Svijet
Prvi lijek protiv Alzheimerove bolesti uskoro bi trebao biti odobren i u Europi

Nakon što je u SAD-u početkom ove godine odobren lijek za Alzheimerovu bolest lekanemab, švedski neurogerijatar Nenad Bogdanović izrazio je uvjerenost da će on biti uskoro odobren i u Europi kao prvi lijek protiv ove teške demencije.
Europska agencija za lijekove (EMA) već je dobila zahtjev za ocjenu ovoga lijeka.
Očekujem odobrenje u prosincu jer je veliki zdravstveni i politički pritisak da se lijek odobri i u Europi, izjavio je u razgovoru za Hinu dr. Bogdanović, profesor gerijatrije hrvatskog podrijetla na Karolinska institutu i Karolinskoj sveučilišnoj bolnici u Stockholmu.
Lijek se u SAD-u prodaje pod imenom leqembi, a sadrži antitijela koja uklanjaju plakove ili nakupine toksičnog proteina beta amiloida iz mozga.
Bogdanović kaže da je razvoj tih antitijela započeo u njihovu laboratoriju na Karolinskoj, ali su japanska farmaceutska tvrtka Eisai i američki Biogen kompletirali klinička ispitivanja.
Prema prvim procijenama godišnja terapija košta oko 26.500 dolara.
Napominje i da je prije mjesec dana kompanija Eli Lilly izvijestila o pozitivnim rezultatima svoga lijeka – donanemaba. Također je riječ o antitijelima koja čiste amiloidne plakove u mozgu, a proizvođač tvrdi da usporava razvoj Alzheimerove bolesti za oko trećinu vremena.
Nova era borbe protiv Alzheimera
“Američka Agencija za hranu i lijekove (FDA) još nije dala završnu riječ o donanemabu. Očekujemo da će do kraja srpnja odobriti i ta nova antitijela za ‘čišćenje smeća u mozgu”, kaže Bogdanović koji je prije petnaestak godina i osobno bio uključen u razvoj prvih antitijela protiv Alzheimera u kompaniji “Wyeth and Pfizer” u Londonu.
Ističe i da smo vjerojatno stupili u novu eru mogućeg zaustavljanja progresije Alzheimerove bolesti, za koju do sada nije bilo lijeka.
A ideja o ovom načinu borbe protiv Alzheimera nastala je još krajem prošlog tisućljeća, točnije 1999. Nakon toga eksperimentalne studije na miševima pokazale su da se patološke promjene u mozgu mogu ukloniti antitijelima protiv proteina amiloida.
U normalnim fiziološkim procesima taj se protein stvara i razgrađuje, dok se u Alzheimerovoj bolesti iz još uvijek nejasnih razloga nakuplja u mozgu, uzrokujući degeneraciju mozga i demenciju. U samo malom postotku od oko tri posto pacijenata s Alzheimerovom bolešču genetska je greška uzrok nakupljanja patoloških promjena.
“Nije jasno nakuplja li se amiloid zbog povećane proizvodnje, ili zbog oslabljenog čišćenja tog proteina u mozgu, ili zbog obostranog mehamizma. Davanjem antitijela (novih čistača), višak amiloida uspješno se odstranjuje, što je potvrđeno u i eksperimentalnim studijama”, navodi Bogdanović.
Lijek Leqembi, dodaje, potvrdio je učinkovitost ove “hipoteze čišćenja”.
Usporavanje propadanja memorije
“Ako očistimo to smeće na vrijeme, ne možemo vratiti sto posto memoriju, no možemo maksimalno odgoditi propadanje. Propadanje memorije će se usporiti tako da će osoba nastradati od drugih bolesti”, objašnjava Bogdanović.
Leqembi se dobiva putem polusatne infuzije dva puta mjesečno unutar jedne i pol godine i još se ne zna koliko puta pacijent mora ponoviti uzimanje antitijela da bi se održavalo poželjno stanje. I dalje je otvoreno pitanje hoće li se taj lijek trebati stalno uzimati i u kojim vremenskim razmacima.
