak rad”
Sindikat je napravio analizu na temelju podataka Svjetske banke za 2020. godinu o posotjećem stanju u državnoj i javnoj službi i njihovim preporukama kako bi to u budućnosti trebalo izgledati.
“Mi smo utvrdili da od 24 pozicije, promatrajući usporedive pozicije unutar državnih i javnih službi, da su pravosudni službenici i namještenici gotovo na zadnjem mjestu. I dali smo Ministarstvu da razmotri našu analizu, dali im mogućnost da temeljem toga nađu rješenje za izjednačavanje položaja na način da mi ne tražimo tu povećanje, mi tražimo izjednačavanje položaja. mi tražimo jednaku plaću za jednak rad, trenutno imamo manju plaću za jednak rad”, rekla je Šušković.
Spremni su, kaže, i na sljedeći korak.
“Razgovarali smo, s obzirom na akumulirano nestrpljenje i pomalo shizu ovih koji su u štrajku, žele početi raditi, gledaju spise koji se gomilaju i žele raditi. Održali smo i te prosvjede. Razgovarali toliko za stolom, predugo sve to traje. Oni su spremni potpuno stati s radom. To je ono što ja sada dobivam s terena. Odustat ćemo zaista i od hitnih predmeta”, rekla je Šušković.
Hrvatska
Koliko košta liječenje u bolnici? Objavljen novi cjenik
Od 5. prosinca 2025. na snazi su nove cijene koje HZZO plaća ugovornim zdravstvenim ustanovama za pruženu zdravstvenu zaštitu pacijentima. To znači da su i iznosi participacije za osiguranike koji nemaju dopunsko osiguranje od danas nešto malo veći s obzirom na to da pacijent bez dopunskog plaća 20% ukupne cijene pojedine zdravstvene usluge, osim u slučaju kad je propisan minimalni ili maksimalni iznos plaćanja pojedine zdravstvene usluge.
Bolnicama su povećani koeficijenti za dijagnostičko-terapijske postupke (DTP) od 10%, dok su cijene programa preventivne zdravstvene zaštite te cijene dijagnostičko-terapijskih postupaka uvećane od tri do sedam posto, prenosi Večernji list.
Korigirane su i cijene za dan bolničkog liječenja. Dan “obične” bolničke skrbi pacijenta koji nema policu dopunskog zdravstvenog osiguranja košta 17,70 eura, kao i do sada, jer je to minimalni propisani iznos (4,01% proračunske osnovice). S pojačanom skrbi cijena se penje na 28,45 eura, što je do sada bilo 24,69 eura. Produženo liječenje na kirurškim odjelima po danu plaća se 25,20 eura, a završi li netko bez dopunskog na produljenom liječenju u intenzivnoj jedinici, po danu će ga to koštati 56 eura.
Boravak u bolnici može biti najveći trošak, ali ipak ne veći od 530,88 eura, koliki je najviši iznos participacije po jednom ispostavljenom računu s obzirom na to da taj račun može iznositi najviše 120,26% proračunske osnovice. Niz je postupaka za koje participacija iznosi i po nekoliko stotina eura. Iako pacijentima nije javno dostupan cjenik prema kojem bi se ravnali pri odluci trebaju li se odlučiti za policu dopunskog ili ne, uvidom u HZZO-ove šifrarnike moguće je vidjeti pune cijene pojedinih medicinskih postupaka, u kojima onda pacijent bez dopunskog sudjeluje s 20% ili minimalnim propisanim iznosom ako je takav propisan za određenu uslugu.
Među skupljim dijagnostičko-terapijskim postupcima tako je operativno liječenje prijeloma palčane kosti, koje će pacijent bez dopunskog platiti 377,33 eura. Operacija prijeloma kostiju šake naplatit će se 132,26 eura. Koronarografija se doplaćuje 391,22 eura. Za postupak perkutane koronarne intervencije, koja se može raditi planirano, ali i kao hitna intervencija kod akutnog infarkta miokarda, participacija iznosi 487,56 eura.
Vađenje krajnika će pacijent bez dopunskog nadoplatiti 130,93 eura, dok će za kirurški zahvat na bubnjiću (npr. zbog akutne gnojne upale srednjeg uha) platiti 112,23 eura. Dođe li do nenadane laparoskopske kolecistektomije tj. vađenja žučnjaka, zahvata koji HZZO bolnici plaća 1852,10 eura, pacijent bez dopunskog zdravstvenog osiguranja morat će ga doplatiti s 370,42 eura.
Od sljedeće godine povećan je prihodovni cenzus za ostvarivanje prava na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje HZZO-a pa će to pravo imati osobe kojima ukupni prihod u prethodnoj kalendarskoj godini po članu obitelji nije bio veći od 458,08 eura, a za samce 573,50 eura. Do sada je to bilo 421,92 odnosno 528,23 eura.
Hrvatska
FOTO / Objavljena prognoza za iduća tri mjeseca: Što nas čeka ove zime
Nad Europom se za prvu polovicu prosinca predviđaju uglavnom normalne do iznadprosječne temperature, potaknute zapadnim do jugozapadnim strujanjem. To donosi blagi obrazac na kontinent, s prekidom dotoka hladnog zraka ili potisnutim daleko na sjever.
Severe Weather Europe objavio je prosječnu prognozu snježnih oborina za meteorološku zimsku sezonu , koja pokriva razdoblje prosinac-siječanj-veljača. Gledajući sezonski prosjek prema ECMWF-u, vide se ispodprosječne snježne padaline na većem dijelu kontinenta, s glavnim područjima snježnih padalina pomaknutim prema sjeveru, no vide se i neka središnja i zapadna područja koja pokazuju manji deficit snijega. No u usporedbi s prognoziranim podacima iz prethodnog mjeseca, postoji određeno poboljšanje. U najnovijim podacima sada se predviđa više snježnih oborina za središnje i zapadno-središnje dijelove te za dijelove Ujedinjenog Kraljevstva i Irske. Ne vidi se porast snažnih snježnih oborina kao rezultat stratosferskog zagrijavanja.
Prosinac
Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje uglavnom negativne anomalije, osim na krajnjem sjeveru. Iznenađujuće je vidjeti manje snijega na većim nadmorskim visinama, što ukazuje više na problem niske količine oborina, nego na tople temperature, kažu prognostičari.
Siječanj
U siječanjskoj prognozi ne vidi se nikakvo poboljšanje. Predviđa se da će većina Europe imati manje snježnih padalina sredinom zime, ali vidi se i da će neka područja prema jugoistoku dobiti više snijega u tom razdoblju, zajedno s krajnjim sjeverom.
Veljača
Prognoza za veljaču pokazuje nešto manji deficit u usporedbi s podacima za siječanj. Iako oba mjeseca izgledaju vrlo siromašna snijegom, crvena boja ne znači da uopće nema snijega. To samo pokazuje da se očekuje manje snijega nego inače.
Gledajući sezonski prosjek prema UKMO-u za Europu, vidi se prilično slaba prognoza snježnih padalina, sličnu onoj ECMWF-a. Za većinu kontinenta predviđa se sezona snježnih padalina ispod prosjeka, osim za krajnje sjeverne dijelove. “Prema našem iskustvu, UKMO je obično manje optimističan u pogledu snježnih padalina od ECMWF-a, pa je to i očekivano. Najnovija analiza pokazuje puno bolje količine snježnih oborina u usporedbi s podacima iz prethodnog mjeseca. Vjerojatno je da neko poboljšanje dolazi od trenutnog događaja stratosferskog zagrijavanja. Velik dio kopna pokazuje više snježnih oborina u najnovijoj prognozi, a možemo vidjeti i poboljšane snježne oborine nad južnim dijelom Ujedinjenog Kraljevstva”, piše Severe Weather Europe.

Snježne oborine
Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje jače negativne anomalije, baš kao i ECMWF. Ovo slaganje u oba modela daje određenu težinu ovom scenariju, sa sporijim početkom sezone snježnih oborina. Još uvijek postoje neka južno-središnja i sjeverna područja s normalnim do iznadprosječnim ili normalnim snježnim oborinama. Prognoza snježnih oborina za siječanj pokazuje pak određeno poboljšanje u dijelovima središnje Europe, čak s nekim područjima iznad prosjeka, te manjim deficitima u odnosu na zapadne dijelove. To sugerira da je glavni problem ovog mjeseca vjerojatno nedostatak oborina, uz blaže temperature, prenosi Večernji list.
Prognoza snježnih oborina za veljaču ponovno smanjuje potencijal snijega u većem dijelu Europe, osim na krajnjem sjeveru. I dalje se vidi manji nedostatak snijega u usporedbi sa siječnjem, pa je vjerojatno da će se više raditi o jednokratnim snježnim oborinama.
Severe Weather koristi dva sustava, jedan je UKMO sustav dugoročnih prognoza, a razvio ga je Meteorološki ured Ujedinjenog Kraljevstva. ECMWF (Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze) je međuvladina organizacija koja je razvila Integrated Forecasting System (IFS), sveobuhvatni globalni prognostički sustav koji se sastoji od više povezanih modela za izradu vremenskih prognoza.
Hrvatska
U željeznim tavama popularnog domaćeg trgovca pronađen arsen, odmah ih vratite u trgovinu
Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu proizvoda Grill King Cast Iron tava s drvenom ručkom, 29 cm, EAN: 3858885652961, zbog migracije anorganskog arsena.
Proizvod nije u skladu s Uredbom 1935/2004 Uredba Europskog parlamenta i Vijeća od 27. listopada 2004. o materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom i stavljanju izvan snage direktiva 80/590/EEZ i 89/109/EEZ.

Detalji o opozivu dostupni su na web stranici subjekta.
Podaci o proizvodu:
- Dobavljač: PRO-TRADE d.o.o., Zagreb (LONCI&POKLOPCI by Bajde)
- Zemlja podrijetla: Kina
- Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima
-
magazin3 dana prijeFOTOGALERIJA / Gastro turneja po adventskim kućicama u Zadru, 4. dio – đir po Božićnom gramofonu na Pijaci
-
magazin4 dana prijeMJESEČNI HOROSKOP ZA PROSINAC: Jarac ubire plodove svog truda, Vodenjak upoznaje posebnu osobu!
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prijeFOTOGALERIJA / Svečani domjenak u OB Zadar za djelatnike koji su otišli u mirovinu
-
Hrvatska4 dana prijeVUKOSAV, PEDIĆ, FRANCIŠKOVIĆ, VUČAK-LONČAR… / Objavljen je godišnji popis: Ovo su najbolji doktori i doktorice u Zadru i u Hrvatskoj…






