Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

ŽENA U SVETOM PISMU / Fra Andrija Bilokapić: “Nažalost, imam dojam da danas žene u Crkvi nemaju mjesto koje imaju u Evanđelju”

Objavljeno

-

Foto: I. Grbić / M. F. Madonia

Fra Andrija Bilokapić, član Franjevačke provincije sv. Jeronima djelatan u župi Presvetog Srca Isusova u Zadru, opisao je poimanje žene temeljem primjera u Svetom Pismu, u srijedu, 17. svibnja u crkvi sv. Frane u Zadru.

Fra Andrija je o toj temi održao duhovni nagovor na predstavljanju knjige ‘Smiljana Rendić – zlatno pero hrvatskog novinarstva’ autorice dr. sc. Silvane Burilović Crnov.

„Puni čovjek je jednina, muškarac i žena – tako stoji na prvoj stranici Biblije: Stvori Bog čovjeka, muško i žensko stvori ih. Temeljem čitanja Božje riječi čovjek je jednina, muško i žensko. Muškarac i žena su suputnici, suradnici. Muškarac i žena su nadopuna jedno drugome“ rekao je fra Andrija, podsjetivši da su Izrael i Crkva često uspoređivani sa ženom te da Gospodin govori u slici žene. Bog i o sebi govori u slici žene: ‘Može li žena zaboraviti svoje dijete? Ako koja zaboravi, ja tebe zaboraviti neću‘.

„To su činjenice. Bog stvara od manje savršenoga prema savršenijem. Posljednja je stvorena žena. Sâmo ime riječi žena – Eva, na hebrejskom Hava, ima korijen u riječi Jahve. Ime Adam lako prevedemo riječju zemljan. A Jahve je neprevedivo ime. I žena ima korijen u riječi Jahve – Hava (Hawwah). Jahve se može tumačiti u značenju Tamo sam gdje si ti. Mislim da riječi Tamo sam gdje si ti jako dobro izriču ženu. Tamo samo gdje si ti, mužu moj. Tamo sam gdje ste vi, djeco moja. Tamo sam gdje ste vi, prijatelji. Vaša radost je moja radost“ rekao je fra Andrija.

Bilokapić je istaknuo obdarenost žene i u stvarnosti da „žena u sebi nosi onoga koga sluša i nosi one kojima govori. Npr., kad Isus govori, žene u sebi nose Isusa, ali nose i slušatelja. Žena je spremna čuti i djelovati, riječ pretvoriti u čin, riječi dati tijelo – to je osnovna značajka Marije i drugih žena u Bibliji“, rekao je fra Andrija, istaknuvši da je Gospa najuzoritija službenica Riječi.

„Žena, Marija, vidi potrebu, kaže, Vina nemaju. Lidija prihvaća što Pavao govori, prihvaća krštenje i kaže: ‘Ako smatrate da sam vjerna Gospodinu, uđite u moj dom i ostanite u njemu’. Primila je navjestitelje evanđelja u svoj dom, a prije toga primila ih je u svoje srce. To je ono kad žena prima drugoga. Žena zna biti jako privržena i zna služiti. Svoju privrženost pretvara u služenje“ naglasio je fra Andrija.

Propovjednik je podsjetio i da su žene jedine ostale pod križem kad je Isus bio razapet na Golgoti. „Što Isus ide dalje u navještaju, to je red za njim manji. Na kraju ostaju samo žene i Ivan koji se također ide zaključati. To su evanđeoske činjenice, to su činjenice Novoga zavjeta“ rekao je fra Andrija.

U Djelima apostolskim piše da je u gornjoj sobi bila Majka Gospodinova.  „Marija je više od apostola. Marija je kuma na krizmi apostola. A kum može biti osoba koja ima iskustvo. Žene u Novom zavjetu imaju naglašeno karizmatski dar, a muškarci imaju hijerarhijski dar i pravnu moć“ rekao je fra Andrija, dodavši da nije isključivo da su žene samo karizmatičarke, a muškarci samo članovi hijerarhije. I među muškarcima ima karizmatika, a među ženama onih koje mogu obavljati i službe u Crkvi.