“Za infuziju će se morati zadovoljiti cijeli niz kriterija jer antitijela imaju nuspojave. Kako sada izgleda, oko 20 posto pacijenata u SAD-u moglo bi dobiti tu terapiju. Riječ je o onima u vrlo ranoj fazi bolesti, fizički zdravijima, koji nemaju imunološke bolesti i ne koriste lijekove protiv zgrušavanja krvi. Bit će jako velika selekcija”, ističe Bogdanović.
Dobio je, kaže, na stotine pisama iz Hrvatske s pitanjem – mogu li se i u Hrvatskoj dobiti antitijela protiv Alzheimera.
“U Hrvatskoj ga ne možete dobiti u javnom zdravstvu, a da li možete privatno – vjerojatno da, i to za sada u SAD-u, uz cijenu od gotovo 30.000 dolara godišnje”, kaže Bogdanović te dodaje da će cijena terapije padati kako se bude širilo tržište lijeka i odobravale nove slične terapije.
Leqembi će i u američke bolnice ući vjerojatno tek u prosincu. Zasad se daje inicijalno samo preko specijalnih centara koje je organizirao proizvođač Eisai.
Hrvatska bez sustavne skrbi o dementnim osobama
Bogdanović upozorava da je potrebno točno i na vrijeme utvrditi koje osobe nakupljaju toksične proteine, za što je potrebna vrsta screeninga na demencije i rana pravovremena dijagnostika, što u Hrvatskoj ne postoji.
Ne postoji ni registar demencija, tako da ne znamo koliko imamo oboljelih, što je osnova za stvaranje akcijskog plana i planiranje zdravstvene skrbi o tim osobama.
Procjene govore da bi Hrvatska godišnje mogla imati oko osam tisuća novih slučajeva Alzheimera, odnosno ukupno oko 40 tisuća oboljelih s demencijom .
“Gdje su ti ljudi – pretežno stariji – i tko se i kako o svima o njima skrbi – nije potpuno jasno”, kaže dr. Bogdanović te ističe da u zapadnim zemljama i na sjeveru Europe postoje specijalisti gerijatri i cijeli sustav državne skrbi za starije i dementne osobe.
“Primarna praksa u Švedskoj ima akcijski plan kako pristupiti pacijentu s poremećajem memorije, obiteljski liječnik piše uputnicu da se napravi CT ili magnet, i inicijalno testira pacijenta te ga kasnije upućuje na specijalističku obradu. Unutar tri mjeseca pacijent mora dobiti dijagnozu, to je zakonski određeno”, kaže Bogdanović.
Najskuplja je neliječena demencija
Šveđani su, dodaje, izračunali da je “za društvo najskuplja neliječena demencija”. Tamo radi oko 700 gerijatara, gerijatrijska služba u zajednici brine o starijima pa oni mogu živjeti samostalno i ne ovise o obitelji. O njima skrbi država jer su čitav život plaćali poreze.
Za razliku od sjevera i zapada Europe, briga o starijima i dementnima u Hrvatskoj još je uvijek pretežno stvar obitelji.
Koliko je to područje “ispod radara” pokazuje i podatak da su u Hrvatskoj na B listi lijekova HZZO-a dostupna samo dva od četiri antidementiva, generička lijeka već dugo prisutna u Europi, pa neke od njih hrvatski građani, na temelju privatnog recepta, kupuju u Sloveniji, BiH i Srbiji.
U Hrvatskoj je tek 2019. osnovano Povjerenstvo za gerijatriju pri Ministarstvu zdravlja, u kojemu kao vanjski član radi i dr. Bogdanović. Uspostavljena je i specijalizacija iz gerijatrije, no interes je izrazito slab za tu specijalizaciju koju uskoro završava tek jedna liječnica.
Svijet
UZBUNA / Lipanj najtopliji u povijesti mjerenja u zapadnoj Europi

Prošli mjesec bio je treći najtopliji lipanj na planetu u povijesti mjerenja, iza istog mjeseca 2024. i 2023., priopćila je u srijedu Služba EU-a za klimatske promjene Copernicus.
Zapadna Europa doživjela je svoj najtopliji lipanj u povijesti mjerenja, a veći dio regije doživio je “vrlo jak toplinski stres”- definiran uvjetima koji se osjećaju kao temperatura od 38 stupnjeva Celzija ili više, naveo je Copernicus.
„U svijetu koji se zagrijava, toplinski valovi vjerojatno će postati češći, intenzivniji i utjecati na više ljudi diljem Europe“, rekla je Samantha Burgess, strateška voditeljica programa Copernicus za klimu.
Istraživači iz europskih zdravstvenih instituta izvijestili su 2023. da je čak 61.000 ljudi možda umrla u sparnim toplinskim valovima u Europi 2022., prema novom istraživanju, što sugerira da su napori zemalja u pripremi za toplinu fatalno nedostatni.
Nakupljanje stakleničkih plinova u atmosferi koji uglavnom nastaju izgaranjem fosilnih goriva znači da se prosječna temperatura planeta s vremenom povećala.
Povećanje baznih temperatura
Ovo povećanje baznih temperatura znači da kada dođe toplinski val, temperature mogu porasti do još većih vrhunaca.
Prethodni najtopliji lipanj na planetu bio je 2024., a drugi najtopliji bio je 2023., priopćila je Copernicusova služba za klimatske promjene (C3S).
Sparni ekstremi bili su posebno izraženi u Europi, koja se zagrijava nekoliko puta brže od globalnog prosjeka.
Milijuni ljudi bili su izloženi visokom toplinskom stresu diljem kontinenta dok su se prosječne dnevne temperature u zapadnoj Europi penjale na razine rijetko viđene prije – i nikada tako rano ljeti, piše Afp.
Površinska mjerenja iznad 40 stupnjeva
Nekoliko zemalja zabilježilo je površinske temperature iznad 40 stupnjeva Celzija, s toplinom do 46°C u Španjolskoj i Portugalu, rekao je Copernicus.
Samantha Burgess, strateška voditeljica za klimu u EU monitoru, rekla je da je utjecaj toplinskih valova u Europi bio “izniman”, pojačan rekordnim temperaturama površine mora u zapadnom Mediteranu – koje su dosegle rekordni dnevni maksimum u lipnju.
Dva toplinska vala – od 17. do 22. lipnja, a zatim ponovno od 30. lipnja do 2. srpnja – povezana su s toplinskim kupolama koje su zadržavale topli zrak nad pogođenim regijama, produljujući zagušljivo vrijeme te pogoršavajući uvjete zagađenja i šumskih požara.
Portugal, Španjolska, Francuska, Italija i veći dio Balkana zabilježili su neke od najviših “osjećaja topline”, pokazatelja koji mjere utjecaj na ljudsko tijelo uzimajući u obzir čimbenike poput vlažnosti i temperature.
Maksimalne vrijednosti tog pokazatelja dosegnule su sjeverno od Lisabona 48°C, oko 7°C iznad prosjeka i povezane su s “ekstremnim toplinskim stresom”, rekao je Copernicus.
Temperature površine mora diljem zapadnog Mediterana bile su “iznimno visoke” u mjesecu, oko 5°C iznad prosjeka u nekim područjima, s temperaturama koje su 30. lipnja porasle na rekordnih 27°C.
Više temperature vode smanjile su noćno hlađenje zraka uz obale, doprinijele većoj vlažnosti i naštetile morskom životu, rekao je Copernicus.
Analiza AFP-a temeljena na podacima programa Copernicus otkrila je da je 12 zemalja i oko 790 milijuna ljudi diljem svijeta prošlog mjeseca doživjelo rekordne vrućine.
U Kini najtopliji lipanjski dani ikada
Opasne vrućine prekrile su dijelove Sjedinjenih Država, dok je u Kini 102 meteorološke postaje zabilježilo najtopliji lipanjski dan ikada, s nekim izmjerenim temperaturama iznad 40°C, prema državnim medijima.
Lipanj je zabilježio niz vremenskih ekstrema diljem svijeta.
Razorni šumski požari bjesnili su u dijelovima Kanade i južne Europe, dok su smrtonosne poplave zahvatile područja Južne Afrike, Kine i Pakistana.
Copernicus je rekao da je u dijelovima zapadne Europe bilo suše veće od prosjeka, dok su posebno sušni uvjeti zabilježeni u Sjevernoj Americi, istočnoj i južnoj Africi, Arapskom poluotoku, dijelovima središnje i istočne Azije te južnoj Južnoj Americi.
Dijelovi svijeta koji su zabilježili vlažnije uvjete od prosjeka uključivali su jug SAD-a, dijelove Kine i južni Brazil.
Intenzivni pljuskovi i oluje
Globalno zatopljenje ne odnosi se samo na porast temperatura, već i na posljedice dodatne topline na atmosferu i mora.
Topliji zrak može zadržati više vodene pare, a topliji oceani znače veće isparavanje, što rezultira intenzivnijim pljuskovima i olujama.
Copernicusov skup podataka temelji se na milijardama mjerenja sa satelita, brodova, zrakoplova i meteoroloških postaja.
U posljednje dvije godine zabilježena je izvanredna toplina.
Pariški klimatski sporazum omogućio je zemljama da pokušaju ograničiti dugoročno globalno zagrijavanje na 1,5°C, nakon čega su veće i trajne klimatske i okolišne promjene vjerojatnije.
No, mnogi znanstvenici sada kažu da će biti gotovo nemoguće ostati ispod te razine, a proboj se očekuje oko 2030. ili prije, što bi svijet potencijalno moglo suočiti s neviđenim izazovom pokušaja ponovnog smanjenja zagrijavanja.
Svijet
EKSTREMNO VRIJEME / Smrtonosne poplave bi mogle postati “novo normalno”. Evo što kažu stručnjaci

Rezovi i kaos koje je potaknuo američki predsjednik Trump dolaze u trenutku kada prijetnja od ekstremnih vremenskih pojava, uzrokovanih klimatskom krizom koju je stvorio čovjek, sve više raste.
Smrtonosne poplave u Teksasu mogle bi predstavljati novu stvarnost u SAD-u, dok Donald Trump i njegovi saveznici razgrađuju ključne savezne agencije koje pomažu saveznim državama u pripremi i odgovoru na ekstremne vremenske uvjete i druge prijetnje, upozoravaju stručnjaci, a prenosi britanski Guardian.
Više od 100 osoba je poginulo, a deseci se još vode kao nestali nakon što su iznenadne poplave u sušnom području poznatom kao Texas Hill Country u petak navečer odnijele čitave kampove i domove – uslijed naizgled obične oluje koja se zadržala na mjestu i ispustila ogromne količine kiše u kratkom vremenu. Takve pojave postaju sve češće kako se planeta zagrijava.
Rezovi u državnim službama
Još uvijek nije jasno zašto sustav ranog upozorenja nije doveo do pravovremene evakuacije kampa Mystic, gdje je bilo smješteno 700 djevojčica na poznatom poplavnom području uz rijeku Guadalupe. No sve je više zabrinutosti da su kaos i rezovi koje su potaknuli Donald Trump i njegov milijarder donator Elon Musk u Nacionalnoj meteorološkoj službi (NWS) i Saveznoj agenciji za upravljanje hitnim situacijama (Fema) mogli pridonijeti smrtnim posljedicama.
“Ovo je upravo ona vrsta oluje na koju meteorolozi, klimatolozi i stručnjaci za upravljanje katastrofama upozoravaju desetljećima. Nema nikakvog razloga misliti da se ovako nešto neće dogoditi i drugdje u SAD-u. Ovo se događa kada se klimatske promjene puste da izmaknu kontroli, a sustav za hitne situacije se razgradi bez ulaganja na lokalnoj i državnoj razini,” rekla je Samantha Montano, profesorica upravljanja katastrofama na Massachusetts Maritime Academy.
“Za smanjenje rizika i osiguranje da su agencije spremne za odgovor kada dođe do poplava, potrebno je puno novca, znanja i vremena. Ako ukinete te pripreme i otpustite ljude koji to rade – odgovor neće biti učinkovit.”
Trumpovi napadi na Femu i razgradnja sustava
Fema je osnovana 1979. za vrijeme predsjednika Jimmyja Cartera upravo zato što su savezne države teško podnosile velike katastrofe. Agencija surađuje s državnim i lokalnim vlastima te pruža resurse, tehničku stručnost, koordinaciju i komunikaciju s javnošću kad lokalne vlasti ne mogu same.
Po povratku u Bijelu kuću, Trump je odmah počeo prijetiti ukidanjem Feme, rugajući se agenciji i dok je pomagali zajednicama pogođenim požarima u Los Angelesu i uraganom Helene (kategorije 4) koji je usmrtio najmanje 230 ljudi u južnim Apalačima.
Kasnije je obećao da će Femu ukinuti nakon sezone uragana 2025., bez ikakvog plana što bi je zamijenilo. Ti rezovi temelje se na neutemeljenim tvrdnjama njegove administracije da su savezne države i privatni sektor najbolje pozicionirani za pružanje federalnih usluga – uključujući vremensku prognozu, znanstvena istraživanja i krizno upravljanje.
Prema izvješćima, više od trećine stalno zaposlenih u Femi je otpušteno ili prihvatilo otpremnine – uključujući najiskusnije stručnjake koji koordiniraju odgovor na katastrofe.
Kolaps meteorološke službe
Fema i Nacionalna meteorološka služba rade ruku pod ruku. No više od 600 zaposlenika NWS-a već je otpušteno ili je otišlo u prijevremenu mirovinu, što je ostavilo urede diljem SAD-a – uključujući područja sklona olujama i poplavama – bez meteorologa i 24-satne pokrivenosti.
Ured u San Antoniju, nadležan za Hill Country, ostao je bez dvoje viših meteorologa – uključujući i koordinatora upozorenja, ključnu osobu za suradnju s lokalnim službama za hitne situacije i izdavanje naredbi za evakuaciju.
Trump je izjavio kako ne planira vratiti otpušteno osoblje, čak ni nakon teksaških poplava:
“Mislim da ne. To se dogodilo u sekundi. Nitko to nije očekivao. Nitko to nije vidio.”
Posljedice rezova i manjak znanstvene podrške
Accuweather, poznata komercijalna meteorološka služba, uvelike se oslanja na podatke i prognoze NWS-a. Fema često financira hitni smještaj i obnovu za Amerikance bez odgovarajućeg osiguranja ili sredstava.
Zbog manjka osoblja, u mnogim saveznim državama otkazano je puštanje meteoroloških balona – ključnih za praćenje oluja – od Nebraske do Floride.
U svibnju, ured NWS-a u istočnom Kentuckyju borio se s kadrom tijekom noći dok su oluje uzrokovale više tornada i usmrtile 28 ljudi.
Usprkos ovim prijetnjama, republikanski proračun koji je Trump potpisao prošli tjedan smanjuje 150 milijuna dolara iz proračuna Nacionalne oceanografske i atmosferske administracije (Noaa), zadužene za poboljšanje vremenskih prognoza. Proračun za Nacionalnu zakladu za znanost (NSF), ključnu za znanstvena istraživanja, smanjuje se za 56% sljedeće godine.
Proračun za 2026. briše Noain Ured za istraživanje oceana i atmosfere, što bi, prema riječima stručnjaka, moglo značiti kraj unapređenja sustava ranog upozorenja poput onog za teksaške poplave.
Ugrožena ruralna područja i politička hipokrizija
“Hill Country je pustinjsko područje s velikim rijekama, sklono iznenadnim poplavama, ali poput većine ruralne Amerike – nema sustave za mjerenje vodostaja. Bez njih, upozorenja ne dolaze dovoljno rano. A kod ovakvih poplava, svaka minuta spašava živote,” rekao je Ryan Thigpen, stručnjak za poplave iz Apalača.
