ZADAR / ŽUPANIJA
ODGOVOR NADBISKUPU Zadarski antifašisti: “Partizani nisu ubijali iz obijesti. Mnogi svećenici na otocima surađivali su s njima!”
Udruga antifašističkih boraca i antifašista grada Zadra uputila je priopćenje za javnost, odnosno svoj odgovor na hodočašće zadarskog nadbiskupa Milana Zgrablića na Molat. Priopćenje koje potpisuje predsjednik Udruge, Miljenko Letinić, donosimo u nastavku:
“Kada će se prestati sa svađama hrvatskog naroda?
Prošle subote, točnije 11. ožujka, u organizaciji Zadarske nadbiskupije održano je korizmeno hodočašće koje je predvodio zadarski nadbiskup Milan Zgrablić, a povod je bio, kako je kazano, 80. godišnjica okrutne smrti (ubojstva) redovnice rodom s Molata, a koje se dogodilo u Drugom svjetskom ratu. Sjećanje na žrtve koje su, na žalost, posljedica svakoga rata, samo po sebi, podrazumijeva potrebu odavanja pijeteta s porukama mira, ljubavi i dobrote, te osude rata kao jednog izopačenog i opasnog stanja ljudskog uma, najvećeg zla kojeg čovjek može smisliti i provoditi. Mi zadarski antifašisti očekivali smo da će i ovo hodočašće biti organizirano s tim ciljem i takvim porukama. Ovo, tim više, što u svim našim istupima osuđujemo sva stradanja nevinih žrtava i ograđujemo se od onih koji su koristili ratno stanje za bilo kakve osobne obračune, promoviranje bezakonja, nepravde i straha, te podsjećamo na potrebu da žrtva ima pravo na mir. Na žalost ovo hodočašće u Molat, na mjesto poznato, među ostalim, po kalvariji preko dvadeset tisuća Hrvata, naših sumještana, Dalmatinaca, otočana, koje su fašisti mučili u logoru samo zato što su željeli slobodu, korišteno je za druge svrhe.
Voditi hodočašće i držati propovijed s tvrdnjom da su se spomenuta ubojstva radila ciljano „ iz mržnje prema vjeri, prema Bogu, Crkvi i svećenstvu“, te kako je i spomenuto okrutno ubojstvo rezultat „mržnje prema katolicima“ je, u najmanju ruku, neprihvatljivo, štetno, sramotno i nedostojno crkvenog poslanja, vjere i istine.
Postavlja se pitanje, čemu služe takve kvalifikacije, takve monstruozne optužbe?
Također, postavlja se pitanje, do kuda će to ići? Hoćemo li partizane i cijelu NOB-u optužiti kao zločince i zločinačku organizaciju? Hoćemo li one koji su svoje živote, svoju mladost ostavljali po dalmatinskom i hrvatskom kamenu boreći se protiv fašizma, za slobodu, okriviti za smrt Isusa, za sve zločine ovoga svijeta? Na kraju, možemo li ovakvo uporno iskrivljivanje činjenica kvalificirati kao namjerno, kao mržnju? Ne želimo se time baviti. Ne želimo ulaziti u namjere, ali imamo pravo i potrebu pozvati na istinu, mir, dostojanstvo i ljubav.
Ubojstvo se uistinu dogodilo. I kakav zlotvor bi trebao biti da to i svako drugo ubojstvo, netko pravda? Povijest ne možemo izbrisati, ali možemo i moramo utjecati na to da našim mladim generacijama govorimo istinu. Jer, da je istina da su partizani ubijali zbog mržnje prema vjeri, Bogu, Crkvi, zbog mržnje prema katolicima, tko bi onda na zadarskim otocima preživio Drugi svjetski rat. Tvrdnja da nitko nije odgovarao za spominjana ubojstva je, također, neistina. Od nekih ubojstva se ogradila tadašnja ćelija Partije, osudila ih uz obrazloženje da to nanosi ogromnu štetu NOP-u.
Za ubojstvo jednog svećenika, koji je pomagao logorašima na Molatu i davao korisne informacije o fašistima, izvršitelji su sudski odgovarali i izrečena im je kazna do šest godina zatvora. Usput, isti nisu imali nikakve veze s partizanima i Partijom, bili su obični probisvijeti, kako ih je okvalificirao sud.
Da partizani nisu ubijali iz motiva, koje navodi poštovani Nadbiskup, govori u prilog činjenica da su mnogi svećenici na otocima surađivali s partizanima, neki bili i članovi mjesnih NOO, primali pomoć od kotarskih NOO (dokumenti iz samostana Zaglav 1. listopada 1943. godine), svećenici su imali ogromne zasluge u zaštiti domicilnih stanovnika prosvjedujući protiv odvođenja u logore ili kod strijeljanja (Soline, Ugljan, Žapuntel, Premuda, Sutomišćica, Preko, Kraj, Tkon Zaglav… Svećenik iz Ista spasio je mnoge mještane, a i sam je bio zarobljen i odveden u Trst).
Dvanaest svećenika je 29. prosinca, 1943. potpisalo Proglas katoličkog svećenstva i učitelja Sjeverne Dalmacije u kojem se ističe „nepokolebljivo svrstavanje uz ideale svog naroda i NOB“.
Nažalost, postoji niz dokumenata i svjedočanstava o drugačijem ponašanju pojedinih svećenika, koji su surađivali s okupatorima. Iz današnje perspektive lako je govoriti da je o njihovoj krivnji trebao odlučivati sud, da nisu neki trebali biti ubijeni. Učinjeno ne možemo popraviti, ali se trebamo potruditi shvatiti da rat ima svoja pravila, svoje metode i krvave učinke.
Da partizani nisu ubijali iz obijesti i lažno kvalificiranih motiva govori i činjenica da je u El Shatt-u tadašnje vodstvo zbjega organiziralo crkvu i pobrinulo se za svećenike. A tamo je bilo preko dvadeset tisuća nesretnika od ukupno četrdeset tisuća koliko je sudjelovalo u zbjegu, a tisuću njih je ostavilo kosti u pustinji.
Sve ovo navodimo, ne da bi pravdali ubojstvo, već kao činjenice i potrebu da se na svim budućim ovakvim i sličnim okupljanjima, kao što je bilo ovo na Molatu, govori istina, da se naše molbe usmjere u traženje mira, pomirenja i ljubavi, a ne svađa koje hrvatskom narodu nisu potrebne i koje su kroz povijest donosile samo žrtve i krv.
Zašto se na Molatu nije spomenulo tisuću ubijenih naših sugrađana od fašističke ruke, zašto se nije spomenulo 359 nedužno ubijenih otočana, u pravilu, zbog izdaja onih koji su se stavili u službu okupatora (neki su umirali s krunicom u ruci), zašto se nije spomenulo da je u jednom danu na Sutjesci poginulo 75 mještana Malog Iža, zašto nisu spomenute suze majki koje su na rukama držala svoju djecu dok su umirala zbog zločina fašista u logoru Molat, a te suze su teže od smrti? Zašto?
Čija su djeca to ginula po vrletima tadašnje države, po dalmatinskom kršu, po poljima, u gradovima i selima? Zbog kojih ideala su ginuli? Zar nisu smjeli sanjati slobodu? Zar su se trebali miriti s činjenicom da im netko pali kuće, siluje najbliže, reže dijelove tijela i kotrlja odrubljene glave po putu, da netko trguje njihovom svetom zemljom?
Zar su trebali pognute glave služiti okupatoru i govoriti njegovim jezikom i pisati njegovo pismo? E, nisu! Oni su radije izabrali smrt nego klečanje i služenje! Popravljali su ono što su izdajnici pokvarili. Vratili su prodanu zemlju u krilo svoje matice Hrvatske, omogućili govorenje hrvatskim jezikom i vratili hrvatsko pismo. Titovi partizani nisu prodavali niti izdavali svoju zemlju i svoj narod, nisu poklanjali gradove, otoke, Dalmaciju, Istru, samostane, vrijedna polja, šume, vinograde, masline i smokve. Netko je to drugi činio i taj se danas pokušava prikazivati zaštitnikom hrvatskog naroda i hrvatskih interesa. To je istina.
Na spomenuto hodočašće i neke od njegovih poruka nismo imali namjere reagirati.
Učinili smo to nakon niza poziva vjernika koji se ne slažu s tamo rečenim, kao i zbog izjava mnogih koji o spominjanim događajima znaju pravu istinu. Naše reagiranje zaključit ćemo pozivom svima onima koji sudjeluju u kreiranju javnog mijenja da u svojim istupima govore istinu, da se kane štetne revizije povijesti i svađalačke retorike, da se ne igraju osjećajima naroda jer je ta igra opasna, da pružaju ruku pomirenja, da se zalažu za pravdu, slobodu, mir, dostojanstvo svakoga, bez obzira na različitosti, da umjesto mržnje šire ljubav, kao najveću vrijednost ljudskog srca i duše. U tom cilju pozivamo poštovanog Nadbiskupa da položi vijence na spomenik u Malom Ižu, da s nama oda pijetet žrtvama logora na Molatu, stradalima u bitki za Knin, Rijeku, umorenim u logoru Jasenovac, u Dotrščini, Kerestincu… Bilo bi dobro da se ogradi i osudi one koji vješaju transparente na crkvene objekte s natpisom „za dom spremni“, da osudi sva ubojstva koja su učinili suradnici okupatora, kao što smo mi antifašisti osjetili potrebu ograditi se i osuditi zločine koji su napravljeni u ime NOP-a.
Ako ćemo prihvati potrebu pomirenja hrvatskog naroda, ako ćemo njegovu sreću i dobrobit izdignuti iznad nekih naših sitnih interesa učinit ćemo epohalno djelo koje narod od nas očekuje.
Uvjereni smo da je to put, da je to potreba i da to mora biti cilj.“
ZADAR / ŽUPANIJA
(FOTO) TRADICIONALNO / Barkajoli kod gradonačelnika Erlića
U Maloj vijećnici gradonačelnik Šime Erlić danas je ugostio zadarske barkajole Dina Gajića, Šimu i Berta Gregova
Tradicionalno, uoči Božića, u Gradskoj upravi priređeno je primanje za zadarske barkajole.
– Svjesni smo koliko barkajoli znače Zadru i hvala vam što njegujete našu tradiciju. Nadam se da će uskoro, i to pozitivno i za vas i za nas, biti završena priča oko upisa barkajola na listu nematerijalne kulturne baštine RH što će nam biti dodatni zamah u promociji i vas i našega Zadra, kazao je gradonačelnik Erlić barkajolima uručivši im prigodne darove.
Gradonačelnik Erlić zahvalio im se za njihov rad, trud i trajan doprinos turističkoj promociji grada.

U neformalnom razgovoru uz prepričavanje anegdota koje svakodnevno doživljavaju kroz svoj posao, barkajoli su gradonačelniku iznijeli potencijalne probleme u radu, svoja zapažanja, primjedbe i prijedloge o svemu što bi se još moglo učiniti kako bi ovaj vid turističke ponude, ali i tradicionalnog načina prijevoza građana, bio još dostupniji, sigurniji i ugodniji.
– Na usluzi smo turistima, ali i našim građanima koji čine 20 posto putnika koji biraju barku za prijevozno sredstvo do Poluotoka, i obrnuto. Kod korekcije cijena, bili smo oprezni, vožnju turistima naplaćujemo dva eura, dok je ona za lokalno stanovništvo jedan euro, kazao je Berto Gregov, jedan od zadarskih barkajola.

Danas plove ukupno tri barke, sve u vlasništvu aktivnih barkajola. Aktivni su Zvonko Gregov, njegovi sinovi Berto i Šime Gregov, Šime Begonja te najmlađi trenutno aktivni barkajol Dino Gajić. Među aktivnim barkajolima četvorica su vlasnici obrta koji su registrirani za prijevoz putnika. Iz gradske blagajne, kao i svake, i ove godine bit će im plaćeni doprinosi poput mirovinskog i zdravstvenog osiguranja.

Uz gradonačelnika Erlića, na prijemu za barkajole bili su Ante Ćurković, zamjenik gradonačelnika, Dolores Kalmeta, pročelnica Upravnog odjela gradsku samoupravu i opće poslove i Dina Bušić, pročelnica Upravnog odjela za kulturu i sport. Upravo zahvaljujući tom gradskom Odjelu, u srpnju 2025. godine Ministarstvu kulture i medija poslan je elaborat s prijedlogom da barkajoli budu prepoznati kao nematerijalna kulturna baština i budu upisani u Registar kulturnih dobara. Poseban doprinos kao inicijatorica te priče dala je Zrinka Brkan Klarin, povjesničarka umjetnosti i arheologinja, zaposlena u Upravnom odjelu za kulturu i sport, koja je prikupila brojne materijale o ovom tradicijskom obrtu.

ZADAR / ŽUPANIJA
“MAJČINA RIJEČ” / U ponedjeljak predstavljanje knjige fra Andrije Bilokapića
Predstavljanje knjige ‘Majčina riječ’ fra Andrije Bilokapića održava se u ponedjeljak, 8. prosinca, u samostanu sv. Frane u Zadru, s početkom u 20 sati.
Predstavljači su Stjepan Lice, fra Jozo Grbeš i mons. Želimir Puljić.
Zahvalu će uputiti autor Bilokapić i Vedran Vidović.
ZADAR / ŽUPANIJA
ZAŠTITNIK DJECE, POMORACA, PUTNIKA… / Sutra je blagdan sv. Nikole. Svečano u katedrali, te u Crnom i Kistanjama
Župa sv. Nikole u Crnom slavi 310. obljetnicu posvete župne crkve sv. Nikole i dobiva relikviju sv. Nikole. Tim povodom, na blagdan sv. Nikole, u subotu, 6. prosinca, svečano misno slavlje u 10,30 sati i procesiju predvodi zadarski nadbiskup Milan Zgrablić.
Na blagdan sv. Nikole biskupa, zaštitnika pomoraca i ribara, u subotu, 6. prosinca, u katedrali sv. Stošije u Zadru, svečano misno slavlje za pomorce i ribare s početkom u 18 sati predvodi zadarski nadbiskup Milan Zgrablić.
Nakon mise, na gatu zadarske rive u more će se baciti vijenac i nadbiskup će predvoditi molitvu za pokojne pomorce i ribare.
Na blagdan sv. Nikole u župi Kistanje, u subotu, 6. prosinca, svečano misno slavlje u 11 sati u župnoj crkvi sv. Nikole biskupa predvodi gospićko – senjski biskup Marko Medo.
Sv. Nikola je na osobiti način zaštitnik Janjevaca koji nastanjuju Kistanje.
-
magazin3 dana prijeFOTOGALERIJA / Gastro turneja po adventskim kućicama u Zadru, 4. dio – đir po Božićnom gramofonu na Pijaci
-
magazin4 dana prijeMJESEČNI HOROSKOP ZA PROSINAC: Jarac ubire plodove svog truda, Vodenjak upoznaje posebnu osobu!
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prijeFOTOGALERIJA / Svečani domjenak u OB Zadar za djelatnike koji su otišli u mirovinu
-
Hrvatska4 dana prijeVUKOSAV, PEDIĆ, FRANCIŠKOVIĆ, VUČAK-LONČAR… / Objavljen je godišnji popis: Ovo su najbolji doktori i doktorice u Zadru i u Hrvatskoj…







