Hrvatska
106.000 građana ostalo bez zdravstvenog osiguranja
Oko 134.000 osoba produljilo je status u Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje (HZZO) pa na taj način izbjeglo ostati bez njega.
“Produljili su ga po osnovama osiguranja “00185”, “00186”, “00187”, “00190”, “00192”, nezaposleni s obvezom javljanja na HZZO svaka tri mjeseca”, navode iz Zavoda.
Oko 106.000 osoba nije se javilo u predviđenom roku od 90 dana.
“Osiguranicima koji se nisu javili do zaključno sa jučerašnjim danom (29.06.) prestao je status u obveznom zdravstvenom osiguranju. Taj datum je unijet u ZOROH kao datum do kojeg su obvezno zdravstveno osigurani ako se ne jave, tako da svima onima koji nisu osobno pristupili prestaje status u obveznom zdravstvenom osiguranju i od danas ga više nemaju”, kažu iz HZZO-a i dodaju:
“Ti osiguranici mogu još 30 dana ostvarivati pravo na zdravstvenu zaštitu, ali nisu obvezno zdravstveno osigurani.”
U tih 30 dana mogu se prijavljivati prema nekoj drugoj osnovi osiguranja za koju nemaju obvezu osobnog pristupa jednom u tri mjeseca.
Hrvatska
Što pacijente čeka prvog dana štrajka u hrvatskim bolnicama?
Od ponedjeljka je najavljen štrajk u hrvatskim bolnicama. Pacijenti Klinike za tumore dobit će smjernice. Bit će otkazana zračenja sva koja nisu hitna.
“Oni će svoju dozu zračenja primiti, oni će to nadoknaditi. Oni ne smiju biti zakinuti za nju niti jedan dan, oni će nju nadoknaditi. Ali ne u ponedjeljak”, rekla je za RTL Andrijana Lukačević, radiološki tehnolog i članica sindikata Zajedno.
Isto će biti s cijelom dijagnostičkom obradom koja nije hitna, magneti, rengeni, mamografije… Primjerice, na ortopediji KBC-a Zagreb neće biti zakazanih operacija kukova, kralježnica, koljena. Informacija da baš nitko neće moći vaditi krv u ponedjeljak nije sasvim istina. Ali veliki dio laboratorijskog medicinskog osoblja jesu članovi sindikata Zajedno i oni raditi – neće.
“I svi ostali laboratoriji koji rade laboratorijsku obradu različitih uzoraka, tu su i tkiva, stanice, urini, stolice… Brojne tjelesne tekućine, i to u većem dijelu neće biti moguće obaviti”, poručuje Petra Medač, magistra medicinsko laboratorijske dijagnostike OŽB Požega.
Članovima sindikata stižu prijetnje
Od kako su objavili da idu u štrajk sindikatu stižu mailovi sa svih strana. Članovi im javljaju da im se po bolnicama prijeti, da ih se zastrašuje i vrši pritisak da odustanu. “Od strane ravnatelja bolnica, predstojnika klinika, šefova odjela, prijeti se tim zdravstvenim djelatnicima, prijeti se smjenom voditelja s funkcija koji podržavaju štrajk i prijeti se da će se na svaku uputnicu pisati hitnoća”, kaže Andrijana Lukačević.
Članova sindikata zajedno je 4000, od 2019. ne primaju dodatak na uvjete rada u ovom slučaju na zračenje – a svaki dan rade s otvorenim izvorima zračenja, od nuklearne medicine do CT-a, rengena… i to žele nazad.
“Mi nismo tehničari, mi smo inženjeri, mi smo nuklearno-medicinski tehnolozi s puno godina radnog staža, s puno utakmica u nogama, s međunarodnim certifikatima, mi možemo sutra otići van raditi, ali pitanje je tko će ostati i tko će sutra doći”, govori Irislav Šabulić, inženjer medicinske radiologije KBC-a Rijeka.
Iako je stav liječnika da se ovoga puta ne miješaju, udruzi koja brine o pravima pacijenata nije svejedno.
“Oni govore kako će biti samo hitnoće obrađene, međutim i redovna kontrola onkološkom pacijentu je hitnoća jer takav pacijent ne može čekati jer svaki dan koji on čeka znači jednu neizvjesnost, moguću progresiju bolesti i mogući smrtni ishod”, upozorava Jasna Karačić, predsjednica Hrvatske udruge za promicanja prava pacijenata.
Bolnice su od ministarstva dobile Sporazum o postupcima koji se ne smiju prekinuti, međutim do ponedjeljka nitko neće znati obujam štrajka. “Kad odu u štrajk ovi djelatnici koji rade obujam posla će biti toliki da će biti nemoguće nadomjestiti taj nedostatak”, ističe Petra Medač.
Poruka iz bolnica
A bolnice za sada poručuju ovako. “Sindikat Zajedno ima samo šest članova u bolnici, svi naručeni pacijenti bit će pregledani”, govore iz Opće bolnice Pula.
Iz KBC-a Osijek govore da nema najave većeg obima štrajka, dok u KBC-u Split kažu da je štrajk najavljen, ali da će raditi klinika za onkologiju i radioterapiju. “Utvrđujemo situaciju na svim pojedinačnim radilištima koja mogu biti zahvaćena najavljenom obustavom rada”, kažu iz KBC-a Rijeka.
Nadaju se da će štrajk biti – kratak i udaran.
Hrvatska
U Hrvatskoj nedostaje 230.000 radnika, najveći manjak u sektoru koji ide u štrajk
Koncem listopada ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, predstavljajući zakonske izmjene o prihvatu stranih radnika, iznio je podatak da je u Hrvatskoj više od 120 tisuća stranih radnika iz trećih zemalja te 10 tisuća iz država članica EU-a.
Božinović je također izvijestio da je do listopada ove godine izdano čak 171.140 dozvola za boravak i rad stranaca, što je skoro stotinu tisuća dozvola više nego prije tri godine.
Tržište rada u Hrvatskoj očito vapi za radnicima. Istodobno, nezaposlenih je nešto više od 87 tisuća i takva niska nezaposlenost nije zabilježena još od početka 1990-ih.
Ukratko, posla ima i posvuda se traže radnici. U Hrvatskom zavodu za zapošljavanje (HZZ) kažu da je u razdoblju od siječnja do listopada nedostajalo 232.157 radnika.
Zdravstvo, obrazovanje, prerađivačka industrija…
Najveća potražnja zabilježena je u djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi. Ondje se traži 37.080 radnika, što je 16 posto u ukupnom broju traženih radnika.
“Navedeno se u prvom redu odnosi na djelatnost bolnica te djelatnost medicinske i stomatološke prakse”, rekli su nam u HZZ-u.
Slijedi sektor obrazovanja u kojemu postoji potreba za 32.722 radnika (14,1 posto u ukupnom broju), a od toga čak 75 posto odnosi se na radnike u predškolskom i osnovnoškolskom obrazovanju. Na trećem mjestu po broju traženih radnika je prerađivačka industrija. Tamo se traži više od 29.000 radnika, najviše u proizvodnji prehrambenih proizvoda te proizvodnji gotovih metalnih proizvoda, osim strojeva i opreme.
Prodavači, čistačice, medicinske sestre…
Gledano po zanimanjima, najtraženiji su prodavači, čistačice, medicinske sestre, radnici za pomoć u kući te konobari. Prema razini obrazovanja, najveći udio traženih radnika odnosi se na osobe sa završenom srednjom školom za zanimanja u trajanju od tri godine te školom za KV i VKV radnike.
Na pitanje koja su zanimanja najdeficitarnija, a koja suficitarna, iz HZZ-a odgovaraju da je teško generalizirati jer se potrebe tržišta rada značajno razlikuju od regije do regije.
Ipak kažu kako kontinuirano nedostaje radnika u zdravstvu (medicinske sestre, tehničari i laboratorijski tehničari), prerađivačkoj industriji (bravari, tokari…), u djelatnosti popravka motornih vozila (automehatroničari, automehaničari…), u djelatnosti pripreme i usluživanja hrane (konobari i kuhari) te građevinska zanimanja poput zidara, fasadera, vodoinstalatera ili električara. Od visokoobrazovanih zanimanja nedostaje stručnjaka za matematiku, fiziku, elektrotehniku, strojarstvo, građevinu, medicinu i farmaciju, logopediju i rehabilitaciju.
Zdravstvu manjka 37.000 radnika
S druge strane, među nezaposlenim osobama u evidenciji HZZ-a krajem listopada najviše je čistačica, administrativnih službenika, prodavača, radnika na održavanju te ekonomskih službenika. Među nezaposlenima najveći je udio osoba sa srednjoškolskim obrazovanjem, njih čak 60 posto.
U nastavku donosimo popis deset djelatnosti s najvećim manjkom radnika te popis deset najtraženijih zanimanja.
NAJVEĆI MANJAK RADNIKA
- Zdravstvena zaštita i socijalna skrb (37.080)
- Obrazovanje (32.772)
- Prerađivačka industrija (29.151)
- Trgovina na veliko i na malo (24.087)
- Pružanje smještaja te pripreme i usluživanja hrane (21.058)
- Građevinarstvo (19.982)
- Javna uprava i obrana; Obvezno socijalno osiguranje (15.028)
- Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti (13.776)
- Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti (8.250)
- Prijevoz i skladištenje (8.158)
NAJTRAŽENIJA ZANIMANJA
- Prodavač/prodavačica (15.314)
- Čistač/Čistačica (12.007)
- Medicinska sestra/medicinski tehničar (11.574)
- Radnik/radnica za pomoć u kući (8.375)
- Konobar/konobarica (8.324)
- Odgojitelj/odgojiteljica predškolske djece (7.105)
- Kuhar/kuharica (5.768)
- Suradnik/suradnica u praktičnoj nastavi (4.234)
- Administrativni službenik/službenica (4.208)
- Skladištar/skladištarka (4.050)
Hrvatska
Hoće li najavljeni štrajk paralizirati zdravstvo? Ministarstvo još nije potegnulo najmoćnije oružje
Novi kaos u zdravstvenom sustavu sve je izgledniji. Zdravstveni djelatnici okupljeni u Sindikat Zajedno u ponedjeljak stupaju u štrajk, zbog čega će u većini javno-zdravstvenih ustanova stati kompletna dijagnostika. I dok Ministarstvo i premijer pozivaju na dijalog, sindikalisti odgovaraju: Vremena za dijalog je bilo, a sada je vrijeme za sindikalnu akciju.
Nezadovoljni su plaćama, koeficijentima, ali i ponašanjem Vlade i Ministarstva. Više od 4.000 zdravstvenih djelatnika u ponedjeljak stupa u štrajk.
“Kompletna dijagnostika će stati, kad stane dijagnostika otežano je i daljnje liječenje. Znači, neće radit laboratorijske pretrage, neće se uzimati uzorci krvi, neće se obrađivati citolološki uzorci, neće biti rendgena, neće biti magnetnih rezonanci, neće biti CT-a. Bit će samo one pretrage koje su nužne za održavanje života i da ne ugrozimo ničiji život”, pojašnjava predsjednik Sindikata Zajedno Krunoslav Kušec.
Zaustavljanje dijagnostike zabrinjava građane, ali velik broj onih s kojima smo razgovarali smatra da se radnici trebaju boriti za svoja prava.
Iako će 40 radnika iz bolnice Sveti Duh sudjelovati u štrajku, kaosa ne bi trebalo biti, tvrdi ravnatelj Edvard Galić.
“Budući da je štrajk članova sindikata prethodno i najavljen, imali smo dovoljno vremena da modele pružanja zdravstvenih usluga našim pacijentima nekako prilagodimo ovoj novoj situaciji. Što će stati? Mislim da će sve hitne dijagnostičke pretrage biti osigurane i dostupne, kako laboratorijske tako i radiološke. Kad je riječ o elektivnim postupcima, mislim da će se oni obavljati, ali će se obavljati možda nešto usporenijom dinamikom. Imali smo nešto poziva, naravno, tijekom jučerašnjeg poslijepodneva, osobito onkoloških bolesnika. Naša je poruka da svakako dođu na svoje zakazane termine i da će se zdravstvena usluga i skrb i dalje nastavljati pružati”, jasan je Galić.
A da će uložiti napore da svim pacijentima osiguraju potrebne zdravstvene usluge obvezalo se i Ministarstvo zdravstva.
“Ministarstvo zdravstva iznova ističe kako pacijenti mogu biti mirni te kako je u dogovoru s ravnateljima zdravstvenih usluga osigurano nesmetano pružanje potrebne zdravstvene usluge. Ministarstvo zdravstva ima uvijek otvorena vrata za sve sindikate i spremno je na daljnji utemeljen i realan dijalog za pronalazak prihvatljivog rješenja kroz institucionalni okvir”, poručuju iz Ministarstva.
I predsjednik Vlade radije bi dijalog nego štrajk pod svojim prozorom.
“Zato se meni čini da je možda ovaj odabir da se ide u štrajk možda prenagao, pogotovo, koliko je to sad, sedam mjeseci nakon novih uredbi, koje su prosječno digle plaću za 32 posto, a u zdravstvu, ako se ja dobro sjećam, u odnosu na inicijalno predviđena sredstva, mi smo dodali još 200 milijuna eura. Možda ovdje netko nije baš zadovoljan koliko je mislio da treba biti i to se moglo po meni ovim razgovorom s povjerenstvom, nadležnim resorom i ministarstvom rada, riješiti drugim putem”, poručuje Andrej Plenković.
Drugačije se, čini se, ipak nije moglo. Dopise o nelogičnostima sindikat je slao devet mjeseci. “Mi od drugog mjeseca konstantno šaljemo dopise i tražimo da se ispravi ta navedena problematika i ta diskriminacija u kojoj su zakinuti zdravstveni djelatnici. Međutim, od 10. mjeseca mi smo ignorirani od nadležnih institucija, tek kad smo pokrenuli najavu štrajka, tek onda smo sjeli za stol na postupku mirenja, međutim nije bilo razumijevanja”, kaže Kušec.
Mirenje je propalo prije dva tjedna, a do ovog trenutka Ministarstvo još nije izvuklo svoje najmoćnije oružje, zahtjev sudu da štrajk proglasi nelegalnim i zabrani. Čekamo pondjeljak.
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije
SPORT, NENO BELAN, CAMBI, ADVENT… / Donosimo Program obilježavanja Dana grada Zadra 2024.
-
Svijet4 dana prije
Što sve u danu jede Donald Trump? Iznenadili biste se njegovim odabirom
-
magazin3 dana prije
(FOTO) HRVATSKA IMA PRVOG ŠAPTAČA PIZZAMA / Sukošanac Marko Vanjak pokrenuo projekt koji čuvenu deliciju dovodi u naše domove
-
Tech4 dana prije
Korisnici WhatsAppa će moći provjeravati autentičnost fotografija koje dobiju