„Je li moguće misliti hijerarhiju ili hijerarhijsku službu Petra, apostola i svih muškaraca u Crkvi, bez karizmatskog dara Gospe i bez karizmatskog dara Magdalene? To su dva temelja u Novom zavjetu, dvije žene: na početku Novog zavjeta Marija – utjelovljenje Gospodina, a pri kraju Magdalena koja je navijestila Uskrs Isusa Krista. Svi su se sakrili, a Magdalena ide na Isusov grob. Ide svojom intuicijom, ide vjerom, ide zato što je žena.

Dakle, kad se spoje karizmatski dar u Crkvi i hijerarhijski dar, to je cjelina. Jer karizma će se lako rasplinuti bez hijerarhije, a hijerarhija nema što dati bez karizme“ poručio je fra Andrija.

Žene u Crkvi su i suputnice. „Što bi Novi zavjet bez Samarijanke, Marije, Marte, Lidije i mnogih drugih žena? Samo se izvana čini da žene u Crkvi, ili u Novom zavjetu, imaju malu ulogu. Žene imaju zaista važnu ulogu. One su živjele svoju običnost, ali su zaista nosile život“ istaknuo je fra Andrija, podsjetivši da je za Mariju rečeno da je milosti puna, keharitomene.

„U Gospi je charis, u njoj je milost. To je ono izvorno. Crkva želi biti karizmatska – da bude Božja nježnost, Božje djelovanje poput Marije i drugih žena. One su zaista pronositeljice milosti“ poručio je fra Andrija.

Naglasio je i da se uz žene Novoga zavjeta ne vežu neka ‘zanimljiva’ čudesa, za razliku od čudesa koja se spominju uz apostole.

„Apostoli su činili čudesa slična Isusu zbog kojih su ljudi hrlili Isusu, a Isus tim čudesima nije davao neko veliko značenje. Branio je i da se o tome govori. Neka čudesa i nisu dovela do vjere. Žene su prve nositeljice i pronositeljice duha i Radosne vijesti. Prve djeliteljice Duha Svetoga su Marija i Elizabeta, Isus i Ivan. To je karizmatsko prenošenje duha. Vrlo važno je sakramentalno, ali karizmatsko prenošenje duha zaista se zbivalo kod mnogih svetica u Crkvi. Žene su nositeljice Radosne vijesti i duha“ istaknuo je fra Andrija.

Naveo je primjer da se čini kako u obitelji otac ima dominaciju, ali na kraju, ipak, kad čovjek govori iz dna duše, kaže Majko moja.

Fra Andrija je rekao da opisu osobina biblijske žene odgovara i novinarka Smiljana Rendić. Bilokapić je poznavao urednike Glasa Koncila u njeno vrijeme kad je pisala za Glas Koncila. Opisao je susret s don Živkom Kustićem, koji je na studiju teologije i drugom studiju kojeg je pohađao imao odlične ocjene iz svih kolegija.   

„Živko Kustić mi je rekao: ‘Kad je Smiljana došla u Glas Koncila sa svojim pseudonimom Berith, potpisivala se kao Smiljana Berith, nitko od nas u uredništvu Glasa Koncila nije znao što to znači. Pitao sam teologe, nisu znali’. A uz ime Jahve, uz objavu u osobi Isusa Krista, berith je temeljna riječ, a znači savez. To je znala Smiljana Berith. Zato sam ja sve do nedavno smatrao da je ona Židovka, jer je jako dobro poznavala židovstvo“ rekao je Bilokapić.

Fra Andrija je izrazio priznanje autorici knjige dr. Crnov, rekavši da i „Silvana ima karizmatsku crtu“. Naime, misao fra Andrije uvelike je odredio dr. sc fra Marijan Mandac (1939.-2023.), između ostaloga, prevoditelj 28 knjiga crkvenih otaca i autor knjige o sv. Jeronimu. Izražavajući priznanje svima koji su uređivali liturgijske knjige i prevodili Bibliju, fra Andrija smatra da je Mandac najviše obogatio kršćansku literaturu na hrvatskom jeziku, a da ga hijerarhija Crkve nije prepoznala. Burilović Crnov ga je prepoznala, vodila je s njim televizijski razgovor 2010., rekao je Bilokapić.

„Nažalost, imam dojam da danas žene u Crkvi nemaju mjesto koje imaju u Evanđelju. I tu nam je raditi da žene zaista otkriju svoju čudesnost, svoje dostojanstvo; da se ne daju raščovječiti, raz-ženstveniti od demona moći i od demona vlasti. Muškarci i žene imaju jednako dostojanstvo“ poručio je fra Andrija, potaknuvši da se ženama „da mjesto koje imaju u Bibliji, nadasve u Novom zavjetu, mjesto koje imaju u otajstvu Isusa Krista“.

Ines Grbić         

 

ZADAR / ŽUPANIJA

ENERGIJA OTOKA / Psihijatrijska bolnica Ugljan s partnerskim općinama Sali i Vir u energetskoj tranziciji otoka Zadarske županije!

Objavljeno

-

By

Psihijatrijska bolnica Ugljan kao nositelj s projektnim partnerima Općinom Sali i Općinom Vir započela je provedbu projekta Energija otoka: Energetska tranzicija otoka Zadarske županije. Tim povodom u svečanoj dvorani Bolnice održana je početna konferencija projekta.

Svim sudionicima konferencije uvodnim govorom obratio se ravnatelj Psihijatrijske bolnice Ugljan izv.prof.dr.sc. Mladen Mavar ističući važnost ovog, ali i drugih projekata financiranih EU sredstvima.

Nakon ravnatelja Mavara okupljenima su se obratili načelnik Općine Sali Zoran Morović i Načelnik Općine Vir Marino Radović, obojica ističući važnost ovog projekta za razvoj i unaprjeđenje lokalne infrastrukture.

Kako je nositelj projekta zdravstvena ustanova, na konferenciji je direktor Udruge poslodavaca u zdravstvu Dražen Jurković istaknuo dobrobiti korištenja dostupnih EU sredstava u sektoru zdravstva u Hrvatskoj.

Po završetku uvodnih obraćanja projekt je predstavila voditeljica projekta Danijela Stipanić Graf.

Projekt sufinancira Europska unija u okviru Integriranog teritorijalnog programa za otoke(ITP) korištenjem Europskog fonda za regionalni razvoj. Usklađen je s Teritorijalnom strategijom Zadarske županije, a sama Strategija u skladu je s Nacionalnim planom razvoja otoka za razdoblje 2021.-2027. Sa svim navedenim strateškim dokumentima usklađen u ožujku ove godine objavljen je Poziv na dostavu projektnog prijedloga u postupku izravne dodjele bespovratnih sredstava. Stoga je Psihijatrijska bolnica Ugljan kao nositelj projektni prijedlog prijavila u partnerstvu s Općinom Sali i Općinom Vir. U listopadu ove godine s Ministarstvom regionalnog razvoja i fondova Europske unije kao Upravljačkim tijelom i Središnjom agencijom za financiranje i ugovaranje kao Posredničkim tijelom za provedbu operacija sklopili smo Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava ukupne vrijednosti 9.586.793,75 eura. Uz intenzitet potpore od 85% bespovratna sredstva iznose 8.148.774,68 eura. Sredstva prema projektnim partnerima su raspoređena na sljedeći način. Psihijatrijska bolnica Ugljan će za aktivnosti vrijedne 7.433.499,99 eura bespovratno dobiti 6.318.474,99 eura. Općina Sali će za aktivnosti ukupne vrijednosti 1.730.701,91 eura dobiti 1.471.096,62 eura, dok će Općina Vir povući 359.203,07 eura bespovratnih sredstava za aktivnosti vrijedne 422.591,85 eura. CILJ projekta je poticanje energetske tranzicije otoka Ugljana, Dugog otoka i Vira kroz implementaciju mjera energetske učinkovitosti, korištenja obnovljivih izvora energije te primjenu inovativnih i energetski učinkovitih rješenja u javnom sektoru. Time će se umanjiti problem nedovoljnog korištenja obnovljivih izvora energije te velikih izdataka za podmirenje troškova energenata javnog sektora na otocima. To namjeravamo postići sljedećim aktivnostima.  Psihijatrijske bolnice Ugljan će provesti energetsku obnova 3 svoje zgrade, ulagat će u fotonaponsku elektranu, održat će i edukacije o ophođenju s osobama s invaliditetom, a kao nositelj projekta tu su i aktivnosti upravljanja projektom te promidžba i vidljivost.

Općina Sali će provesti energetsku obnova 8 zgrada javne namjene na svom području te će provesti nadogradnju i modernizaciju sustava vodocrpilišta uz upotrebu alternativnih izvora energije u Salima.

Općina Vir će provesti energetsku obnovu zgrade javne namjene Općine Vir te modernizirati javnu rasvjete na području Općine primjenom mjere energetske učinkovitosti.

Sve ove aktivnosti dovest će do sljedećih rezultata i pokazatelja:

Doprinijet će se jednoj strategiji za integrirani teritorijalni razvoj, točnije Teritorijalnoj strategiji Zadarske županije.

Ostvarit će se 4.088,39 m² ploštine korisne površine u ukupno 12 javnih zgrada koje će imati poboljšana energetska svojstva.

Nadalje, bit će ukupno 8.011,36 m² bruto površine stvorenih ili regeneriranih prostora na otocima.

Godišnja potrošnja primarne energije smanjit će se za 1.588,70 MWh godišnje.

11.630 osoba s cijelog otoka Ugljana, Dugog otoka i Otoka Vira imat će pristup novoj ili poboljšanoj socijalnoj infrastrukturi na otocima.

19.761 stanovnika svih otoka Zadarske županije obuhvaćeno je projektima Teritorijalne strategije Zadarske županije.

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

28. PROSINCA U KATEDRALI / Nadbiskup Zgrablić poziva na zatvaranje Godine Jubileja u Zadarskoj nadbiskupiji

Objavljeno

-

By

Zadarski nadbiskup Milan Zgrablić uputio je Poziv na zatvaranje Jubilejske godine župnicima, redovničkim zajednicama i vjernicima laicima u Zadarskoj nadbiskupiji. Poziv nadbiskupa Zgrablića objavljujemo u cijelosti:

Draga braćo svećenici i redovnici, drage sestre redovnice!

U radosti i zahvalnosti Bogu, obraćam vam se povodom zatvaranja Jubilejske godine u Zadarskoj nadbiskupiji.

Svečani obred zatvaranja Jubilejske godine u mjesnoj Crkvi slavit ćemo za vrijeme svete Mise na svetkovinu Svete Obitelji lsusa, Marije i Josipa, u nedjelju, 28. prosinca 2025., s početkom u 18,00 sati, u katedrali sv. Stošije u Zadru. Srdačno vas pozivam na ovo euharistijsko slavlje, zajedno s vjernicima koji su vam povjereni.

Ova Jubilejska godina bila je obilježena mnogim milosnim trenucima, a osobito želimo istaknuti tri zajednička važna događaja koji su je snažno obilježili u našoj Nadbiskupiji:

otvaranje Jubilejske godine, 27. prosinca 2024., u crkvi sv. Šime i katedrali sv. Stošije u Zadru, uz sudjelovanje velikog broja vjernika;

središnju proslavu Jubilejske godine i slavlje „mnogoga dobra“ koje smo proslavili euharistijskim slavljem na Forumu i procesijom oko poluotoka Zadra, na Nedjelju Božjega milosrđa, 27. travnja 2025.;

–  hodočašće u Rim, susret sa Svetim Ocem te pohod rimskim bazilikama.

Uz ove događaje, Jubilejska godina bila je obogaćena i brojnim drugim slavljima, susretima i inicijativama na nadbiskupijskoj i župnoj razini, po kojima je Božja milost bila živo prisutna u našim vjerničkom zajednicama. Svjesni smo da su milosti koje smo od Boga primili tijekom ove Svete godine najveće duhovno dobro koje čovjek može primiti, dar koji nadilazi svako Ijudsko nastojanje.

Stoga je zatvaranje Jubilejske godine ujedno i dragocjena prigoda za zajedničku zahvalu Bogu za sva dobročinstva, milosti i oproste kojima nas je Gospodin obasipao tijekom ove Svete godine.

Zbog ovog važnog dogadaja, određujem da se na području Nadbiskupije na dan zatvaranja Jubilejske godine ne održavaju večernje svete mise, nego da se vjernike potakne i pozove da se, zajedno s nama, okupe na euharistijskom slavlju zatvaranja Jubilejske godine u katedrali sv. Stošije u Zadru.

Podsjećam i na upute za zatvaranje Jubilejske godine koje naglašavaju: „Treba paziti da poziv na to slavlje dopre do svih vjernika”. Stoga vas bratski molim da ovu obavijest prenesete župnim zajednicama, koristeći sva raspoloživa sredstva obavješćivanja.

Zahvaljujem vam na vašoj požrtvovnoj svećeničkoj i redovničkoj službi te na svemu što ste, zajedno s vjernicima, učinili da ova Jubilejska godina bude vrijeme obraćenja, nade i duhovne obnove.

