Connect with us

Hrvatska

U štrajk bi mogli i suci, nude im 300 eura povišice, ali oni traže daleko više

Objavljeno

-

Hoće li suci prvi put u povijesti stupiti u štrajk trebalo bi biti jasno u srijedu kada se sastaje radna skupina za izmjenu Zakona o plaćama sudaca i pravosudnih dužnosnika, piše u nedjelju Jutarnji list.

S jedne strane će se naći zahtjevi sudaca, a s druge ponuda Ministarstva pravosuđa i uprave koje planira povećanje plaća sudaca i tužitelja. Ono bi u najvećem postotku obuhvatilo općinske suce i tužitelje koji su u prosjeku plaćeni samo 1.670 eura neto. Njima bi se plaće povećale za više od 300 eura, odnosno 22 posto, i to od rujna.

Udruga hrvatskih sudaca (UHS) smatra da to nije dovoljno i traži povećanje od 1.300 eura. Ističu da osnovna plaća suca prvostupanjskog suda ne smije biti manja od plaće bilo kojeg sudskog savjetnika na Vrhovnom sudu, što znači da neto plaća mora biti 3.000 eura.

“Tražena plaća mora biti isplaćena do 1. lipnja 2023., a cjeloviti zakon kojim će se urediti plaće, mirovine i druga materijalna prava sudaca mora biti donesen do 1. listopada 2023.”, zaključak je UHS-a usvojen 31. ožujka na zboru udruge u Dubrovniku.

Ne udovolji li Vlada zahtjevu, suci najavljuju mjere upozorenja, odnosno bijeli štrajk. Organizirat će, kažu, prosvjed na Markovu trgu u Zagrebu, prvostupanjski suci radit će samo na hitnim predmetima, a drugostupanjski suci neće otpremati odluke.

Sudačka udruga je prije tjedan dana pismeno zatražila sastanak s premijerom s kojim žele dogovoriti dugoročnu i sveobuhvatnu strategiju pristupa plaćama u pravosuđu.
Kada je riječ o sudačkim plaćama, sudac Vrhovnog suda i predsjednik UHS-a Damir Kontrec kaže kako je ideja da suci prvog stupnja napreduju kao i suci drugog stupnja u platnim razredima i da se unutar njih vidi napredovanje te da oni koji ne žele ići na viši sud i raditi na drugačiji način, imaju osigurane primjerene plaće i da su motivirani ostati prvostupanjski suci.

Plaće, međutim, nisu jedini razlog nagomilanog nezadovoljstva. U zaključcima UHS-a se spominje povećanje plaća svih službenika kako bi sudovi mogli funkcionirati te adekvatno informatičko opremanje sudova.

Iznimno niske plaće službenika, zapisničara i drugih već dulje vrijeme su uzrok odljeva kadra, što dovodi do toga da sucima više nema tko pisati zapisnike, piše novinarka Jutarnjeg lista Ivanka Toma.

Predsjednik Vrhovnog suda, Radovan Dobronić, rekao je za N1 da se vode pregovori.

“S obzirom da se vode razgovori o pitanju plaća sudaca i ostalim materijalnim i statusnim pravima, kao i plaćama sudskih službenika i namještenika, u ovom trenutku nikakvi individualni potezi nisu korisni za bilo koga. Sudstvo je generalno godinama, pa i desetljećima zapušteno i meni je jedan od ciljeva to promijeniti. Nadam se da ću u tome uz podršku kolega sudaca i uspjeti”, rekao je.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

NOVI CROBAROMETAR: HDZ i dalje prvi, podržava ga 28,7 posto ispitanika. SDP ima 13,9 posto podrške

Objavljeno

-

By

Novi Crobarometar otkriva: promjena ima, ali ne i tektonskih. Istraživanje je provedeno između 1. i 17. veljače na uzorku od 989 punoljetnih građana iz cijele Hrvatske.

Uspije li, međutim, oporba zadržati ovakav trend, u izbornu bi utrku mogla ući s bitno boljih startnih pozicija nego što je i sama vjerovala prije samo nekoliko mjeseci.

HDZ je i dalje prvi, podržava ga 28,7 posto ispitanika, što je neznatno manje nego prošli mjesec. Na drugom mjestu je SDP sa 13,9 posto podrške, što je i dalje znatno manje od HDZ-a, ali je veljača bila i četvrti mjesec zaredom u kojem je SDP-u rejting bio u porastu.

Raste i platforma Možemo! i ovog je mjeseca na trećem mjestu sa 7,6 posto podrške. Na četvrtom je mjestu i ravno sedam posto podrške za Most – i oni uz pozitivan trend – a na petom je Domovinski pokret sa 6,9 posto podrške i negativnim trendom. Male su to ipak razlike, bitka za treće mjesto i dalje je neizvjesna.

Od svih ostalih stranaka u Hrvatskoj, niti jedna nema podršku veću od 1,5 posto a zanimljivo je da se malo smanjio i postotak neodlučnih, kojih je u veljači bilo neznatno više od 18 posto.

Inače, da se ovih dana održavaju izbori, na njih bi vjerojatno ili sigurno izašlo 69 posto ispitanica i ispitanika; 28 posto sigurno ili vjerojatno ne bi, a tri posto – ne zna.

No, možda i najzanimljiviji podatak iz ovomjesečnog istraživanja tiče se smjera u kojem ide Hrvatska: postotak građana koji vjeruju da država ide u pogrešnom smjeru je naglo porastao – gotovo tri četvrtine građana, odnosno 74 posto ispitanih, je uvjereno u to – a to je čak pet postotnih bodova više nego u prošlom mjesecu. Na ovoj razini nezadovoljstvo je prošli put bilo početkom ljeta, kada je pravosuđe bilo u štrajku, a HEP prodavao plin za cent.

Još jedna mala podudarnost: iako najgore ocijenjen od svih institucija, i rejting Sabora je u veljači bio na razini iz tog vremena – malo bolje od dovoljan – pa možda građani ipak vide kakav takav smisao u parlamentarnim okršajima kad se afere razotkrivaju.

Istraživanje je provedeno između 1. i 17. veljače na uzorku od 989 punoljetnih građana iz cijele Hrvatske, a objavio ga je Dnevnik Nove T.

Pojedinačna popularnost političara i ovaj mjesec bez pretjerano značajnih promjena. Zoran Milanović je i dalje najpopularniji političar u Hrvatskoj, na njega pozitivno reagira 50 posto ispitanih. Drugi je Božo Petrov na kojeg od svih ispitanih pozitivno reagira 40 posto. Tomislav Tomašević i Ivan Penava jedan su blizu drugog, jedan je pozitivac za 36, a drugi za 34 posto ispitanih. Peto mjesto najpopularnijih dijele Karolina Vidović Krišto i Dalija Orešković, 32 posto ispitanika ih doživljava kao pozitivke.

Najveći negativac i dalje je uporno Milorad Pupovac, gotovo tri četvrtine ispitanih ga tako doživljava. Loše stoji i Andrej Plenković, za 62 posto ispitanih on je ovog mjeseca bio negativac. Treći je Gordan Jandroković s 58 posto lošeg dojma, četvrti je šef oporbe Peđa Grbin, a peti Hrvoje Zekanović – jedan s 55 posto negativnog dojma, drugi s 52 posto.

Kad govorimo o neto dojmu – onome što ostaje kada od pozitivnog dojma oduzmemo negativni – u plusu je samo Zoran Milanović, i to za 6 posto. Božo Petrov je drugi, ali već je i on u laganom minusu od dva posto, baš kao i Karolina Vidović Krišto. Slijedi Davorko Vidović s -5, te Ivana Kekin sa – 7 posto neto omjera.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Hrvatska postaje sve popularnija destinacija za ove turiste…

Objavljeno

-

By

Na najvećem turističkom sajmu u Mađarskoj, budimpeštanskom Utazasu ovog se tjedna uz mnoge zemlje svijeta predstavlja i Hrvatska, za koju rastu interes i potražnja mađarskih turista kojih je do sada ove godine došlo 20 posto više nego lani, izvijestio je u petak HTZ.

Na sajmu u Budimpešti od 22. do 25. veljače hrvatsku ponudu predstavlja predstavništvo HTZ-a (Hrvatske turističke zajednice) u Mađarskoj, čija je direktorica Ivana Herceg poručila da je to idealna prilika za daljnje jačanje prepoznatljivosti Hrvatske kao turističke destinacije na tom tržištu.

Veliko zanimanje mađarskih turista

“Već prvog dana sajma održali smo brojne sastanke s različitim partnerima, a i mnogi predstavnici medija iskazali su veliki interes za studijska putovanja u Hrvatsku. Takve informacije dokazuju da zanimanje za hrvatskim destinacijama i dalje jača”, dodala je Herceg.

Veliko zanimanje mađarskih turista za putovanja u Hrvatsku uz ostalo dokazuju i rezultati do sada ove godine, prema kojima ih je došlo više od sedam tisuća ili 20 posto više nego u isto vrijeme 2023., a još viši porast, od čak 64 posto – ostvarili su s gotovo 30 tisuća noćenja.

“Tijekom sajma Utazas moći ćemo dodatno procijeniti stanje na tržištu Mađarske koje se tradicionalno nalazi među najvažnijima za hrvatski turizam. Vesele dosadašnji trendovi i pokazatelji po kojima Hrvatska postaje sve popularnija destinacija Mađara i za putovanja izvan glavne ljetne sezone”, ocijenila je Herceg.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Cijena ovog povrća nezaustavljivo raste: Kilogram čak 12,5 eura!

Objavljeno

-

By

Unatoč usporavanju inflacije, cijena jedne važne prehrambene namirnice u Hrvatskoj i dalje raste.

Protekli tjedan cijena češnjaka na tržnicama u prosjeku je iznosila 7,36 eura za kilogram, što je 1,5 posto više nego prethodni tjedan. Na tržnici u Požegi češnjak se prodavao za čak 12,5 eura!

Na tržnicama u Zagrebu prosječna je cijena prošli tjedan bila 7 eura, Bjelovaru 6,5 eura, Koprivnici 7,5 eura, Čakovcu 8 eura, a Varaždinu 10 eura za kilogram, piše Danica.hr.

Cijena češnjaka već godinama kontinuirano raste, i to zbog drastičnog pada domaće proizvodnje. U odnosu na isti tjedan lani kilogram češnjaka na tržnicama u prosjeku je skuplji za 17 posto, a u odnosu na predlani za 24 posto.

Najviše češnjaka dolazi iz Kine

Prema podacima Ministarstva poljoprivrede, tijekom 2008. godine – zadnje prije ulaska u EU – Hrvatska je proizvela oko 36.000 tona češnjaka, a predlani manje od 17.000 tona. Riječ je o padu od nevjerojatnih 53 posto.

Najviše češnjaka, očekivano, na naše tržište dolazi iz Kine koja je uvjerljivo najjači svjetski proizvođač tog povrća. Prema posljednjim podacima, Kina drži čak 70 posto svjetske proizvodnje luka i češnjaka.

Uvozni je češnjak u dućanima jeftiniji od domaćeg na tržnicama. Kilogram češnjaka iz Kine u Konzumu se danas, primjerice, prodaje za 5,99 eura. To je oko 20 posto jeftinije od prosječne cijene na tržnicama prošli tjedan.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu