Connect with us

Svijet

Prvi lijek protiv Alzheimerove bolesti uskoro bi trebao biti odobren i u Europi

Objavljeno

-

foto: Pixabay

Nakon što je u SAD-u početkom ove godine odobren lijek za Alzheimerovu bolest lekanemab, švedski neurogerijatar Nenad Bogdanović izrazio je uvjerenost da će on biti uskoro odobren i u Europi kao prvi lijek protiv ove teške demencije.

Europska agencija za lijekove (EMA) već je dobila zahtjev za ocjenu ovoga lijeka.

Očekujem odobrenje u prosincu jer je veliki zdravstveni i politički pritisak da se lijek odobri i u Europi, izjavio je u razgovoru za Hinu dr. Bogdanović, profesor gerijatrije hrvatskog podrijetla na Karolinska institutu i Karolinskoj sveučilišnoj bolnici u Stockholmu.

Lijek se u SAD-u prodaje pod imenom leqembi, a sadrži antitijela koja uklanjaju plakove ili  nakupine toksičnog proteina beta amiloida iz mozga.

Bogdanović kaže da je razvoj tih antitijela započeo u njihovu laboratoriju na Karolinskoj, ali su japanska farmaceutska tvrtka Eisai i američki Biogen kompletirali klinička ispitivanja.

Prema prvim procijenama godišnja terapija košta oko 26.500 dolara.

Napominje i da je prije mjesec dana kompanija Eli Lilly izvijestila o pozitivnim rezultatima svoga lijeka – donanemaba. Također je riječ o antitijelima koja čiste amiloidne plakove u mozgu, a proizvođač tvrdi da usporava razvoj Alzheimerove bolesti za oko trećinu vremena.

Nova era borbe protiv Alzheimera

“Američka Agencija za hranu i lijekove (FDA)  još nije dala završnu riječ o donanemabu. Očekujemo da će do kraja srpnja odobriti i ta nova antitijela za ‘čišćenje smeća u mozgu”, kaže Bogdanović koji je prije petnaestak godina i osobno bio uključen u razvoj prvih antitijela protiv Alzheimera u kompaniji “Wyeth and Pfizer” u Londonu.

Ističe i da smo vjerojatno stupili u novu eru mogućeg zaustavljanja progresije Alzheimerove bolesti, za koju do sada nije bilo lijeka.

A ideja o ovom načinu borbe protiv Alzheimera nastala je još krajem prošlog tisućljeća, točnije 1999. Nakon toga eksperimentalne studije na miševima pokazale su da se patološke promjene u mozgu mogu ukloniti antitijelima protiv proteina amiloida.

U normalnim fiziološkim procesima taj se protein stvara i razgrađuje, dok se u Alzheimerovoj bolesti iz još uvijek nejasnih razloga nakuplja u mozgu, uzrokujući degeneraciju mozga i demenciju. U samo malom postotku od oko tri posto pacijenata s Alzheimerovom bolešču genetska je greška uzrok nakupljanja patoloških promjena.

“Nije jasno nakuplja li se amiloid zbog povećane proizvodnje, ili zbog oslabljenog čišćenja tog proteina u mozgu, ili zbog obostranog mehamizma. Davanjem antitijela (novih čistača), višak amiloida uspješno se odstranjuje, što je potvrđeno u i eksperimentalnim studijama”, navodi Bogdanović.

Lijek Leqembi, dodaje, potvrdio je učinkovitost ove “hipoteze čišćenja”.

Usporavanje propadanja memorije

“Ako očistimo to smeće na vrijeme, ne možemo vratiti sto posto memoriju, no možemo maksimalno odgoditi propadanje. Propadanje memorije će se usporiti tako da će osoba nastradati od drugih bolesti”, objašnjava Bogdanović.

Leqembi se dobiva putem polusatne infuzije dva puta mjesečno unutar jedne i pol godine i još se ne zna koliko puta pacijent mora ponoviti uzimanje antitijela da bi se održavalo poželjno stanje. I dalje je otvoreno pitanje hoće li se taj lijek trebati stalno uzimati i u kojim vremenskim razmacima.

“Za infuziju će se morati zadovoljiti cijeli niz kriterija jer antitijela imaju nuspojave. Kako sada izgleda, oko 20 posto pacijenata u SAD-u moglo bi dobiti tu terapiju. Riječ je o onima u vrlo ranoj fazi bolesti, fizički zdravijima, koji nemaju imunološke bolesti i ne koriste lijekove protiv zgrušavanja krvi. Bit će jako velika selekcija”, ističe Bogdanović.

Dobio je, kaže, na stotine pisama iz Hrvatske s pitanjem – mogu li se i u Hrvatskoj dobiti antitijela protiv Alzheimera.

“U Hrvatskoj ga ne možete dobiti u javnom zdravstvu, a da li možete privatno – vjerojatno da, i to za sada u SAD-u, uz cijenu od gotovo 30.000 dolara godišnje”, kaže Bogdanović te dodaje da će cijena terapije padati kako se bude širilo tržište lijeka i odobravale nove slične terapije.

Leqembi će i u američke bolnice ući vjerojatno tek u prosincu. Zasad se daje inicijalno samo preko specijalnih centara koje je organizirao proizvođač Eisai.

Hrvatska bez sustavne skrbi o dementnim osobama

Bogdanović upozorava da je potrebno točno i na vrijeme utvrditi koje osobe nakupljaju toksične proteine, za što je potrebna vrsta screeninga na demencije i rana pravovremena dijagnostika, što u Hrvatskoj ne postoji.

Ne postoji ni registar demencija, tako da ne znamo koliko imamo oboljelih, što je osnova za stvaranje akcijskog plana i planiranje zdravstvene skrbi o tim osobama.

Procjene govore da bi Hrvatska godišnje mogla imati oko osam tisuća novih slučajeva Alzheimera, odnosno ukupno oko 40 tisuća oboljelih s demencijom .

“Gdje su ti ljudi – pretežno stariji – i tko se i kako o svima o njima skrbi – nije potpuno jasno”, kaže dr. Bogdanović te ističe da u zapadnim zemljama i na sjeveru Europe postoje specijalisti gerijatri i cijeli sustav državne skrbi za starije i dementne osobe.

“Primarna praksa u Švedskoj ima akcijski plan kako pristupiti pacijentu s poremećajem memorije, obiteljski liječnik piše uputnicu da se napravi CT ili magnet, i inicijalno testira pacijenta te ga kasnije upućuje na specijalističku obradu. Unutar tri mjeseca pacijent mora dobiti dijagnozu, to je zakonski određeno”, kaže Bogdanović.

Najskuplja je neliječena demencija

Šveđani su, dodaje, izračunali da je “za društvo najskuplja neliječena demencija”. Tamo radi oko 700 gerijatara, gerijatrijska služba u zajednici brine o starijima pa oni mogu živjeti samostalno i ne ovise o obitelji. O njima skrbi država jer su čitav život plaćali poreze.

Za razliku od sjevera i zapada Europe, briga o starijima i dementnima u Hrvatskoj još je uvijek pretežno stvar obitelji.

Koliko je to područje “ispod radara” pokazuje i podatak da su u Hrvatskoj na B listi lijekova HZZO-a dostupna samo dva od četiri antidementiva, generička lijeka već dugo prisutna u Europi, pa neke od njih hrvatski građani, na temelju privatnog recepta, kupuju u Sloveniji, BiH i Srbiji.

U Hrvatskoj je tek 2019. osnovano Povjerenstvo za gerijatriju pri Ministarstvu zdravlja, u kojemu kao vanjski član radi i dr. Bogdanović. Uspostavljena je i specijalizacija iz gerijatrije, no interes je izrazito slab za tu specijalizaciju koju uskoro završava tek jedna liječnica.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

EK upozorava: Meta želi zarađivati od vaših osobnih podataka

Objavljeno

-

By

unsplash

Europska komisija u ponedjeljak je objavila upozorenje za građane EU-a kojim upozorava korisnike Facebooka i Instagrama na nepoštenu praksu kojom Meta želi “obmanuti” korisnike da daju pristup osobnim podacima.

“Korisnici Facebooka i Instagrama moraju odabrati hoće li se pretplatiti uz naknadu ili pristati da Meta koristi njihove osobne podatke — i od toga zarađivati.

Ova praksa može zavarati korisnike diljem EU-a.

#EU potrošači mogu donositi informirane odluke, a mi poduzimamo mjere kako bismo zaštitili to pravo”, objavila je Europska komisija na platformi X.

Što je poduzela Europska komisija?

U ponedjeljak je Mreža za suradnju u zaštiti potrošača (CPC) poslala pismo nakon zabrinutosti da bi Metin model ‘plati ili pristani’ mogao kršiti zakone EU-a o zaštiti potrošača.

Komisija je koordinirala akciju koju vodi francuska Glavna uprava za tržišno natjecanje, pitanja potrošača i sprječavanje prijevara.

Akcija je započela 2023., odmah nakon što je Meta preko noći zatražila od potrošača da se pretplate na korištenje Facebooka i Instagrama uz naknadu ili da pristanu da Meta koristi njihove osobne podatke kako bi im se prikazivali personalizirani oglasi, što je Meti omogućilo da od toga zaradi.