Uz srdačan bratski pozdrav i zaziv Božjeg blagoslova,

+ Milan Zgrablić, nadbiskup

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

(FOTO) ODRŽANA BOŽIĆNA UTRKA U BIOGRADU: Nastup mažoretkinja, milenijska fotografija i prekrasno vrijeme obilježili četvrto izdanje

Objavljeno

-

By

Biograd na Moru, 18. prosinca 2025. – U subotu, 13. prosinca, održana je četvrta Božićna utrka pod organizacijom Atletskog kluba Biograd. Ovogodišnje izdanje utrke uvelike se razlikuje od prošlih budući da je na istu bilo prijavljeno više od 300 natjecatelja, što je značajan skok u odnosu na prošlo izdanje.

Utrku je otvorio Damir Aljinović, direktor Božićne utrke Biograd te zahvalio svima na dolasku. „Četvrtu godinu smo tu i imamo značajan broj prijava. Hvala svim natjecateljima, sponzorima, partnerima, volonterima i roditeljima iz kluba koji su sudjelovali u organizaciji i provedbi “, kazao je direktor i trener. Prije početka samih natjecanja, Biogradske mažoretkinje izvele su svoju točku te su se svi uputili na snimanje milenijske fotografije u obliku biogradskog srca, simbola grada i kluba. Nakon zajedničkog razgibavanja, mladi natjecatelji su zauzeli svoje startne pozicije ovisno o metraži utrke na koju su se prijavili.

Cjelokupno događanje počelo je s najmlađima u 11:00 ujutro, to jest utrkom za djecu do šest godina starosti na 100 metara. Nakon utrke za predškolce redom prema starosti natjecali su se osnovškolci u utrkama na 200 metara, 300 metara, 400 metara i 500 metara. Utrke su trajale sat vremena, nakon čega je zlatne, srebrne i brončane medalje  mladim trkačima i trkačicama uručila Nevena Blanuša, prva pobjednica regionalnog showa ‘Survivor’.

Uvjeti za utrku bili su idealni, te su članovi Vespa kluba Zadar na suncem obasjanoj rivisvečano otvorili i predvodili utrke na 1 kilometar, 5 kilometara i memorijalnu utrku „Ten 4 Jole“ na 10 kilometara.

Najbolje tri natjecateljice utrke na 1 kilometar bile su Inge Perić ⁠koja je osvojila zlato, Nora Begić koja je osvojila srebro te Dora Bjelogradski broncu. Najbolji muški natjecatelji navedene utrke bili su Juraj Bilaver (zlato), Boško Rušinič (srebro) i Božo Čanić (bronca).

Prvo mjesto utrke na 5 kilometara osvojili su Ivana Židić i Noa Senkić. Drugo mjesto pripalo je trkačici Emi Borovini i natjecatelju Toniju Grguroviću, a treće mjesto osvojili su Petra Batalić i Hrvoje Goreta.

Utrka koja je imala poseban značaj ove godine bila je memorijalna utrka za pokojnog trenera Josipa Tomića, poznatom po nadimku Jole. Najbolje natjecateljice utrke „Ten 4 Jole“ bile su Natalija Gulin, poznata biogradska maratonka, koja je osvojila zlatnu medalju, Tomislava Skoblar koja je osvojila srebro te Ella Nicole Povh koja je osvojila broncu. Najuspješniji i najbrži natjecatelj bio je Dario Špehar, koji je dva kruga oko Biograda otrčao za samo 36 minuta i 37 sekundi. Drugo mjesto pripalo je Miru Jamanu te je treće mjesto osvojio Josip Šaleković.

„Prekrasno je vrijeme i uvjeti za utrku nisu mogli biti bolji. Drago mi je da se ovakva natjecanja događaju u našem gradu i pozivam naše sugrađane da se što više uključe u bodrenje trkača“, istaknula je Natalija Gulin, najbolja natjecateljica memorijalne utrke „Ten 4 Jole“ koja je istrčala maratone diljem svijeta, a trenutno se priprema za utrku u Cape Townu na kojoj će predstavljati Hrvatsku.

Tradicija se nastavlja te je iduća Božićna utrka zakazana za 12. prosinca iduće godine. Više informacija o Atletskom klubu Biograd i nadolazećim aktivnostima nalaze se na društvenim mrežama – službenim Instagram i Facebook profilima kluba.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu