Hrvatska
PAKET MJERA POMOĆI 1. TRAVNJA / Evo koja poskupljenja donosi ožujak…
Stiže novo poskupljenje hrane, pića i kućnih potrepština. Dobavljači maloprodajnih lanaca najavili su da će povećati cijene mnogih proizvoda od 5 do 10 posto zbog inflacije koja je i dalje visoka. Najviše će poskupjeti neprehrambeni proizvodi, ponajprije kozmetika i sredstva za čišćenje, a malo manje piće i hrana. Poskupljuje voda u Zagrebu i njegovu prstenu za 15 posto.
Premijer je s druge strane najavio novi paket mjera pomoći, i građanima i gospodarstvu, koji bi na snagu trebao stupiti 1. travnja.
Povećanje cijena za ožujak najavilo je 60 dobavljača. Riječ je mahom o uvoznim proizvodima. U Hrvatskoj udruzi poslodavaca kažu da to znači i određene korekcije maloprodajnih cijena na policama trgovina.
– Sigurno da će se inflatorni pritisci ispuhivati i da više tako snažnog rasta cijena neće biti, u tome smislu je i važno ograničiti ove cijene energenata, poručila je Irena Weber, glavna direktorica HUP-a.
U osječkoj Saponiji neće se pridružiti novom valu poskupljenja. Ističu da su prevladali nepovoljne utjecaje visokih cijena energenata i sirovina.
– Godina neće biti godina profitabilnosti nego godina ulaganja u naše brendove. Procjena je takva da mi nećemo dizati cijene ove godine, rekla je Dajana Mrčela, predsjednica Uprave Saponije.
Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata (NHS) Krešimir Sever rekao je kako od Vlade očekuju da nastavi pomagati građanima, a da potpore koje daju gospodarstvu uvjetuje time da onaj tko je potporu dobio, mora na krajnjoj cijeni pokazati da ima socijalnu osjetljivost.
– Od Vlade očekujemo i tražimo da i dalje nastavi s potporama građanima – i kada je riječ o struji, plinu, vaučerima za pomoć energetski siromašnima, dodatnim potporama za umirovljenike, ali jednako tako da ove potpore koje daje gospodarstvu uvjetuje time da onaj tko je potporu dobio, mora pokazati na krajnjoj cijeni da ima socijalnu osjetljivost kada je riječ o javnom novcu i građanima, rekao je Sever.
Onaj tko to ne bude radio, taj neće dobiti potporu, dodao je, poručivši kako najavljena poskupljenja nemaju nikakvog utemeljenja.
– Svi su oni dizali cijene tijekom prošle godine, u međuvremenu se nisu dogodila nikakva poskupljenja ni energenata ni bilo čega drugoga što bi uzrokovalo daljnji pritisak na povećanje cijena, a to znači samo jedno – da su krenuli u lov za dodatnim profitom, ocijenio je Sever.
Sve ono što su možda gubili tijekom 2020., 2021. i 2022. u inflaciji, a cijelo vrijeme su podizali cijene, izgleda da sada žele nadoknaditi, dodao je, posebice je tu riječ o stranoj robi koja dolazi preko distributera u Hrvatsku, a kod njih je vrlo jasno da i dioničari očekuju povećane prihode na svojim dionicama.
Sever je rekao kako očekuje da će istodobno domaći proizvođači koji nemaju vitalnih potreba za povećanjem cijena znati iskoristiti ovu prigodu da se izbore za veće tržišne udjele, dok kupci mogu poslati poruku da neće kupovati od onih koji poskupljuju.
Ako se govori o električnoj energiji, objasnio je iznova ministar financija Marko Primorac, u jesenskom paketu je polugodišnja potrošnja do 2500 kilovatsati (kWh), koja predstavlja i određenu prosječnu potrošnju kućanstva, visoko subvencionirana i cijena joj je praktički ostala “na pretkriznim vremenima”, dok drugu komponentu čini potrošnja iznad 2500 kWh, za koju je utvrđena viša tarifa.
– Moj osobni stav je da bi tu višu tarifu trebalo dodatno fleksibilizirati, odnosno pustiti je da se približi onim tržišnim okolnostima, istaknuo je Primorac.
Dodatno je objasnio da najviše energije troše upravo oni s najvišim primanjima, jer imaju i najviše uređaja, poput klima-uređaja, hladnjaka i sl.