Ključni elementi akcije protiv Mete:

– Obmanjivanje potrošača upotrebom riječi “besplatno”, dok za korisnike koji se ne žele pretplatiti uz naknadu, Meta zahtijeva da prihvate da ta kompanija može zaraditi od upotrebe njihovih osobnih podataka kako bi im prikazivala prilagođene oglase

– Zbunjivanje korisnika zahtijevajući od njih da se kreću kroz različite zaslone u Facebook/Instagram aplikaciji ili webu i da kliknu na hiperveze koje ih potom preusmjeravaju na različite dijelove poput Uvjeta pružanja usluge ili Pravila privatnosti

– Korištenje nepreciznih izraza i jezika, kao što su “vaši podaci” za upućivanje na “osobne podatke” potrošača ili sugeriranje da potrošači koji odluče platiti uopće neće vidjeti oglase, dok bi mogli i dalje vidjeti oglase koji se bave sadržajem podijeljenim putem Facebooka ili Instagrama od strane drugih članova platforme;

– Vršenje pritiska na potrošače koji su uvijek besplatno koristili Facebook/Instagram do uvođenja novog poslovnog modela i za koje Facebook/Instagram često čini značajan dio njihovih društvenih života i interakcija da donesu trenutni izbor, bez prethodnog upozorenja ,dovoljno vremena i stvarne prilike za procjenu kako bi taj izbor mogao utjecati na njihov ugovorni odnos s Metom

Što je iduće?

Meta ima rok do 1. rujna 2024. odgovoriti na pismo CPC mreže i Komisije te predložiti rješenja.

Ako Meta ne poduzme potrebne korake za rješavanje postavljenih problema, CPC tijela mogu odlučiti poduzeti mjere, uključujući sankcije.

 
Nastavi čitati

Svijet

Zbog slabe procijepljenosti u BiH već drugi smrtni slučaj povezan s ospicama

Objavljeno

-

By

Pixabay

Još jedan smrtni slučaj povezan s ospicama zabilježen je u Bosni i Hercegovini, a preminuo je 18-godišnjak iz Zenice, potvrdili su iz ministarstva zdravstva Zeničko-dobojske županije.

Ranije ovog tjedna u Sarajevu je preminuo 17-godišnjak koji je također obolio od ospica pa je od tada proglašena epidemija u Sarajevskoj županiji, a sada i u Zeničko-dobojskoj.

Oba smrtna slučaja povezuju se s niskom stopom procijepljenosti djece, do čega je dovela kampanja na društvenim mrežama potaknuta neutemeljenim tvrdnjama o povezanosti cijepljenja protiv morbila s pojavom autizma kod male djece.

Ministrica zdravstva Zeničko-dobojske županije Aida Salčinović kazala je lokalnim medijima kako je u toj županiji procijepljenost djece protiv ospica na razini od tek 37 posto, što pogoduje širenju zaraza. U toj je županiji do sada potvrđeno više od 1200 slučajeva zaraze ospicama.

“Ja jedino mogu apelirati na roditelje da cijepe svoju djecu i tako ih zaštite”, kazala je Salčinović.

Za učinkovito sprječavanje širenja zaraznih bolesti pa tako i ospica nužno je osigurati procijepljenost od barem 95 posto. Cijepljenje protiv zaraznih bolesti je u Federaciji BiH obveza regulirana zakonom koji je na snazi od 2005. godine no roditelji unatoč tome masovno odbijaju cijeliti djecu pod različitim izgovorima a kazne koje za to dobiju su novčane i to u simboličnim iznosima.

 
Nastavi čitati

Svijet

Biden ima koronu

Objavljeno

-

By

Predsjednik SAD-a Joe Biden pozitivan je na koronavirus, potvrdila je Bijela kuća nakon što je Biden nazočio događaju u Las Vegasu na kojem je trebao govoriti.

Glasnogovornica Bijele kuće Karine Jean-Pierre objavila je pozitivan test za 81-godišnjeg Bidena nakon što je predsjednik UnidosUS-a, latinoameričke organizacije za građanska prava, rekao da Biden neće moći govoriti na zakazanom događaju u Las Vegasu zbog dijagnoze.

Bijela kuća tvrdi kako Biden ima blaže respiratorne smetnje te da se iz Las Vegasa vraća u Delaware, gdje će biti stavljen u samoizolaciju. “Cijepljen je i stimuliran te ima blage simptome, rekala je Jean-Pierre.

Američki predsjednik je primio i prvu dozu lijeka Paxlovida, kazao je Bidenov liječnik.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu