Hrvatska
MMF predviđa rast hrvatskog gospodarstva od 2,4 posto, evo što sve savjetuju
Hrvatsko gospodarstvo ove će godine porasti 2,4 posto, dok će prosječna inflacija biti 7,5 posto, navodi se u priopćenju MMF-a nakon što je njegov Izvršni odbor zaključio konzultacije u vezi s člankom IV. Statuta MMF-a, i dodaje da bi kratkoročna fiskalna politika treba poduprijeti pooštravanje monetarne politike i ne pridonositi povećanju agregatne potražnje.
MMF je tako revidirao naviše svoje ranije prognoze, budući da je u izjavi Misije na kraju posjeta Hrvatskoj u okviru redovitih konzultacija sa zemljama članicama 23. svibnja bio predviđen rast hrvatskog gospodarstva od 2,2 posto u ovoj godini, a u travanjskim prognozama od 1,7 posto.
Izvršni odbor MMF-a zaključio je konzultacije u vezi s člankom IV. Statuta MMF-a s Hrvatskom bez formalne rasprave, navodi se u priopćenju MMF-a od četvrtka.
Izvršni odbor MMF-a ističe da je Hrvatska ove godine postala 20. članica europodručja, što dokazuje da je ostvarila velik napredak od pridruživanja EU-u 2013., a uvođenje eura poboljšalo je državni rejting, olakšalo pristup tržištima kapitala i u velikoj mjeri uklonilo tečajni rizik.
U 2022., potaknut domaćom potražnjom i turizmom, gospodarski rast je u 2022. iznosio 6,2 posto. Fiskalna pozicija znatno se poboljšala zabilježivši mali višak, a javni dug znatno se smanjio, na 69 posto BDP-a, što je ispod razine na kojoj je bio prije pandemije. Međutim, zbog snažnog porasta cijena energije i hrane inflacija potrošačkih cijena dosegnula je potkraj godine najvišu razinu u posljednjih nekoliko desetljeća, stoji u priopćenju.
No, ove godine se očekuje da će slaba inozemna potražnja, pooštravanje uvjeta financiranja te i nadalje velika globalna neizvjesnost ublažiti stopu rasta na 2,4 posto. Predviđa se da će se rast od 2024. postupno oporavljati prema potencijalnoj stopi rasta.
Prema projekcijama MMF-a, inflacija će se smanjivati na prosječno 7,5 posto u 2023., i snižavati do ciljane stope inflacije ESB-a od 2 posto krajem 2025. Izgledi i nadalje podliježu velikoj neizvjesnosti, ističe se u priopćenju te dodaje da je uvođenje eura imalo je vrlo ograničen utjecaj na inflaciju.
Ti izgledi i nadalje podliježu velikoj neizvjesnosti, a rizici za rast uglavnom su uravnoteženi. Negativni rizici uključuju intenziviranje rata koji Rusija vodi u Ukrajini, ponovni snažan porast cijena roba iinflacije, snažniju globalnu ili regionalnu recesiju i strože uvjete financiranja od očekivanja. S druge strane, uvođenje eura i ulazak u schengensko područje mogli bi dati jači poticaj turizmu, trgovini i ulaganjima. Za inflaciju, pak, prevladavaju rizici usmjereni na gore, ističe se u priopćenju MMF-a.
Potrebno ukinuti mjere ograničavanja ciejna energije i porezna rasterećenja
Kako dalje ističe Izvršni odbor MMF-a, kratkoročna fiskalna politika treba poduprijeti pooštravanje monetarne politike i ne pridonositi povećanju agregatne potražnje. Zamjećuju, naime, da na tržištu rada nedostaje radne snage, temeljna je inflacija još uvijek povišena, a uvođenje eura ublažilo je učinak pooštravanja monetarne politike ESB-a. Stoga se ekspanzivnom fiskalnom politikom stvara rizik za poticanje domaće potražnje i inflacije te ugrožavanje konkurentnosti Hrvatske. Potrebno je ukinuti široko rasprostranjene mjere, osobito gornje granice cijena energije i porezna rasterećenja, navode.
Najvažnije je nastaviti fiskalnu konsolidaciju koja ujedno pogoduje rastu i u srednjoročnom razdoblju, i to poboljšanjem porezne politike, smanjenjem rigidnosti potrošnje i povećanjem njezine učinkovitosti, kaže se dalje u priopćenju.
