Connect with us

Hrvatska

VELIKA ANALIZA HZJZ-a / Na ovim mjestima u Hrvatskoj ljudi žive zdravije i manje je bolesti

Objavljeno

-

Na otocima je manje kroničnih nezaraznih bolesti nego na kopnu, uz podjednaku dostupnost zdravstvene zaštite, kao što je i bolje popunjena mreža obiteljskim liječnicima, primarnim pedijatrima i ginekolozima, pokazuje analiza Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ).

“Razlozi korištenja zdravstvene zaštite podjednaki su kao i na kopnu, no analizom podataka uočeno je da je na otocima manje oboljelih od kroničnih nezaraznih bolesti”, istaknuo je ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak govoreći o Pokazateljima zdravstvenog stanja i zdravstvene zaštite na hrvatskim otocima na nedavno održanom kongresu u Novalji.

Na otocima živi oko 110.000 stanovnika, s većim udjelom starijeg stanovništva nego na kopnu. Svega je 12,7 posto stanovnika na otocima mlađe od 14 godina, dok ih je na kopnu 14,3 posto. Starijih od 65 godina na otocima je 28,1 posto, a na kopnu 22,3 posto.

Što se tiče najučestalijih dijagnoza kod otočnog stanovništva, na prvom su mjestu bolesti dišnog sustava, slijede bolesti mišično-koštanog sustava i vezivnog tkiva te bolesti cirkulacijskog sustava.

Na otocima s dijagnozom šećerne bolesti žive 7262 osobe na 100.000 stanovnika. S druge strane, oboljelih od dijabetesa na kopnu je značajno više – 9746 na 100.000 stanovnika.

Sa zabilježenom dijagnozom hipertenzivnog poremećaja na otocima je 22.413 osoba na 100.000 stanovnika, a na kopnu ih je 30.164.

“Dakle, opet imamo značajno više oboljelih na kopnu”, istaknuo je Capak.

Zdravstvo na otocima

“Korištenje zdravstvene zaštite na primjernoj je razini na otocima i u skladu s ostalim područjima Hrvatske”, naglasio je te dodao kako je po najnovijim podacima Ministarstva zdravstva, popunjenost mreže primarne zdravstvene zaštite puno bolja na otocima nego na kopnu.

U djelatnosti obiteljske medicine nije popunjen Cres s dva tima, a na Viru i Sutivanu nedostaje po jedan tim.

Što se tiče primarnih ginekologa na otocima je mreža u cijelosti popunjena.

Pedijatrijska mreža nije popunjena u Pagu i Novalji, dok u Blatu i Korčuli nedostaje po jedan tim.

Broju od 110.000 stanovnika otoka, treba pridodati brojne turiste koji dolaze tijekom sezone a neki od njih također traže zdravstvenu zaštitu tijekom boravka u Hrvatskoj, upozorio je ravnatelj HZJZ-a.

Prema zadnjim dostupnim podacima HZZO-a, na otocima su ugovorena 92 tima u djelatnosti obiteljske medicine, a na kopnu ih je 2207. Broj osiguranika po timu nešto je manji na otocima nego na kopnu – 1027 osiguranika po timu na otocima, u odnosu na 1572 na kopnu.

Što se tiče djelatnosti zdravstvene zaštite predškolske djece, najčešće dijagnoze na otocima istovjetne su onima na razini ostatka zemlje. Na prvom su mjestu bolesti dišnog sustava, slijede zarazne i kožne bolesti.

Pedijatriske ordinacije rade na Hvaru, Braču, Krku, Malom Lošinju, Rabu i Korčuli, te imaju 7803 korisnika.

Helikopterska hitna služba

Što se tiče primarne ginekološke zaštite žena, na otocima radi ukupno devet timova, a njihove usluge koristi 8755 žena i imaju manji broj pacijentica po timu u odnosu na ostatak Hrvatske.

Dostupnost zdravstvene zaštite na otocima unaprjeđuje se kontinuirano kroz razne poboljšane usluge koje prate nove trendove, poput telemedicine, helikopterske hitne medicinske službe i brzih medicinskih brodica, poručio je Capak.

Hrvatski zavod za hitnu medicinu, kroz Mrežu telemedicinskih centara, pruža širok spektar usluga stanovnicima otoka poput teleradiologije, telekardiologije i telepsihijatrije, čime se pacijentima omogućava pristup specijalistima bez potrebe za putovanjem u veće zdravstvene ustanove.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

FOTO / U ovom proizvodu otkrivena opasna biljka: Odmah ga prestanite koristiti!

Objavljeno

-

By

Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu proizvoda Delizie dal Sole, Mješavina smrznutog povrća, 450g, LOT LR127A, najbolje upotrijebiti do 07.05.2027., zbog mogućeg prisustva komadića biljke Exantium Orientalis.

Navedeni dijelovi biljke zbog svoje čvrstoće i nazubljenosti mogu prilikom konzumacije oštetiti sluznicu usne šupljine.

Proizvod nije u skladu s Uredbom 178/2002 o utvrđivanju općih načela i uvjeta zakona o hrani, osnivanju Europske agencije za sigurnost hrane te utvrđivanju postupaka u područjima sigurnosti hrane.

Smrznuto povrće
Smrznuto povrće

Podaci o proizvodu:

Proizvođač: INDUSTRIE ROLLI ALIMENTARI S.P.A., Italija

Maloprodaja: Eurospin Hrvatska d.o.o., Vukovina, Hrvatska

Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Ravnatelj DHMZ-a najavio novu promjenu vremena, evo i kada

Objavljeno

-

By

foto: Saša Čuka

Snažno nevrijeme jučer je pogodilo Hrvatsku, a najgore je bilo u Splitu. Kako tvrdi DHMZ, na Jadranu su i danas u prvom dijelu dana lokalno moguće izraženiji pljuskovi uz grmljavinu i prolazno olujne udare vjetra. O tome je u Novom danu govorio ravnatelj DHMZ-a Ivan Güttler.

Ivan Güttler govori kako analize pokazuju da je jučerašnja oluja bila jedan od najekstremnijih događaja na području Splita: “Imali smo pojavu velikih udara vjetra, preko 120 kilometara na sat, veliku količinu oborine i tuče. Ovakav tip fenomena normalan je u ovom dijelu godine, na području Hrvatske se formiraju konektivni sustavi različitih dimenzija, od malih pa do velikih. Na sreću nije bilo smrtno stradalih, nadam se da se ozlijeđeni dobro oporavljaju, radi se o preko 20 građana.”

“Vrlo opasne situacije”

“Vrlo su opasne situacije nakon toplinskog vala, a ovo ljeto smo imali dva takva. Dogodi se prodor hladnog zraka, fronta ili ciklona, na vrlo toplu podlogu. Sve su to sastojci koji doprinose da fenomeni kao što su nevere budu intenzivniji. Ono što nas brine je da ćemo, sa sve toplijim kopnom i morem, imati poticajne uvjete za jačanje nevera”, dodaje.

Kako se zaštititi? “Pokušavamo kroz jasnu komunikaciju, sustav Meteoalarma i semaforski prikaz podizati informacije i sažimati veliku količinu prognoza na građanima razumljiv način. Imamo i sustav SRUUK i tu nam je bitna komunikacija s ostalim službama na terenu i ona je sve bolja. Puno se uložilo i te napore ćemo nastaviti i dalje”, tvrdi ravnatelj DHMZ-a.

Utječu li ovakvi vremenski uvjeti na turizam? “Gosti su upoznati s istim tipovima upozorenja Meteoalarma na području svoje države, SRUUK dolazi i na mobitele gostiju na engleskom.”

Kakvo nas ljeto očekuje?

Güttler navodi postoje li područja koja se više izložena vremenskim neprilikama: “Istra je izložena rubno ekstremnim vremenskim okolnostima koje nastaju na području sjeverne Italije. Ekstremne oborine se mogu pojaviti u bilo kojem dijelu Europe, požari… Kada se događaju fenomeni kao što su toplinski valovi, to su događaji koji se događaju na području cijele države i Europe.”

Kakvo nas ljeto očekuje? “Očekuje nas, kao i ostalim dijelovima Europe, ljeto toplije od prosjeka, imali smo dosta topao lipanj. Što se tiče oborine, tu je teško davati prognoze. U narednim danima očekuje se stabilizacija, polako se žuta upozorenja vraćaju na zelena. Imat ćemo na otvorenom moru moguće udare bure i žuta upozorenja, nekoliko dana će biti malo mirnije i bez toplinskih valova. Za sljedeći tjedan je moguća nova promjena vremena.”

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Vapaj HGSS-a: Voda je došla do grla, nemamo organizirano helikoptersko spašavanje na vanurbanom terenu

Objavljeno

-

By

HGSS

Na izuzetno zahtjevnom terenu iznad mjesta Bast-Baška Voda, spašavatelji HGSS-a Makarska prošli tjedan su spašavali maloljetnog stranog državljanina koji se zbog dezorijentiranosti više nije znao sigurno spustiti prema dolje, ostao je bez vode, završio iscrpljen i dehidriran pod izravnim suncem.

U akciji je sudjelovalo 15 spašavatelja HGSS stanice Makarska koji su u iznimno teškim uvjetima,– na temperaturama višim od 40 stupnjeva na suncu i po vrlo zahtjevnom terenu, morali stići do unesrećenog.

Sve bi bilo puno brže, jednostavnije i sigurnije u pogledu intervencije da je HGSS u ovoj akciji imao helikoptersku podršku, no nije. Kako se radilo o maloljetnoj osobi u neposrednoj opasnosti, putem centra 112 zatražena je podrška helikoptera, no zahtjev im je odbijen, potvrdio nam je pročelnik HGSS-a Marko Andrić.


“MUP-ovi helikopteri nam nisu na raspolaganju”


Andrić je istaknuo kako je situacija u Hrvatskoj trenutno alarmantna i kako trenutačno “nemamo organizirano helikoptersko spašavanje na vanurbanom području”.

S vojskom su nekoć, govori nam Andrić, imali odličnu suradnju, no resursa više nema i suradnja stoga više nije moguća, rečeno im je to na posljednjem sastanku, ističe prvi čovjek HGSS-a.

S druge pak strane MUP-ovi helikopteri im nisu na raspolaganju. “Još uvijek je nejasno koji je konkretni plan s dva pristigla Subaru Bell helikoptera, koji su u ingerenciji MUP-a i Civilne zaštite. Ozbiljne strategije u Hrvatskoj nema, unatoč nastojanjima s naše strane. Suradnja je više puta najavljena, ali nedostaju provedba i jasno definirani modaliteti, te za sada nemamo operativnu podršku s terena”, govori nam Andrić. 

HMS-ovi helikpoteri nemaju vitlo

Na upit što je s helikopterima Hitne medicinske službe (HMS), pročelnik HGSS-a je istaknuo:“Moram pohvaliti dobru dosadašnju suradnju s Hitnom medicinskom službom, u okviru njihovih mogućnosti često nam izlaze u susret. No, problem je što njihovi helikopteri nemaju vitlo koje bi uveliko olakšalo i ubrzalo spašavanje s nepristupačnog terena, jer bi se spašavatelj pomoću vitla spustio iz helikoptera na teren i pružio brzu pomoć unesrećenom ispod lebdećeg helikoptera, što je od iznimne važnosti ukoliko je unesrećena osoba životno ugrožena”, kaže naš sugovornik.

Marko Andrić ističe kako su predložili još bolju suradnju s HMS-om, kao i ugradnju vitla u njihove helikoptere. Također su zatražili i sastanak s predsjednikom Vlade RH.

HGSS uvijek tamo gdje treba pomoć

Hrvatska gorska služba spašavanja ima školovano ljudstvo, vrhunske spašavatelje koji su završili treninge najviše razine osposobljavanja za helikoptersko spašavanje, spremni su za rad s novim generacijama letjelica. Iza njih su tisuće akcija na zahtjevnom terenu, to je rad koji traje kontinuirano više od 30 godina, no postavlja se pitanje zašto nemaju sustavnu helikoptersku podršku.

HGSS će, govori nam Andrić, kao i dosad, biti tamo gdje treba – danju, noću, ljeti i zimi.

“Helikopterskim spašavanjem u prvom redu želimo osigurati osobi unesrećenoj u vanurbanim uvjetima da čim prije bude spašena”, istaknuo je za kraj pročelnik. 

Maloljetnik s početka teksta je, srećom, uspješno spašen s Biokova, no postavlja se pitanje što bi bilo da je njegovo stanje bilo kompleksnije.

Upite o razlozima odbijanja slanja helikopterske podrške u akciji na Biokovu poslali smo MUP-u. Odgovor ćemo objaviti čim ga dobijemo.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu