Hrvatska
Hrvatska među pet država EU-a s najviše sudskih predmeta
Europska komisija objavila je izvješće o učinkovitosti pravosuđa zemalja EU, a po broju zaprimljenih svih predmeta na sudovima Hrvatska je peta s oko 26 predmeta na sto stanovnika, piše u subotu Večernji list.
Prema izvješću EU Justice Scoreboard (EUJS) o učinkovitosti pravosuđa u 26 zemalja EU (bez podataka za Njemačku), više predmeta od Hrvatske imaju Poljska (28), Slovenija (29), Austrija (35) i Danska (42).
Na listi građanskih i trgovačkih predmeta Hrvatska je treća s oko 3,3 predmeta na sto stanovnika, a ispred su Rumunjska (6,5) i Belgija (6,1).
Na kraju 2021. jedino je Poljska s oko 8,5 predmeta imala više od hrvatskih 7,8 neriješenih svih sudskih predmeta na sto stanovnika, ali je Hrvatska imala najviše neriješenih trgovačkih i građanskih predmeta, oko 4,3 na sto stanovnika. Može se zaključiti da su suci u Hrvatskoj među najopterećenijima u EU, odnosno da Hrvati najviše opsjedaju sudove.
Po “vremenu rješavanja” svih sudskih predmeta Hrvatska je 14. s oko 120 dana. U Danskoj, Estoniji i Letoniji sudski predmeti se ekspresno rješavaju, pa i u susjednoj Sloveniji, koja je četvrta po tom kriteriju.
Po vremenu rješavanja prvostupanjskih upravnih predmeta sedmi smo u krugu zemalja s manje od 200 dana. Ali, hrvatski Visoki upravni sud ima, iza ciparskog s više od 3000 dana, najdulje vrijeme rješavanja od svih upravnih sudova u EU – oko 1900 dana.
Po duljini trajanja korupcijskih slučajeva jedino Slovenija s gotovo 800 dana ima više od naših 630 dana, a po alternativnim metodama rješavanja sporova Hrvatska je posljednja u EU.
EUJS je na temelju 10 kriterija ocijenio mogućnosti pristupa sudu osobama pod rizikom od diskriminacije i starijim osobama. Hrvatska s Mađarskom i Danskom udovoljava samo jednom od tih kriterija, što je poražavajuće za zemlju starijih osoba u kojoj je izražena i diskriminacija. Slični su kriteriji i za obiteljsko nasilje, a Hrvatska ih od 10 udovoljava pet, te su lošiji od nas jedino Cipar, Mađarska i Danska.
Po potrošnji na sudove od oko 64 eura po stanovniku Hrvatska je 20, a najviše troši Luksemburg, 250 eura.
Po plaćama sudaca i državnih odvjetnika Hrvatska je ispodprosječna.
Po nizu kriterija Hrvatska je pri dnu EU – u dostupnosti online informacija o pravosuđu i javnoj dostupnosti presuda, po mogućnosti e-komunikacije sa sudovima i državnim odvjetništvima, poduci sudaca u komunikaciji… Blizu prosjeka je samo u omogućavanju korištenja digitalne tehnologije u sudovima.
Od svih zemalja EU, najlošiju percepciju neovisnosti sudova i sudaca imaju hrvatski građani, slijede Poljska, Bugarska, Slovačka, Španjolska, a najbolja je u Finskoj, Danskoj, Austriji, Njemačkoj. Uvjerljivo ponajveći razlog takve percepcije je utjecaj ili pritisak vlasti i političara (65 posto ispitanika), utjecaj gospodarskih i sličnih interesa (58 posto) te status i pozicija sudaca nedovoljno jamče njihovu neovisnost (48 posto), piše novinar Večernjeg lista Marinko Jurasić.
Hrvatska
OPREZNO! / Idete u berbu medvjeđeg luka? Iz HGSS-a upozoravaju da prvo ovo pročitate…
Nakon što su nedavno spašavali osobu koja se otrovala biljkom mrazovac, HGSS je objavio upute o prepoznavanju ove biljke i simptoma koje uzrokuje:
Biljka mrazovac, lat. (Colchicum autumnale) višegodišnja je zeljasta biljka, visoka 20 – 45 cm, zelenih je listova i cvjeta od kolovoza do studenog, sada po toplijem vremenu i duže. Radi cvijeta koji je sličan šafranu još se naziva: jesenji šafran, jesenski mrazovac, kaćunak, biljni arsenik ili mrazova sestrica. U svim dijelovima biljke nalazi se kolhicin, koji je uzrok trovanja mrazovcem.
Najviše slučajeva trovanja bilježi se u proljetne mjesece, kada je doba branja listova jestivog medvjeđeg luka (srijemuš, lat. Allium ursinum), kojem je list mrazovca sličan te tada dolazi do slučajnih otrovanja. Otrovanje se bilježi u dva vala – 0,5 – 2 h do 12 h nakon unosa (ovisno o unesenoj količini otrova), te nakon 24-72 h nakon unosa. Simptomi su generalni te uključuju: mučninu, povraćanje, bol u trbuhu, proljevaste stolice. U drugoj fazi javljaju se multiorganska zatajenja: srčano zatajenje, aritmije, zatajenje bubrega i jetre, respiratorni distres, te na kraju nastupa smrt ako se ne liječi otrovanje.”
U slučaju berbe medvjeđeg luka, poručuje HGSS, savjet je obavezno se prije upoznati s izgledom biljke, te brati list po list:
“Listovi mrazovca rastu u spiralnom kupu dok medvjeđeg luka pojedinačno izlaze iz zemlje.
Štogod je sumnjivo ne brati a pogotovo ne konzumirati!
Za svaku pojavu simptoma uvijek zovite 112!!”
Hrvatska
Povlači se popularno povrće, u njemu otkriven teški metal koji je kancerogen za ljude
Državni inspektorat Republike Hrvatske obavijestio je potrošače da se povlači proizvod zbog povišene količina kadmija.
Proizvod nije u skladu s Uredbom Komisije (EU) 2023/915 оd 25. travnja 2023. o najvećim dopuštenim količinama određenih kontaminanata u hrani i o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1881/2006.
Detalji o opozivu dostupi su na web stranicama subjekta u poslovanju s hranom. “Mole se kupci koji posjeduju ovaj proizvod da ga ne konzumiraju, već da ga vrate u najbližu Spar ili Interspar trgovinu gdje će im biti vraćen novac”, poručuju iz SPAR-a.
Podaci o proizvodu
S-Budget Špinat 400 g, roka trajanja 19.04.2026.
Proizvođač: ZMH Horvat d.o.o., Bistricka cesta 4a, 49282 Konjscina, Hrvatska
Veleprodaja: SPAR Hrvatska
Obavijest se odnosi isključivo na gore navedeni proizvod.
Opasnosti po zdravlje
Kako se navodi na stranicama Centra za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC), kadmij spada u teške metale i smatra se kumulativnim toksinom.
Toksičnost kadmija prvenstveno utječe na pluća i bubrege, sa sekundarnim učincima na koštani sustav. Konzumiranje hrane ili pijenje vode s vrlo visokim razinama kadmija ozbiljno iritira želudac, što dovodi do povraćanja i proljeva, a ponekad i smrti, ističe CDC-jeva Agencija za registar otrovnih tvari i bolesti.
Međunarodna agencija za istraživanje raka (IRAC) Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) klasificira kadmij kao poznatu kancerogenu tvar za ljude. Kancerogeno djelovanje kadmija dokazano je na pokusnim životinjama, a dokazi kod ljudi su nešto manje uvjerljivi, navodi CDC.
Hrvatska
Milanović primio uspješne mlade informatičare s međunarodnih natjecanja
Predsjednik RH Zoran Milanović primio je izaslanstvo Hrvatskog saveza informatičara i čestitao mladim osvajačima medalja na međunarodnim natjecanjima, a iz Saveza su upozorili na potrebu većeg ulaganja u opremu i podršku mladim talentima kako bi se uspješna tradicija nastavila.
Na sastanku se razgovaralo o postignutim rezultatima i izazovima s kojima se susreću mladi informatičari te planovima za budući razvoj informatičkog obrazovanja u Hrvatskoj, priopćeno je u srijedu iz predsjednikova Ureda.
Na 36. međunarodnoj informatičkoj olimpijadi održanoj u rujnu u egipatskom gradu Aleksandriji mladi hrvatski informatičari osvojili su četiri brončane medalje. Među članovima tima koji su osvojili medalje na olimpijadi bili su učenici zagrebačke XV. gimnazije Dino Hadžić, Nikola Vujica, Jakov Celin i Lovro Tunjić.
Na finalu Međunarodnog svjetskog natjecanja u programiranju održanom u rujnu u Astani u Kazahstanu, tim Sveučilišta u Zagrebu osvojio je titulu Europskog prvaka, kao i nagradu za najbrže riješeni zadatak. Pobjednički tim činili su studenti Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Dorijan Lendvaj, Krešimir Nežmah i Patrick Pavić, pod stručnim vodstvom Ivana Paljka.
Maša Dobrić je osvojila srebrnu medalju na Europskoj informatičkoj olimpijadi za djevojke, a Ivo Pavičić srebrnu medalju na Europskoj juniorskoj informatičkoj olimpijadi.
Tijekom sastanka, tajnik Hrvatskog saveza informatičara Krešimir Malnar istaknuo je važnost kontinuiranog ulaganja u edukaciju mladih informatičara i razvoj tehnoloških vještina koje su ključne za budućnost. U tom smislu, istaknuo je kako je, unatoč zapaženim uspjesima na međunarodnoj sceni, potrebno više ulagati u opremu i podršku mladim talentima kako bi se nastavila uspješna tradicija. Također, naglašena je važnost osiguravanja adekvatnih resursa za pripreme učenika za natjecanja, kao i za razvoj novih projekata u području računalnih znanosti.
Predsjednik Milanović je naglasio važnost poticanja mladih informatičkih talenata te izrazio želju da mladi informatičari nakon školovanja ostanu u Hrvatskoj i svojim znanjem doprinesu daljnjem tehnološkom razvoju zemlje.
U izaslanstvu su bili i stručni i odgovorni voditelji hrvatskih timova na različitim olimpijadama Nikola Dmitrović, Fran Babić, Iva Tadić i Josip Klepec.
Hrvatski savez informatičara, osnovan 1985. godine, nacionalni je strukovni savez udruga tehničke kulture koji djeluje kao nestranačka udruga civilnog društva, a središnja mu je zadaća rad s mladim informatičarima kroz pružanje stručne podrške, organizaciju državnih prvenstava, kampova i škola za mlade informatičare te pripremu za međunarodna natjecanja.
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
ZAŠTITNIK GRADA ZADRA / Započela je Devetnica u čast sv. Šime. Nadbiskupija objavila raspored događanja…
-
magazin5 dana prije
Meat Me 5.0: Najveći gastro spektakl ove jeseni ponovno osvaja Zadar!
-
Hrvatska5 dana prije
Pulmolog: “Unazad 2 tjedna bilježimo porast covid pneumonije, najčešće kod ovih pacijenata”
-
Hrvatska5 dana prije
Kako se grijati ove zime? Stručnjak: “Dva načina su najpovoljnija, a jedan nikome ne preporučujem”