Connect with us

Hrvatska

Uvodi se novi školski predmet umjesto informatike. Donosimo detalje

Objavljeno

-

foto: Pixabay

Predmet Informacijske i digitalne kompetencije trebao bi se prema nacrtu kurikuluma u e-savjetovanju, u eksperimentalnim školama izvoditi 35 puta godišnje, u dvosatu, što je naišlo na kritike da je to premali broj sati, a učenici neće imati kontinuitet jer će se izvoditi svaki drugi tjedan.

U komentarima na nacrt kurikuluma tog predmeta, kojih je dosad pristiglo šezdesetak, uglavnom su nastavljene kritike koje su od početka predstavljanja projekta cjelodnevne škole prisutne – da je Hrvatska jedina u Europi koja smanjuje satnicu informatike umjesto da je povećava.

Informacijske i digitalne kompetencije predmet je koji će umjesto informatike, od jeseni slušati učenici u pedesetak osnovnih škola odabranih u eksperiment cjelodnevne nastave, uz još nekoliko novih predmeta – Prirodoslovlje, Društvo i zajednica, Praktične vještine te Svijet i ja.

Prema nacrtu kurikuluma koji je u javnom savjetovanju do 23. svibnja, satnica tog predmeta, koji će biti obvezan od prvog do osmog razreda, iznosi 35 sati godišnje. Nastava se izvodi u dvosatu zbog, kako stoji u nacrtu, specifičnosti rada s digitalnim tehnologijama.

Novi kurikulum sadrži mnogo više sadržaja 

Većina komentara, u kojima su se javili i roditelji, učitelji i učiteljice razredne nastave, nastavnici informatike, polazi od stajališta da bi satnicu trebalo duplo povećati, na 70 sati.

Smatraju da novi kurikulum predstavlja ogroman izazov za nastavnike i učenike jer sadrži mnogo više sadržaja koje treba obraditi u ograničenom vremenskom periodu i da se sve predviđeno ne može odraditi u 35 sati godišnje.

Neslaganje u komentarima izazvalo je izvođenje nastave u blok satu. “Prema predloženoj satnici od 35 sati godišnje i blok sat svaki drugi tjedan, učenici bi bili na novom nastavnom predmetu sveukupno 18 puta. Preveliki je to razmak i gubi se kontinuitet”, glasi jedan od komentara.

Kritike zbog navodnog smanjivanja satnice informatike dominirale su u savjetovanju o samom eksperimentalnom programu, a nastavile se i u ovom savjetovanju o samom predmetu, unatoč tvrdnjama iz Ministarstva znanosti i obrazovanja da se satnica ne smanjuje već povećava za sto posto.

Iz ministarstva su objašnjavali da su dosad informatiku od 1. do 4. razreda djeca učila kao izborni predmet, a onda je u 5. i 6. razredu postala obvezan predmet i od 5. razreda svi oni koji su je učili kao izborni predmet počinjali bi od nule kao da je nisu učili, a u 7. i 8. razredu opet je postala izborni predmet.

“Kada razmatramo samu izvedbu nastavnog predmeta, do sada su u osnovnoj školi bila 4 obvezna sata informatike, a sada će biti 8 obveznih sati modernijeg predmeta Informacijske i digitalne kompetencije”, kazao je ministar Radovan Fuchs, ističući da u cjelodnevnoj školi može postojati onoliko sati izborne informatike koliko postoji interesa učenika.

Ministrovo objašnjenje jedan od komentatora u nacrtu predmeta ocjenjuje kao obmanu te navodi da “nije isto 4 obavezna školska sata u dvije godine i 8 obaveznih školskih sati u 8 godina”.

Tri domene Informacijske i digitalne kompetencije

Prema nacrtu kurikuluma tri su domene kojima će se realizirati ciljevi nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije – Informacijska i medijska pismenost, Komunikacija, suradnja i sigurnost te Digitalni sadržaji, računalno razmišljanje i tehnologije u nastajanju.

Stvaranje, objavljivanje, pronalaženje te kritičko vrednovanje informacija i medijskih sadržaja poučavat će se u domeni Informacijska i medijska pismenost.

Domena Komunikacija, suradnja i sigurnost usmjerena je na razvoj kompetencija potrebnih za učinkovitu i sigurnu komunikaciju u digitalnom okruženju. Tu će, prema nacrtu, dominirati teme kao što su područje sigurnosti na mreži, zaštita podataka, elektroničko nasilje i briga o svojoj digitalnoj dobrobiti, objavljivanje te dijeljenje podataka, sadržaja i izvora, istraživanje poslova.