Senator Teksasa Ted Cruz pozvao je na “bolji sustav upozorenja za zaštitu djece”, iako je sam podržao rezove Noainog sustava upozorenja u zakonskom prijedlogu.
Lokalni dužnosnici također pokušavaju odvratiti pažnju od Trumpovih rezova i vlastite podrške njima, ali nedostatak vodstva u Femi postaje neizbježan, osobito jer Trump planira posjetiti to područje zajedno s ministricom domovinske sigurnosti Kristi Noem.
David Richardson, vršitelj dužnosti administratora Feme, nije otputovao u Teksas. Riječ je o bivšem marincu bez ikakvog iskustva u kriznom upravljanju, koji je, prema navodima, poručio zaposlenicima Feme:
“Ako se usprotivite Trumpovim planovima za Feminu budućnost – pregazit ću vas.” “Mnogi ključni ljudi koji su u Femi radili desetljećima i znali kako rasporediti resurse – više nisu tu. Fema je toliko ispražnjena da je pitanje može li uopće sada pokrenuti značajnu operaciju pomoći,” kaže Montano, autorica knjige Disasterology: Dispatches from the Frontlines of the Climate Crisis.
“Ne čujemo više službene informacije od Feme. Samo od ministrice Noem, što je vrlo neuobičajeno. Gotovo da možemo reći da u Femi – nema nikoga kod kuće.”
Sve u trenutku kada ekstremne vremenske pojave rastu
Kaos u saveznim agencijama dolazi upravo dok ekstremne vremenske pojave sve više jačaju zbog klimatske krize.
Poplave u Teksasu dogodile su se u atmosferi s više vlage i topline nego u prošlosti – analiza je pokazala da su klimatske promjene uzrokovale 7% više oborina i 1,5 °C više temperature nego što bi inače bile.
“U atmosferu smo dodali jako puno ugljika, i taj dodatni ugljik zadržava energiju u klimatskom sustavu,” rekao je Andrew Dessler, klimatolog sa Sveučilišta Texas A&M.
“Zbog te dodatne energije, svaki vremenski događaj danas ima barem neki utjecaj klimatskih promjena. Jedino pitanje je – koliko velik.”
Svijet
TRAGEDIJA U ŠPANJOLSKOJ / Otac zaboravio dvogodišnjaka u autu na 37 stupnjeva. Dijete je umrlo

Dječak kojeg je otac zaboravio u automobilu u Vallsu na sjeveroistoku Španjolske na temperaturama koje su se penjale i do 37 stupnjeva, umro je, prenose mediji u utorak.
Oglas
Hitne službe nisu uspjele spasiti dječaka kad su sredinom poslijepodneva pozvane u grad oko 80 kilometara jugozapadno od Barcelone. Novine La Vanguardia izvijestile su da je dječak bio u dobi od oko dvije godine.
Otac je već bio odnio dječaka u klimatiziranu prostoriju, no pokušaji oživljavanja nisu uspjeli. Vjeruje se da je temperatura u automobilu bila narasla iznad 50 stupnjeva.
Nije objavljeno kako je došlo do toga da otac zaboravi sina. Roditelji su primili psihološku pomoć, a policija je otvorila istragu, navodi se.
Prošli tjedan umro je dvogodišnjak na jugu Francuske nakon što ga je otac zaboravio u automobilu.
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prije
U ZADRU SE OTVARA NOVA POLIKLINIKA IADERA / U petak i subotu brojni besplatni pregledi i savjetovanja! Evo detalja…
-
magazin3 dana prije
FOTOGALERIJA IZ SV. FILIP I JAKOVA / Dalić, Todorići, Gotovina i brojni drugi poznati na otvorenju novog luksuznog resorta
-
Svijet3 dana prije
UZBUNA / Lipanj najtopliji u povijesti mjerenja u zapadnoj Europi
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prije
OBAVIJEST: U četvrtak bez vode dio Petrčana!