Pritom navode da s obzirom na vrlo rigidnu proračunsku potrošnju u Hrvatskoj i potrebu za daljnjim smanjenjem javnoga duga, svaka bi porezna reforma trebala sačuvati izvore prihoda i ujedno poboljšati strukturu poreznog sustava s ciljem smanjenja distorzija te podržavanja pravednosti i rasta.
Suvremeni porez na imovinu i ublažavanje povoljnog oporezivanja prihoda od kratkoročnog najma pridonijelo bi smanjenju potražnje za stambenim nekretninama, povećanju ponude i poticanju participacije radne snage. Pojednostavljen i transparentan sustav plaća u javnom sektoru u kojemu se nagrađuje zaslužnost i produktivnost pridonio bi poboljšanju javnih usluga i povećao učinkovitost tog sektora.
Napominju i da povećanje troškova za zdravstvo i mirovine uzrokovano starenjem stanovništva zahtijeva da se obnove napori za produženje radnog vijeka i odlučno riješe dospjele neplaćene obveze u zdravstvenom sektoru.
Osim toga, poboljšanje praćenja i korporativnog upravljanja poduzećima u državnom vlasništvu smanjit će potencijalne fiskalne rizike i maksimalno uvećati doprinos tih poduzeća rastu. Navode i da je potrebno nastaviti poduzimati napore kako bi se osnažio sustav upravljanja javnim ulaganjima, uključujući uspostavu snažne središnje koordinacijske funkcije u Ministarstvu financija.
Fiskalni sustav trenutačno je stabilan, a bankovni sustav i nadalje profitabilan, dobro kapitaliziran i vrlo likvidan, naglašava se u priopćenju.
U MMF-u kažu i da je nastavak provedbe strukturnih reformi ključan je za ostvarenje pune koristi od uvođenja eura i podupiranje konvergencije dohodaka. Hrvatske vlasti trebale bi nastaviti svoju pohvalnu i odlučnu provedbu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Prioriteti su povećanje produktivnosti, ubrzanje zelene i digitalne tranzicije i pronalaženje najboljih rješenja s obzirom na starenje i smanjenje broja stanovnika.
Trenutačni nedostatak radne snage na tržištu rada nudi priliku za provedbu daljnjih reformi na tržištu rada. Potrebne su ambicioznije reforme, uz sredstva iz fondova EU-a, u cilju rješavanja relativno niske produktivnosti poduzeća i neučinkovite raspodjele resursa, navodi se, između ostalog, u priopćenju.
Od 5. prosinca 2025. na snazi su nove cijene koje HZZO plaća ugovornim zdravstvenim ustanovama za pruženu zdravstvenu zaštitu pacijentima. To znači da su i iznosi participacije za osiguranike koji nemaju dopunsko osiguranje od danas nešto malo veći s obzirom na to da pacijent bez dopunskog plaća 20% ukupne cijene pojedine zdravstvene usluge, osim u slučaju kad je propisan minimalni ili maksimalni iznos plaćanja pojedine zdravstvene usluge.
Bolnicama su povećani koeficijenti za dijagnostičko-terapijske postupke (DTP) od 10%, dok su cijene programa preventivne zdravstvene zaštite te cijene dijagnostičko-terapijskih postupaka uvećane od tri do sedam posto, prenosi Večernji list.
Korigirane su i cijene za dan bolničkog liječenja. Dan “obične” bolničke skrbi pacijenta koji nema policu dopunskog zdravstvenog osiguranja košta 17,70 eura, kao i do sada, jer je to minimalni propisani iznos (4,01% proračunske osnovice). S pojačanom skrbi cijena se penje na 28,45 eura, što je do sada bilo 24,69 eura. Produženo liječenje na kirurškim odjelima po danu plaća se 25,20 eura, a završi li netko bez dopunskog na produljenom liječenju u intenzivnoj jedinici, po danu će ga to koštati 56 eura.
Boravak u bolnici može biti najveći trošak, ali ipak ne veći od 530,88 eura, koliki je najviši iznos participacije po jednom ispostavljenom računu s obzirom na to da taj račun može iznositi najviše 120,26% proračunske osnovice. Niz je postupaka za koje participacija iznosi i po nekoliko stotina eura. Iako pacijentima nije javno dostupan cjenik prema kojem bi se ravnali pri odluci trebaju li se odlučiti za policu dopunskog ili ne, uvidom u HZZO-ove šifrarnike moguće je vidjeti pune cijene pojedinih medicinskih postupaka, u kojima onda pacijent bez dopunskog sudjeluje s 20% ili minimalnim propisanim iznosom ako je takav propisan za određenu uslugu.
Među skupljim dijagnostičko-terapijskim postupcima tako je operativno liječenje prijeloma palčane kosti, koje će pacijent bez dopunskog platiti 377,33 eura. Operacija prijeloma kostiju šake naplatit će se 132,26 eura. Koronarografija se doplaćuje 391,22 eura. Za postupak perkutane koronarne intervencije, koja se može raditi planirano, ali i kao hitna intervencija kod akutnog infarkta miokarda, participacija iznosi 487,56 eura.
Vađenje krajnika će pacijent bez dopunskog nadoplatiti 130,93 eura, dok će za kirurški zahvat na bubnjiću (npr. zbog akutne gnojne upale srednjeg uha) platiti 112,23 eura. Dođe li do nenadane laparoskopske kolecistektomije tj. vađenja žučnjaka, zahvata koji HZZO bolnici plaća 1852,10 eura, pacijent bez dopunskog zdravstvenog osiguranja morat će ga doplatiti s 370,42 eura.
Od sljedeće godine povećan je prihodovni cenzus za ostvarivanje prava na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje HZZO-a pa će to pravo imati osobe kojima ukupni prihod u prethodnoj kalendarskoj godini po članu obitelji nije bio veći od 458,08 eura, a za samce 573,50 eura. Do sada je to bilo 421,92 odnosno 528,23 eura.
Nad Europom se za prvu polovicu prosinca predviđaju uglavnom normalne do iznadprosječne temperature, potaknute zapadnim do jugozapadnim strujanjem. To donosi blagi obrazac na kontinent, s prekidom dotoka hladnog zraka ili potisnutim daleko na sjever.
Severe Weather Europe objavio je prosječnu prognozu snježnih oborina za meteorološku zimsku sezonu , koja pokriva razdoblje prosinac-siječanj-veljača. Gledajući sezonski prosjek prema ECMWF-u, vide se ispodprosječne snježne padaline na većem dijelu kontinenta, s glavnim područjima snježnih padalina pomaknutim prema sjeveru, no vide se i neka središnja i zapadna područja koja pokazuju manji deficit snijega. No u usporedbi s prognoziranim podacima iz prethodnog mjeseca, postoji određeno poboljšanje. U najnovijim podacima sada se predviđa više snježnih oborina za središnje i zapadno-središnje dijelove te za dijelove Ujedinjenog Kraljevstva i Irske. Ne vidi se porast snažnih snježnih oborina kao rezultat stratosferskog zagrijavanja.
Prosinac
Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje uglavnom negativne anomalije, osim na krajnjem sjeveru. Iznenađujuće je vidjeti manje snijega na većim nadmorskim visinama, što ukazuje više na problem niske količine oborina, nego na tople temperature, kažu prognostičari.
Siječanj
U siječanjskoj prognozi ne vidi se nikakvo poboljšanje. Predviđa se da će većina Europe imati manje snježnih padalina sredinom zime, ali vidi se i da će neka područja prema jugoistoku dobiti više snijega u tom razdoblju, zajedno s krajnjim sjeverom.
Veljača
Prognoza za veljaču pokazuje nešto manji deficit u usporedbi s podacima za siječanj. Iako oba mjeseca izgledaju vrlo siromašna snijegom, crvena boja ne znači da uopće nema snijega. To samo pokazuje da se očekuje manje snijega nego inače.
Gledajući sezonski prosjek prema UKMO-u za Europu, vidi se prilično slaba prognoza snježnih padalina, sličnu onoj ECMWF-a. Za većinu kontinenta predviđa se sezona snježnih padalina ispod prosjeka, osim za krajnje sjeverne dijelove. “Prema našem iskustvu, UKMO je obično manje optimističan u pogledu snježnih padalina od ECMWF-a, pa je to i očekivano. Najnovija analiza pokazuje puno bolje količine snježnih oborina u usporedbi s podacima iz prethodnog mjeseca. Vjerojatno je da neko poboljšanje dolazi od trenutnog događaja stratosferskog zagrijavanja. Velik dio kopna pokazuje više snježnih oborina u najnovijoj prognozi, a možemo vidjeti i poboljšane snježne oborine nad južnim dijelom Ujedinjenog Kraljevstva”, piše Severe Weather Europe.
Snježne oborine
Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje jače negativne anomalije, baš kao i ECMWF. Ovo slaganje u oba modela daje određenu težinu ovom scenariju, sa sporijim početkom sezone snježnih oborina. Još uvijek postoje neka južno-središnja i sjeverna područja s normalnim do iznadprosječnim ili normalnim snježnim oborinama. Prognoza snježnih oborina za siječanj pokazuje pak određeno poboljšanje u dijelovima središnje Europe, čak s nekim područjima iznad prosjeka, te manjim deficitima u odnosu na zapadne dijelove. To sugerira da je glavni problem ovog mjeseca vjerojatno nedostatak oborina, uz blaže temperature, prenosi Večernji list.
Prognoza snježnih oborina za veljaču ponovno smanjuje potencijal snijega u većem dijelu Europe, osim na krajnjem sjeveru. I dalje se vidi manji nedostatak snijega u usporedbi sa siječnjem, pa je vjerojatno da će se više raditi o jednokratnim snježnim oborinama.
Severe Weather koristi dva sustava, jedan je UKMO sustav dugoročnih prognoza, a razvio ga je Meteorološki ured Ujedinjenog Kraljevstva. ECMWF (Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze) je međuvladina organizacija koja je razvila Integrated Forecasting System (IFS), sveobuhvatni globalni prognostički sustav koji se sastoji od više povezanih modela za izradu vremenskih prognoza.
Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu proizvoda Grill King Cast Iron tava s drvenom ručkom, 29 cm, EAN: 3858885652961, zbog migracije anorganskog arsena.
Proizvod nije u skladu s Uredbom 1935/2004 Uredba Europskog parlamenta i Vijeća od 27. listopada 2004. o materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom i stavljanju izvan snage direktiva 80/590/EEZ i 89/109/EEZ.
Detalji o opozivu dostupni su na web stranici subjekta.
Podaci o proizvodu:
- Dobavljač: PRO-TRADE d.o.o., Zagreb (LONCI&POKLOPCI by Bajde)
- Zemlja podrijetla: Kina
- Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima
(FOTO) TRADICIONALNI HUMANITARNI BAL / Zadarski Lionsi za udrugu Zaratinići
FOTOGALERIJA / Subotnje jutro na Adventu u Zadru
IZ CRKVE SV. FRANE: Ususret svetkovini Bezgrešnog začeća
(FOTOGALERIJA) ŽUPAN BILAVER U PRIVLACI / Razgovor o projektima, darovi za najmlađe i odavanje počasti svetom Nikoli, zaštitniku pomoraca
PRIJAVE DO 19. PROSINCA / Objavljen Natječaj za dodjelu stipendija i nagrada redovnim studentima s prebivalištem na području Općine Sv. Filip i Jakov
FOTOGALERIJA / Gastro turneja po adventskim kućicama u Zadru, 4. dio – đir po Božićnom gramofonu na Pijaci
FOTOGALERIJA / Svečani domjenak u OB Zadar za djelatnike koji su otišli u mirovinu
FOTOGALERIJA / Blagdanski Đir gradom sa Sašom Čukom
DOČEKAJTE I OVE GODINE SV. NIKOLU U CITY GALLERIJI!
FOTOGALERIJA IZ PROVIDUROVE / Digitalne inovacije i pametno poduzetništvo – na ovogodišnjem Hackathonu natječe se 16 timova
PJESMA KOJA SPAJA DVA GLAZBENA SVIJETA / Željko Samardžić & Duško Lokin donose novu pjesmu “Maestral”
VIDEO / Leo Rados objavljuje svoj prvi božićni singl “Božić je vrijeme od ljubavi”
(VIDEO) “OD BOŽIĆA DO NOVE GODINE ” / Grupa Forum ima novu božićnu pjesmu! Poslušajte…
VIDEO / Otkriveno potopljeno neolitičko nalazište kod Neviđana
VIDEO / Zadarski bend Kriptidi predstavlja novi videospot za pjesmu „Lobotomija“!
-
magazin5 dana prijeFOTOGALERIJA / Gastro turneja po adventskim kućicama u Zadru, 4. dio – đir po Božićnom gramofonu na Pijaci
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prijeFOTOGALERIJA / Svečani domjenak u OB Zadar za djelatnike koji su otišli u mirovinu
-
magazin22 sata prijeFOTOGALERIJA / Blagdanski Đir gradom sa Sašom Čukom
-
magazin24 sata prijeDOČEKAJTE I OVE GODINE SV. NIKOLU U CITY GALLERIJI!