U domeni Digitalni sadržaji, računalno razmišljanje i tehnologije u nastajanju naglasak je na korištenju digitalnih alata te razvoju umjetne inteligencije i njenog utjecaja na život čovjeka. U ovoj domeni učit će se i poučavati nove tehnologije i njihove primjene kao što je umjetna inteligencija, internet stvari (IoT), proširena i virtualna stvarnost, 3D modeliranje i 3D ispis.

 

Hrvatska

HRejting / HDZ i dalje prvi izbor; SDP ima podršku 22,5 posto birača

Objavljeno

-

By

U središnjem Dnevniku HTV-a objavljeni su rezultati istraživanja političkih preferencija. “Promocija Plus” za HRT donosi HRejting istraživanje o preferencijama građana kad je riječ o političkim strankama. Provedeno je na 1000 ispitanika u razdoblju od 15. do 17. listopada. Najveća pogreška iznosi +/- 3,53%, uz razinu pouzdanosti od 95%.

Početak trećeg uzastopnog premijerskog mandata Andreja Plenkovića, obilježen je više sukobima na relaciji Banski dvori – Pantovčak nego na relaciji vlast – saborska oporba. Unatoč tomu ili zbog toga, HDZ je pola godine nakon parlamentarnih, mjesec i pol prije predsjedničkih i malo više od pola godine uoči lokalnih izbora, biračima i dalje prvi izbor. U odnosu na predizborni, rejting im je zanemarivo pao (-0,21%) i trenutačno su na 27,5%.

Najjača oporbena stranka prošli je mjesec dobila novog predsjednika čiji je slogan: Prvi, a ne drugi! Sa Sinišom Hajdašem Dončićem, SDP je jedini malo rastao (+0,85%), ali je i dalje uvjerljivo drugi. Listopad završavaju s 22,5%.

Možemo!, koji se više procjenjuje i ocjenjuje na temelju vlasti na zagrebačkoj, a manje na temelju rada na nacionalnoj razini, neznatno oscilira (-0,27%) pa je zadržao treću poziciju. Imaju 8,71%.

Iako mu je u odnosu na predizborni, rejting pao za 1,04% pa je sad na 6,04% Most je postao četvrta i ujedno zadnja stranka koja prelazi izborni prag.

Most je preskočio Domovinski pokret koji je prije izbora bio oporbena stranka, četvrta politička snaga u zemlji i „debelo“ iznad praga. Nakon izbora postao je vladajući, pritom se raskolio i sad je DP najveći anketni gubitnik. U samo pola godine pali su za 4,5% i sad je Penavin dio na samo 3,1%

Slijedi ga 1% slabiji Radićev dio okupljen u DOMiNO (imaju 2,1%). I jedni i drugi trenutačno su daleko od izbornog praga.

Prema iskazanom raspoloženju birača, preostalih 13 stranaka iz ankete nema šanse približiti se 5%-tnom izbornom pragu, a kamoli ga preskočiti. Nijedna od njih trenutačno ne uspijeva dobaciti ni do 2% potpore, a u odnosu na predizborni rejting imaju status quo. Odnosno pad im se ili rast mjeri u promilima, pa nije relevantan ni za kakve zaključke i ocjene kretanja njihove popularnosti.

U brojevima to izgleda ovako:

Nakon Domovinskog pokreta i Domina, sljedeći ispod praga je Centar (ima 1,7% i rastao je 0,46%). Iznad 1% ili 1% još imaju: IDS ( imaju 1,4% / porast pola godine nakon parlemntarnih izbora 0,25%), Odlučnost i pravednost (1,2% / pad od 0,12%) i HSS (1,0% / pad od 0,09%).

Ispod jedan posto potpore su Nezavisna platforma međimurskog župana Posavca (0,9% / +0,9%), HNS (0,9% / -0,27%), HSU (0,8% / -0,24%), Radnička fronta (0,8% / -0,22%) i Fokus (0,72%) koji je s gubitkom statusa parlamentarne stranke izgubio i najviše biračke potpore (-0,42%) među ovim malim strankama.

Oko ili ispod 0,5% kreću se: Kolakušićevo Pravo i pravda (0,6% / +0,6%), Pavličekovi Hrvatski suverenisti (0,6% / + 0,05%), Hrebakov HSLS (0,3% / -0,18%) i kao zadnji Zekanovićev HDS (0,3% / +0,04%).

Svih 15 stranaka ispod praga zajedno osvaja manje nego što je postotak neodlučnih birača. Ovaj ih je mjesec 4,23% više nego mjesec prije parlamentarnih izbora i iznosi 17,23%.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

HDZ izabrao nove članove Predsjedništva, od početka godine u stranku se učlanilo gotovo 5000 ljudi

Objavljeno

-

By

foto: HDZ

Izaslanici XXI. Općeg sabora HDZ-a u Šibeniku u nedjelju su usvojili izmjene i dopune Statuta HDZ-a, izabrali 21 člana Predsjedništva HDZ-a te 40 članova Nacionalnog odbora čime su završili unutarstranački izbori.

Izmjenama i dopunama Statuta HDZ-a broj članova Predsjedništva povećava se s 10 na 21 – po jedan član iz svake županije i Grada Zagreba.

Točno toliko bilo je i kandidata za to stranačko tijelo. Iz organizacije Grada Zagreba za članicu Predsjedništva izabrana je Nina Obuljen Koržinek, iz Zagrebačke županije Krešimir Ačkar, Krapinsko-zagorske Zoran Gregurović, Sisačko-moslavačke Ivan Celjak, Karlovačke Martina Furdek-Hajdin, Varaždinske Anđelko Stričak, Koprivničko-križevačke Darko Sobota, Bjelovarsko-bilogorske Marko Marušić, Primorsko-goranske Tomislav Klarić, Ličko-senjske Ernest Petry, Virovitičko-podravske Igor Andrović, Požeško-slavonske Antonija Jozić, Brodsko-posavske Pero Ćosić, Zadarske Šime Erlić, Osječko-baranjske Ivan Radić, Šibensko-kninske Branka Juričev-Martinčev, Dubrovačko-neretvanske Blaž Pezo i Međimurske Sunčana Glavak.

Stranka u plusu

Predsjednik HDZ-a Andrej Plenković najavio je da će se u ponedjeljak u Zagrebu u 16 sati održati konstituirajuća sjednica novog Predsjedništva stranke.

Za Nacionalni odbor kandidirao se 51 kandidat, a izabrano je njih 40.

Na izborima započetima ljetos izabrano je najuže stranačko vodstvo – uz Plenkovića je izabran i njegov zamjenik Tomo Medved, a za potpredsjednike Ivan Anušić, Oleg Butković, Branko Bačić i Zdravka Bušić.

Glavni tajnik HDZ-a Krunoslav Katičić je, podnoseći izvješće o organizacijskom djelovanju i poslovanju stranke, rekao da stranka ima višak prihoda nad rashodima.

“Kršitelj Ustava, lider oporbe (Zoran Milanović), pokušava difamirati našu stranku i mi se moramo tome oduprijeti, a možemo biti ponosni da od 1. siječnja do 15. listopada imamo upisanih 4790 novih članova na razini Hrvatske”, kazao je.

Na Općem saboru, na kojem je sudjelovao 1241 izaslanik, prikazan je i kratki video obnovljene središnjice stranke na Trgu žrtava fašizma, u kojoj još traju radovi nakon potresa.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

“ZDRAVA HRANA”? / Povlači se još jedan proizvod, sadrži povišene razine pesticida

Objavljeno

-

By

Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu proizvoda – organska bijela kvinoja “QUINOA ROYAL”, 500g i 1000 g, NUTRIGOLD, serija: EQB14-24/241594, LOT: PC008081-07, roka trajanja 30.04.2029., zbog utvrđene povišene razine pesticida klorpirifosa.

Proizvod nije u skladu s Uredbom Komisije (EZ) br. 396/2005 o maksimalnim razinama ostataka pesticida u ili na hrani i hrani za životinje biljnog i životinjskog podrijetla i o izmjeni Direktive Vijeća 91/414/EEZ

Detalji o opozivu dostupi su na web stranicama subjekta u poslovanju s hranom.

Podaci o proizvodu:

Dobavljač: Rhumveld Winter&Konijn B.V., Nizozemska

Stavlja na tržište: Galleria Internazionale d.o.o., Predavčeva 6, Zagreb

Zemlja podrijetla: Bolivija

Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu