Connect with us

Hrvatska

Štrajkaši spremni potpuno stati s radom: “Odustat ćemo i od hitnih predmeta”

Objavljeno

-

S današnjim danom štrajk pravosudnih službenika i namještenika izjednačio se s do sada najduljim u povijesti, onim u obrazovanju iz 2019. godine. 36. je dan štrajka, a kako stvari stoje, danas teško da će biti okončan i tako će prvi štrajk u pravosuđu vjerojatno postati i najdugotrajniji od svih štrajkova u povijesti Hrvatske. Iz Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika apeliraju na premijera Plenkovića i nude mu rok za dogovor do srijede. U protivnom se ide s novim akcijama. Gošća Novog dana bila je Iva Šušković, predsjednica Sindikata.

“Svima je jasno da su ovi ljudi potplaćeni i da su razlog tome trogodišnji razgovori i pregovori unutar Ministarstva pravosuđa i uprave, da nije bilo rezultata tih pregovora i da su oni odlučili na ovakav način tražiti svoja prava. Nismo ni mi očekivali da će ovo toliko trajati. Pitanje nije hoće li ovo biti najdulji štrajk u povijesti ili ne, mislim da je osnovno pitanje zbog čega još uvijek nema odgovora između Vlade, odnosno Ministarstva i nas koji vodimo ljude kroz ovaj štrajk i želimo da se situacija što hitnije riješi jer znamo da danas svi građani Hrvatske ispaštaju zbog ovoga”, rekla je Šušković.

Kaže da im se prošli tjedan nije javio nitko iz ureda ministra Ivana Malenica. “Zadnji sastanak imali smo pred kraj pretprošlog tjedan, kada je ponuđen taj Memorandum o razumijevanju koji ne nudi nikakvo povećanje, ponuđeni su jedino neki ciljevi u 2024. Ono što trebamo isticati, nismo mi neki tvrdi sindikat koji gazi po tih 400 eura i ne odustaje od toga, mi od početka postupka mirenja koje je krenulo 8. lipnja čekamo da nam se da neka ponuda koja bi po njima bila prihvaltjiva. Mi tako nešto nismo dobili ni zadnjem sastanaku, a ako prošli tjedan nismo pozvani, očito nisu ni imali ništa u planu.”

Prema nekim izračunima, da krenu danas natrag raditi, za nadoknadu zaostataka trebalo bi oko godinu dana. Šušković je svjesna da se predmeti gomilaju i da sve više ljudi trpi neku štetu. “Svi očekuju da se njihovi predmeti rješavaju. Mi očekujemo ishod spora. Razumijem da ljudi gube strpljenje, gube ga i oni u štrajku. Nisu krivi ljudi koji su primorani na taj način tražiti veću plaću. Ne nudi se nikakvo rješenje, a prijeti se odlukom neplaćanja dana u štrajku. Nevjerojatno je da ovo sve skupa traje šest šest tjedana. Uslijed pritisaka nekih drugih, stvari su se rješavale promptno. Zašto se na nama lome komplja i ovako trenira sila”, pita se Šušković.

“Ne tražimo povećanje, tražimo izjednačavanje položaju – jednaku plaću za jednak rad”

Sindikat je napravio analizu na temelju podataka Svjetske banke za 2020. godinu o posotjećem stanju u državnoj i javnoj službi i njihovim preporukama kako bi to u budućnosti trebalo izgledati.

“Mi smo utvrdili da od 24 pozicije, promatrajući usporedive pozicije unutar državnih i javnih službi, da su pravosudni službenici i namještenici gotovo na zadnjem mjestu. I dali smo Ministarstvu da razmotri našu analizu, dali im mogućnost da temeljem toga nađu rješenje za izjednačavanje položaja na način da mi ne tražimo tu povećanje, mi tražimo izjednačavanje položaja. mi tražimo jednaku plaću za jednak rad, trenutno imamo manju plaću za jednak rad”, rekla je Šušković.

Spremni su, kaže, i na sljedeći korak.

“Razgovarali smo, s obzirom na akumulirano nestrpljenje i pomalo shizu ovih koji su u štrajku, žele početi raditi, gledaju spise koji se gomilaju i žele raditi. Održali smo i te prosvjede. Razgovarali toliko za stolom, predugo sve to traje. Oni su spremni potpuno stati s radom. To je ono što ja sada dobivam s terena. Odustat ćemo zaista i od hitnih predmeta”, rekla je Šušković.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Hrvatska postaje sve popularnija destinacija za ove turiste…

Objavljeno

-

By

Na najvećem turističkom sajmu u Mađarskoj, budimpeštanskom Utazasu ovog se tjedna uz mnoge zemlje svijeta predstavlja i Hrvatska, za koju rastu interes i potražnja mađarskih turista kojih je do sada ove godine došlo 20 posto više nego lani, izvijestio je u petak HTZ.

Na sajmu u Budimpešti od 22. do 25. veljače hrvatsku ponudu predstavlja predstavništvo HTZ-a (Hrvatske turističke zajednice) u Mađarskoj, čija je direktorica Ivana Herceg poručila da je to idealna prilika za daljnje jačanje prepoznatljivosti Hrvatske kao turističke destinacije na tom tržištu.

Veliko zanimanje mađarskih turista

“Već prvog dana sajma održali smo brojne sastanke s različitim partnerima, a i mnogi predstavnici medija iskazali su veliki interes za studijska putovanja u Hrvatsku. Takve informacije dokazuju da zanimanje za hrvatskim destinacijama i dalje jača”, dodala je Herceg.

Veliko zanimanje mađarskih turista za putovanja u Hrvatsku uz ostalo dokazuju i rezultati do sada ove godine, prema kojima ih je došlo više od sedam tisuća ili 20 posto više nego u isto vrijeme 2023., a još viši porast, od čak 64 posto – ostvarili su s gotovo 30 tisuća noćenja.

“Tijekom sajma Utazas moći ćemo dodatno procijeniti stanje na tržištu Mađarske koje se tradicionalno nalazi među najvažnijima za hrvatski turizam. Vesele dosadašnji trendovi i pokazatelji po kojima Hrvatska postaje sve popularnija destinacija Mađara i za putovanja izvan glavne ljetne sezone”, ocijenila je Herceg.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Cijena ovog povrća nezaustavljivo raste: Kilogram čak 12,5 eura!

Objavljeno

-

By

Unatoč usporavanju inflacije, cijena jedne važne prehrambene namirnice u Hrvatskoj i dalje raste.

Protekli tjedan cijena češnjaka na tržnicama u prosjeku je iznosila 7,36 eura za kilogram, što je 1,5 posto više nego prethodni tjedan. Na tržnici u Požegi češnjak se prodavao za čak 12,5 eura!

Na tržnicama u Zagrebu prosječna je cijena prošli tjedan bila 7 eura, Bjelovaru 6,5 eura, Koprivnici 7,5 eura, Čakovcu 8 eura, a Varaždinu 10 eura za kilogram, piše Danica.hr.

Cijena češnjaka već godinama kontinuirano raste, i to zbog drastičnog pada domaće proizvodnje. U odnosu na isti tjedan lani kilogram češnjaka na tržnicama u prosjeku je skuplji za 17 posto, a u odnosu na predlani za 24 posto.

Najviše češnjaka dolazi iz Kine

Prema podacima Ministarstva poljoprivrede, tijekom 2008. godine – zadnje prije ulaska u EU – Hrvatska je proizvela oko 36.000 tona češnjaka, a predlani manje od 17.000 tona. Riječ je o padu od nevjerojatnih 53 posto.

Najviše češnjaka, očekivano, na naše tržište dolazi iz Kine koja je uvjerljivo najjači svjetski proizvođač tog povrća. Prema posljednjim podacima, Kina drži čak 70 posto svjetske proizvodnje luka i češnjaka.

Uvozni je češnjak u dućanima jeftiniji od domaćeg na tržnicama. Kilogram češnjaka iz Kine u Konzumu se danas, primjerice, prodaje za 5,99 eura. To je oko 20 posto jeftinije od prosječne cijene na tržnicama prošli tjedan.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Privremeno se povlači nekoliko serija poznatog lijeka, HALMED poslao upozorenje

Objavljeno

-

By

HALMED je objavio kako se privremeno povlači iz prodaje nekoliko serija poznatog lijeka koji je dostupan u hrvatskim ljekarnama.

“Tvrtka Bayer d.o.o., nositelj odobrenja za stavljanje u promet lijeka Iberogast oralne kapi, tekućina (9 biljnih pripravaka), na zahtjev Agencije za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) provodi postupak privremene obustave primjene i distribucije serija DR08202, DR08606 i DR08250 predmetnog lijeka”, javljaju iz HALMED-a.

“Predmetni postupak provodi se temeljem prijave sumnje u neispravnost u kakvoći lijeka koja se odnosi na rezultat izvan granice specifikacije tijekom ispitivanja stabilnosti. Obustava će biti na snazi do završetka provjere, o čemu će javnost biti pravovremeno obaviještena. Nisu zaprimljene sumnje na nuspojave povezane s predmetnim serijama lijeka.

Na tržištu Republike Hrvatske u prometu su dostupne druge serije ovog lijeka koje nisu zahvaćene obustavom, kao i drugi lijekovi iz iste terapijske skupine. Bolesnici se trebaju obratiti svome liječniku ili ljekarniku u slučaju bilo kakvih pitanja u vezi trenutačne terapije”, nastavlja se u priopćenju.

“Podsjećamo da su zdravstveni radnici obvezni prijaviti HALMED-u svaku nuspojavu lijeka, kao i neispravnost u kakvoći lijeka. Pacijenti koji su razvili neku nuspojavu na lijek također mogu nuspojavu prijaviti izravno HALMED-u, uz preporuku da se za svaku nuspojavu koju zapaze obrate svom liječniku ili ljekarniku radi savjetovanja o načinu nastavka terapije”, podsjeća HALMED.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu