magazin
Influenceri sve traženiji na tržištu, znate li koliko zarađuju u Hrvatskoj?
Influenceri u Hrvatskoj zarađuju do 300 eura po objavi, a influencer marketing postao je jedan od najpopularnijih i najučinkovitijih oblika online marketinga pa se pojavljuju pioniri formalne edukacije za to sve traženije zanimanje.
Otvorite li bilo koju aplikaciju društvenih mreža naići ćete na influencere ili, na standardnom hrvatskom – utjecajnike. Zadnjih nekoliko godina popularnost influencera u znatnom je porastu, a svjedoci smo njihovih uspjeha i padova. Njihova uloga sve je značajnija u marketinško-prodajnom smislu, a društveni utjecaj sve veći.
Prema podacima Influencer Marketing Huba koje prenosi Europski parlament, influencer marketing postao je jedan od najpopularnijih i najučinkovitijih oblika online marketinga. Od 2019. godine njegova se globalna tržišna vrijednost više nego udvostručila dosegnuvši 13,8 milijardi američkih dolara u 2021. godini, te je u usporedbi s 2016. godinom ta vrijednost porasla za 700 posto.
Prema istom izvoru, više od 50 posto europskih poduzeća koristi društvene medije. U nekim je zemljama taj udio dosegao gotovo tri četvrtine svih poduzeća.
Oglašivači su, naime, shvatili da potrošači više vjeruju preporukama prijatelja, poznanika i općenito osoba nego oglasima koje viđaju u raznim medijima pa su počeli angažirati influencere, odnosno osobe koje mogu utjecati na poslovne i druge odluke zbog svojega ugleda, položaja ili veza te čije mišljenje i djelovanje imaju određenu težinu.
Prema portalu Bigcommerce, u 2018. godini, 39 posto oglašivača planiralo je povećati budžet za influencer marketing. Kao dva najčešća budžeta za influencer marketing naveli su između tisuću i deset tisuća američkih dolara na godinu te između sto i petsto tisuća dolara.
Obrazovanje i influenceri
Influencerom se može postati na razne načine, a to zanimanje polako dobiva i formalnu notu, iako još nije službeno prepoznato.
Iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) kažu da Nacionalna klasifikacija zanimanja prema kojoj se vodi evidencija zaposlenih osoba i slobodnih radnih mjesta, ne uključuje zanimanje influencera.
“Hrvatski zavod za zapošljavanje vodi evidenciju nezaposlenih osoba i slobodnih radnih mjesta po zanimanjima prema Nacionalnoj klasifikaciji zanimanja, a nacionalna klasifikacija zanimanja koja se trenutno koristi ne uključuje zanimanje influencera”, kažu u HZZ-u.
No, nije tako svagdje, a kao i u drugim vidovima biznisa, led probija privatni sektor.
Tako je, recimo, privatno zagrebačko Veleučilište Edward Bernayste u Zagrebu prošle godine pokrenulo program Influencer Academy u trajanju od tri mjeseca. Program nudi sadržaje iz područja osobnog brendiranja i imidža, planiranja i produkcije sadržaja te upravljanja digitalnim projektima.
Ivan Pakozid s veleučilišta Bernays kaže da su influenceri popularni i traženi zbog svoje sposobnosti utjecaja i to ne samo u kontekstu promocije i prodaje roba i usluga, već i utjecaja na kreiranje stavova i donošenje odluka u različitim sferama života.
“Ako se uzme u obzir činjenica da su društvene mreže jedan od glavnih medija komunikacije, promocije i prodaje, onda je jasno da kreatorima koji stvaraju sadržaj na tim kanalima treba omogućiti permanentno obrazovanje i stjecanje specijalističkih znanja kako bi mogli postati zaista relevantni dionici tog javnog prostora, a ne tek još jedan od zabavljača”, kaže Pakozid.
Smisao izobrazbe po njegovim riječima nije da influenceri postanu profesionalci samo zbog sebe, bolje samopromocije i vlastite prodaje, već da nauče poslovni kontekst u kojem stvaraju javno dostupan sadržaj i da nauče biti poslovno odgovorni, sposobni stvarati relevantan i promotivno orijentiran sadržaj.
Pakozid kaže da biti stvaranje sadržaja nije samo fotografiranje i objavljivanje sadržaja koji će nekome biti zabavni, kao što ni biti utjecajan i popularan u digitalnom svijetu ne znači nužno da će kreator sadržaja svoj talent i rad automatski moći i znati pretvoriti u održiv ili unosan biznis.
Ističe da su za to potrebna znanja i vještine kao u bilo kojoj drugoj djelatnosti.
“Treba prije svega znati detektirati potrebe naručitelja nekog sadržaja, promovirati i prodavati svoje usluge, upravljati poslovnom administracijom i izvješćivanjem o rezultatima rada, kako bi partneri i klijenti kreatora sadržaja imali jasnu sliku o koristi takve suradnje i povezati ih s prodajnim ili drugim poslovnim ciljevima”, rekao je.
“Cijeli koncept influencera je klizav teren. Kada smo mi bili mali htjeli smo biti doktori, piloti, a današnja djeca žele biti influenceri”, rekla je komičarka Marina Orsag.
Djelatnost influencer i “prosječna plaća”
S obzirom da ne postoji jasno definiran zakon koji se tiče isključivo influencera, čest odabir je da se porezna obveza za pružene usluge reklamiranja utvrđuje kao dohodak od samostalne djelatnosti ili kao drugi dohodak, objavljeno je na stranicama Confida Croatia – Tax Audit Consulting.
Još jedan odabir je i utvrđivanje dohotka prema pravilima dohotka od samostalne djelatnosti. Tada je influencer dužan prijaviti se u registar poreznih obveznika, evidentirati sve primitke primljene u novcu i naravi, voditi porezne knjige, ali evidentirati i izdatke koji su izravno povezani sa stjecanjem primitaka.
Ako nije osiguran prema drugoj osnovi, influencer je dužan mirovinsko i zdravstveno osiguranje regulirati kroz slobodno zanimanje i plaćati doprinose na propisanu mjesečnu osnovicu.
Obavezan je i podnositi godišnju prijavu poreza na dohodak, a nakon prve godišnje prijave dužan je plaćati mjesečne predujmove poreza na dohodak izračunane na temelju dohotka ostvarenog u prethodnoj poreznoj godini.
Fizičke osobe na sličan način mogu ostvarivati zaradu objavama određenih sadržaja putem društvenih mreža ako im je sjedište u inozemstvu.
Moglo bi se reći da zarada u tom slučaju ovisi o broju pregleda tog sadržaja, piše Confida Croatia. Na temelju broja pregleda pružatelj internetskih usluga određuje naknadu za objavljeni sadržaj.
Primjerice, do 10 tisuća pregleda nema nikakve naknade, od 10 tisuća do 50 tisuća pregleda naknada iznosi određen iznos, od 50 tisuća do 100 tisuća određen iznos i tako dalje. Pružatelj internetskih usluga zatim zarađuju od reklama koje usporedno sa objavljenim sadržajem plasira, a dio zarade prepušta influenceru čiji je sadržaj privukao posjetitelje, kažu u Confida Croatia.
Pakozid kaže da je o prosječnoj plaći teško govoriti i da ona varira od osobe do osobe, te ovisi o puno čimbenika, kao što je vrsta objava ili sadržaja koji se stvara, prosjeku industrije, dosegu ili broju pratitelja (followera) kojeg ima influencer pa i sezonalnost pojedinih tema u odnosu na specijalizaciju influencera.
“Na razini Hrvatske može se govoriti o prosjecima od nekoliko stotina do dvije tisuće kuna po objavi”, rekao je Pakozid.
“Vjerujem da se može dobro zaraditi i vjerujem da je Balkan poseban po tom pitanju, jer naš mentalitet je fokusiran na zaradu”, rekla je Orsag.
“Ima jako puno primjera gdje influenceri su kupili i stanove i aute i tko zna što ne, ali moramo imati na umu da nikada nije sto posto istina sve što se objavi na društvenim mrežama”, dodala je.
Dodaje da procjene o ukupnoj vrijednosti tržišta influencinga variraju i da je riječ o procjenama na temelju podataka koje prikupljaju marketinške i PR agencije koje koriste usluge kreatora sadržaja.
Za detaljnije informacije poslali smo upite influencerima, no nismo dobili odgovore.
magazin
ADVENT U ZADRU / U četvrtak na zadarskoj Tržnici klape „Maraška”, „Žurnata”, „Diadora” i „Koporan”
Klape „Maraška”, „Žurnata”, „Diadora” i „Koporan” u četvrtak će od 18 sati nastupiti na zadarskoj Tržnici u ambijentu Božićnog gramofona na kojem još nisu pjevali, no za iskusne klapske pivače i pivačice, pogotovo u blagdansko vrijeme, priča je uvijek ista bez obzira na lokaciju i vrijeme.
„Pjevat ćemo božićne pjesme s obzirom na to, naravno, da se bližimo Božiću. Pjevamo jako dugo i ne odustajemo”, kaže Jelena Laća iz mješovite zadarske klape „Maraška” koja, poznato je, nosi ime po sorti višnje koja se uzgaja samo u zaleđu Zadra. „Maraška” je 2017. osvojila srebrenu plaketu na Festivalu dalmatinskih klapa u Pakoštanima, a više su puta divojke i klapski momci iz „Maraške” nastupili na najprestižnijem Festivalu dalmatinskih klapa u Omišu. Redoviti su sudionici Smotre klapa Zadarske županije u crkvi svetog Donata, i to u ambijentu i povijesnom prostoru u kojemu se sljubljuju stari napjevi, emocije i identitet. Tržnica također ima svoju povijesnu priču oživljenu u Adventu u Zadru.
„Nismo još nastupali na Tržnici, a riječ je o novom programu koji mi se sviđa i koji zaslužuje sve pohvale. Neće nam biti prvi put i da pjevamo s mikrofonima. Posao ćemo odraditi s radošću i profesionalno”, poručuje Laća koja će s ostatkom mješovite klape „Maraška” prva izaći na pozornicu. Potom slijedi klapa „Žurnata” iz Svetog Filipa i Jakova koja djeluje pet godina, a osnovana je spontano i međusobnim poznanstvom članova iz nekoliko drugih klapa. U Omišu su nastupili više puta njegujući a cappella pjevanje, kao i izvođenje skladbi sakralnog karaktera. Žurnata je talijanizam koji označava nadnicu, ili naknadu za težak fizički rad koji je obilježio prošlost Dalmacije i njezinih stanovnika. Tvrdi momci iz klape „Žurnata” zato su lakoćom odoljeli gripi koja hara Dalmacijom i koja je iz uobičajenog ritma nastupa izbacila mnoge klapske pivačice i pivače.
„Držimo se”, napominje prvi tenor Zvonimir Dražović, „i očekujem da će sve biti u najboljem redu. Spremamo nekoliko božićnih i pučkih pjesama da se proveselimo s ljudima i uživamo u božićnom duhu”. Klapi „Žurnata” ovo će biti prvi koncert na Tržnici i prvi adventski nastup.
„Pozivamo sve ljubitelje klapskog pivanja da dođu na koncert i zapivaju s nama”, dodaje Dražović. Klapski koncert počinje u 18 sati na Tržnici Zadar, ulaz je besplatan, a događaj organiziraju Grad Zadar i zadarska Turistička zajednica.
magazin
ADVENT U ZADRU / Koncert Marine Tomašević u četvrtak na Trgu Petra Zoranića
Prosinac je ove godine poznatoj zadarskoj pjevačici i likovnoj umjetnici Marini Tomašević donio obilje i blagodat. Na međunarodnom umjetničkom festivalu „Qatar International Art Festival” u Dohi u društvu drugih umjetnika iz sedamdesetak svjetskih zemalja, Tomašević je predstavila moderniziranu verziju drevne i egzotične slikarske tehnike vinorel, odnosno slikanja vinom na papiru. Zlatko Kozina i Ivica Kiš oživjeli su ovu tehniku u Hrvatskoj, a zadarska umjetnica uspješno ju je vratila u suvremeni likovni izraz te predstavila u Dohi. Osjećaj je, kaže Tomašević, bio fantastičan.
„Doha je mrak! Treba doći i vidjeti kako to sve izgleda. Katar je jedna od najbogatijih zemalja na svijetu i to se vidi na svakom koraku. Izvrsno sam prošla na Festivalu, a kada su shvatili da još i pjevam, pozvali su me da sljedeće godine ponovno dođem i zapjevam”, kaže zadarska umjetnica. Do novog i očekivanog druženja sa svjetskim umjetnicima u Dohi ima još dosta vremena, pa će Marina Tomašević dotad zapjevati na drugom mjestu. Već u četvrtak na adventskoj pozornici na Trgu Petra Zoranića od 20.30 sati Marina će prošarati glazbenim repertoarom koji će biti koliko blagdanski, toliko i šaren.
„Drago mi je što ću nakon toliko vremena moći priuštiti zabavu ljudima koji su moja generacija i stariji, ali i onima mlađima. Glazba nikad ne umire, jer je mladi često otkrivaju kao nešto novo”, objašnjava pjevačica koja će u četvrtak zadarskoj publici ponuditi najmanje „100 minuta fešte”, kako glasi jedan od njezinih kompilacijskih albuma objavljen još prije dvadesetak godina. Dakle, feštarski i glazbeno šareno.
„Bit će to šarolik repertoar, odnosno blagdanski i zabavan. Fešta, fešta, fešta… Moramo feštati, pjevati i zabavljati se. Ako bude zima, ugrijat ćemo se, a ako bude padala kiša, imamo kišobrane. Veselim se koncertu”, poručuje zadarska pjevačica.
Tomašević neće prvi put nastupiti na „Adventu u Zadru”, a još je preciznije primijetiti kako je zadarska glazbenica bila sudionica prvog zadarskog „Adventa” prije deset godina. Tada 2015. godine adventska manifestacija bila je u povojima kako u Zadru, tako i u cijeloj Hrvatskoj, pa je Tomašević dio sebe ugradila u zadarsku adventsku priču.
„To smo odradili volonterski sa željom da i naš grad bude uključen u organiziranje adventske manifestacije. Htjeli smo pokazati da se može, odnosno da Zadar zaslužuje i treba imati adventsku manifestaciju”, priča Tomašević. Deset godina kasnije „Advent u Zadru” jedan je od najljepših domaćih adventskih evenata, a sama glazbena pozornica na Trgu Petra Zoranića izvođačima je veoma posebna, šarmantna i pamtljiva.
„Prije deset godina događaj se odrađivao srcem i volonterski, ali postignut je uspjeh. Trg je zatvoren i zaštićen od utjecaja vjetra, a ima povijesni element vezan uz urbanu sredinu. Vrlo je intiman, šaren i sve je tamo prilično veselo i prekrasno. Nije moglo bolje, pa je pjevanje s pozornice zaista poseban doživljaj”, kaže Tomašević kojoj se i prostor zadarske Tržnice, kao drugo adventsko okupljalište i mjesto odvijanja programa, čini dobrim izborom.
“Lijepo je što postoji dodatni adventski đir kako bi se zadovoljio ukus publike koja voli nešto drugo. Grad Zadar i Turistička zajednica napravili su dobar posao, jer se Zadar pokazuje kao grad pjesme, ljudi dobre volje i energije. Za svakoga ima ponešto”, ističe Zadranka. Koncert počinje sutra, u četvrtak u 20.30 sati, a ulaz je besplatan.
magazin
GLOBALNI SPEKTAKL / K-POP FOREVER! stiže u Zadar!
Globalni K-pop spektakl K-POP FOREVER!, inspiriran Netflixovim animiranim filmom K-POP Demon Hunters, dolazi u Zadar i Rijeku. Koncerti će se održati 22. ožujka 2026. u dvorani Zamet u Rijeci, te 29. ožujka 2026. u dvorani Višnjik u Zadru. Ulaznice za koncerte bit će u prodaji u četvrtak, 18. prosinca u 12 sati putem sustava Eventim.hr, a early bird cijene biti će dostupne isključivo tijekom prva 24 sata.
Najava novih datuma dolazi nakon iznimnog interesa publike u Zagrebu, gdje je prvi koncert u Areni Zagreb rasprodan u manje od 15 dana, što je dovelo do otvaranja dodatnog termina 21. ožujka 2026. Zbog velikog interesa turneja se proširuje na više hrvatskih gradova, potvrđujući kontinuirani interesa za K-pop sadržaje.
Projekt K-POP FOREVER! dio je velike europske turneje koja bilježi snažnu prodaju u gradovima poput Dublina, Corka i Belfasta. Show donosi više od 90 minuta scenske produkcije, uz live vokale, profesionalne plesače i suvremene vizualne efekte.
Projekt je nadahnut planetarnim uspjehom Netflixova animiranog filma K-POP Demon Hunters. Program uključuje izvedbe inspirirane izvođačima BTS, BLACKPINK, TWICE i MELOMANCE, kao i hitove izvođača HUNTR/X i SAJA BOYS, čiji je soundtrack dosegnuo vrh Billboard 200 ljestvice. Publika će čuti i pjesme „Soda Pop” i „Golden”.
Publiku u Areni očekuje jedna od najspektakularnijih europskih produkcija posvećenih K-popu: monumentalna scenografija, LED ekrani visoke rezolucije, specijalni efekti, dinamičan light-show te tim profesionalnih plesača i izvođača koji oživljavaju estetiku i koreografsku snagu korejskih superzvijezda.
Ulaznice za koncerte u Rijeci i Zadru bit će dostupne putem sustava Eventim.hr.