– Potrebno je dizajnirati mjere, odnosno subvenciju električne energije, na taj način da oni koji troše iznad prosječne razine, a to su oni koji imaju više sredstava, u većoj mjeri participiraju, odnosno da im ta subvencija, koju plaćaju svi građani Hrvatske, bude manja, poručio je Primorac, dodajući da takav stav zastupa i u Vladi, a nakon razgovora na kraju će se donijeti odluka za koju svi smatraju da je najbolja.
Upitan o poskupljenjima koje su od danas najavili trgovci, Primorac je rekao da ministar gospodarstva Davor Filipović komunicira sa svima koji su takva poskupljenja najavili.
Ponovio je da trenutno ne vidi razloge kojima se takva poskupljenja mogu pravdati, s obzirom na smanjenja cijena energenata i ostalih inputa, no i ustvrdio da građani imaju izbor.
– Ako sam dobro razumio, uglavnom se radi o poskupljenjima uvoznih robnih marki, za koje trgovci tvrde da njima poskupljuju dobavne cijene. Ako je tome tako i ako su domaće marke jeftinije i ako se njihova cijena ne mijenja, građani imaju izbor. To je vrlo jednostavno, poručio je Primorac.
Smatra da bi se i drugi trgovački lanci, po uzoru na trenutna tri, trebali pridružiti “bijeloj listi” koju je formiralo Ministarstvo gospodarstva.
– Mislim da svatko tko se zalaže za tržišno gospodarstvo i za razvoj tržišta mora biti svjestan činjenice da netko, kako bi mogao donositi informirane odluke o tome gdje obavljati kupnju, mora znati kakve su gdje cijene, izjavio je Primorac.
U Glasu poduzetnika očekuju da Vlada novim paketom mjera neće kažnjavati profitabilne poduzetnike, s obzirom na najave da bi veliku ulogu u davanju potpora mogao imati dohodovni cenzus.
– Ako idete kažnjavati one koji su profitabilni, a spašavati one koji su gubitaši, to bi bila loša poruka svima. Nadam se da to nije put u tome kontekstu, ali teško je govoriti o mjerama koje još nisu stavljene na stol, kazao je Hrvoje Bujas, predsjednik udruge Glas poduzetnika.
Premijer Andrej Plenković ponovio je da cijeli ekonomski tim Vlade radi na tom paketu, pri čemu se “pažljivo nastoji pronaći mjere koje će biti kalibrirane, primjerene trenutku, uz fokus na energente”.
Namijenjene su onima kojima je potrebno u ovim kriznim okolnostima dati ruku i pomoći im, kao što im se pomoglo i do sada, rekao je predsjednik Vlade, dodajući da se balansom mjera želi zadržati ekonomski i socijalni standard hrvatskih građana, kao i “pod svaku cijenu” očuvati socijalnu koheziju i izbjeći socijalnu frakturu.
– To smo do sada u potpunosti uspjeli, bilo da je riječ o covidu, bilo da je riječ o ekonomskim posljedicama ruske agresije na Ukrajinu, ustvrdio je Plenković, koji je dodao da kada paket bude gotov, tada će biti i predstavljen javnosti.
Upitan kako se boriti s najavljenim poskupljenjima nekih stranih brendova, koja bi trebala stupiti na snagu danas, Plenković je odgovorio da se to može i uspoređivanjem cijena, podsjetivši na aplikaciju Kretanje cijena koju je uspostavilo ministarstvo gospodarstva.
Pozdravio je što je dio trgovačkih lanaca “deklarirao ogromnu paletu proizvoda” na toj aplikaciji, pa građani sada imaju mogućnost birati proizvode tamo gdje su povoljniji.
– Tržište će naravno činiti svoje, ali nije dobro da se dižu cijene ako za to nema neke realne potrebe, u smislu rasta troškova inputa, poručio je Plenković, rekavši i da treba voditi računa da su odlukama Vlade cijene energenata zadržane na niskoj razini.
Ministar rada i socijalne politike Marin Piletić najavio je kako se donošenje novog paketa mjera pomoći građanima i gospodarstvu može očekivati oko 16. ožujka, a na snagu će stupiti iza 1. travnja, nakon što bude usuglašen sa socijalnim partnerima.
– Radimo na pripremi mjera koje će stupiti nakon 1. travnja. Kao i svaki put dosad, sve pakete mjera nakon što smo ih osmislili, dali smo njihov nacrt na usuglašavanje sa socijalnim partnerima – predstavnicima sindikata i poslodavaca, tako će biti i ovaj put, rekao je Piletić.
Nakon što vide ima li potrebe za korekcijama, bit će predstavljene javnosti, a njihovo donošenje se može očekivati na sjednici Vlade 16. ožujka kako bi korisnici mjera imali sigurnu situaciju.
Hrvatska
Koliko košta liječenje u bolnici? Objavljen novi cjenik
Od 5. prosinca 2025. na snazi su nove cijene koje HZZO plaća ugovornim zdravstvenim ustanovama za pruženu zdravstvenu zaštitu pacijentima. To znači da su i iznosi participacije za osiguranike koji nemaju dopunsko osiguranje od danas nešto malo veći s obzirom na to da pacijent bez dopunskog plaća 20% ukupne cijene pojedine zdravstvene usluge, osim u slučaju kad je propisan minimalni ili maksimalni iznos plaćanja pojedine zdravstvene usluge.
Bolnicama su povećani koeficijenti za dijagnostičko-terapijske postupke (DTP) od 10%, dok su cijene programa preventivne zdravstvene zaštite te cijene dijagnostičko-terapijskih postupaka uvećane od tri do sedam posto, prenosi Večernji list.
Korigirane su i cijene za dan bolničkog liječenja. Dan “obične” bolničke skrbi pacijenta koji nema policu dopunskog zdravstvenog osiguranja košta 17,70 eura, kao i do sada, jer je to minimalni propisani iznos (4,01% proračunske osnovice). S pojačanom skrbi cijena se penje na 28,45 eura, što je do sada bilo 24,69 eura. Produženo liječenje na kirurškim odjelima po danu plaća se 25,20 eura, a završi li netko bez dopunskog na produljenom liječenju u intenzivnoj jedinici, po danu će ga to koštati 56 eura.
Boravak u bolnici može biti najveći trošak, ali ipak ne veći od 530,88 eura, koliki je najviši iznos participacije po jednom ispostavljenom računu s obzirom na to da taj račun može iznositi najviše 120,26% proračunske osnovice. Niz je postupaka za koje participacija iznosi i po nekoliko stotina eura. Iako pacijentima nije javno dostupan cjenik prema kojem bi se ravnali pri odluci trebaju li se odlučiti za policu dopunskog ili ne, uvidom u HZZO-ove šifrarnike moguće je vidjeti pune cijene pojedinih medicinskih postupaka, u kojima onda pacijent bez dopunskog sudjeluje s 20% ili minimalnim propisanim iznosom ako je takav propisan za određenu uslugu.
Među skupljim dijagnostičko-terapijskim postupcima tako je operativno liječenje prijeloma palčane kosti, koje će pacijent bez dopunskog platiti 377,33 eura. Operacija prijeloma kostiju šake naplatit će se 132,26 eura. Koronarografija se doplaćuje 391,22 eura. Za postupak perkutane koronarne intervencije, koja se može raditi planirano, ali i kao hitna intervencija kod akutnog infarkta miokarda, participacija iznosi 487,56 eura.
Vađenje krajnika će pacijent bez dopunskog nadoplatiti 130,93 eura, dok će za kirurški zahvat na bubnjiću (npr. zbog akutne gnojne upale srednjeg uha) platiti 112,23 eura. Dođe li do nenadane laparoskopske kolecistektomije tj. vađenja žučnjaka, zahvata koji HZZO bolnici plaća 1852,10 eura, pacijent bez dopunskog zdravstvenog osiguranja morat će ga doplatiti s 370,42 eura.
Od sljedeće godine povećan je prihodovni cenzus za ostvarivanje prava na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje HZZO-a pa će to pravo imati osobe kojima ukupni prihod u prethodnoj kalendarskoj godini po članu obitelji nije bio veći od 458,08 eura, a za samce 573,50 eura. Do sada je to bilo 421,92 odnosno 528,23 eura.
Hrvatska
FOTO / Objavljena prognoza za iduća tri mjeseca: Što nas čeka ove zime
Nad Europom se za prvu polovicu prosinca predviđaju uglavnom normalne do iznadprosječne temperature, potaknute zapadnim do jugozapadnim strujanjem. To donosi blagi obrazac na kontinent, s prekidom dotoka hladnog zraka ili potisnutim daleko na sjever.
Severe Weather Europe objavio je prosječnu prognozu snježnih oborina za meteorološku zimsku sezonu , koja pokriva razdoblje prosinac-siječanj-veljača. Gledajući sezonski prosjek prema ECMWF-u, vide se ispodprosječne snježne padaline na većem dijelu kontinenta, s glavnim područjima snježnih padalina pomaknutim prema sjeveru, no vide se i neka središnja i zapadna područja koja pokazuju manji deficit snijega. No u usporedbi s prognoziranim podacima iz prethodnog mjeseca, postoji određeno poboljšanje. U najnovijim podacima sada se predviđa više snježnih oborina za središnje i zapadno-središnje dijelove te za dijelove Ujedinjenog Kraljevstva i Irske. Ne vidi se porast snažnih snježnih oborina kao rezultat stratosferskog zagrijavanja.
Prosinac
Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje uglavnom negativne anomalije, osim na krajnjem sjeveru. Iznenađujuće je vidjeti manje snijega na većim nadmorskim visinama, što ukazuje više na problem niske količine oborina, nego na tople temperature, kažu prognostičari.
Siječanj
U siječanjskoj prognozi ne vidi se nikakvo poboljšanje. Predviđa se da će većina Europe imati manje snježnih padalina sredinom zime, ali vidi se i da će neka područja prema jugoistoku dobiti više snijega u tom razdoblju, zajedno s krajnjim sjeverom.
Veljača
Prognoza za veljaču pokazuje nešto manji deficit u usporedbi s podacima za siječanj. Iako oba mjeseca izgledaju vrlo siromašna snijegom, crvena boja ne znači da uopće nema snijega. To samo pokazuje da se očekuje manje snijega nego inače.
Gledajući sezonski prosjek prema UKMO-u za Europu, vidi se prilično slaba prognoza snježnih padalina, sličnu onoj ECMWF-a. Za većinu kontinenta predviđa se sezona snježnih padalina ispod prosjeka, osim za krajnje sjeverne dijelove. “Prema našem iskustvu, UKMO je obično manje optimističan u pogledu snježnih padalina od ECMWF-a, pa je to i očekivano. Najnovija analiza pokazuje puno bolje količine snježnih oborina u usporedbi s podacima iz prethodnog mjeseca. Vjerojatno je da neko poboljšanje dolazi od trenutnog događaja stratosferskog zagrijavanja. Velik dio kopna pokazuje više snježnih oborina u najnovijoj prognozi, a možemo vidjeti i poboljšane snježne oborine nad južnim dijelom Ujedinjenog Kraljevstva”, piše Severe Weather Europe.

Snježne oborine
Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje jače negativne anomalije, baš kao i ECMWF. Ovo slaganje u oba modela daje određenu težinu ovom scenariju, sa sporijim početkom sezone snježnih oborina. Još uvijek postoje neka južno-središnja i sjeverna područja s normalnim do iznadprosječnim ili normalnim snježnim oborinama. Prognoza snježnih oborina za siječanj pokazuje pak određeno poboljšanje u dijelovima središnje Europe, čak s nekim područjima iznad prosjeka, te manjim deficitima u odnosu na zapadne dijelove. To sugerira da je glavni problem ovog mjeseca vjerojatno nedostatak oborina, uz blaže temperature, prenosi Večernji list.
Prognoza snježnih oborina za veljaču ponovno smanjuje potencijal snijega u većem dijelu Europe, osim na krajnjem sjeveru. I dalje se vidi manji nedostatak snijega u usporedbi sa siječnjem, pa je vjerojatno da će se više raditi o jednokratnim snježnim oborinama.
Severe Weather koristi dva sustava, jedan je UKMO sustav dugoročnih prognoza, a razvio ga je Meteorološki ured Ujedinjenog Kraljevstva. ECMWF (Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze) je međuvladina organizacija koja je razvila Integrated Forecasting System (IFS), sveobuhvatni globalni prognostički sustav koji se sastoji od više povezanih modela za izradu vremenskih prognoza.
Hrvatska
U željeznim tavama popularnog domaćeg trgovca pronađen arsen, odmah ih vratite u trgovinu
Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu proizvoda Grill King Cast Iron tava s drvenom ručkom, 29 cm, EAN: 3858885652961, zbog migracije anorganskog arsena.
Proizvod nije u skladu s Uredbom 1935/2004 Uredba Europskog parlamenta i Vijeća od 27. listopada 2004. o materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom i stavljanju izvan snage direktiva 80/590/EEZ i 89/109/EEZ.

Detalji o opozivu dostupni su na web stranici subjekta.
Podaci o proizvodu:
- Dobavljač: PRO-TRADE d.o.o., Zagreb (LONCI&POKLOPCI by Bajde)
- Zemlja podrijetla: Kina
- Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima
-
magazin3 dana prijeFOTOGALERIJA / Gastro turneja po adventskim kućicama u Zadru, 4. dio – đir po Božićnom gramofonu na Pijaci
-
magazin5 dana prijeMJESEČNI HOROSKOP ZA PROSINAC: Jarac ubire plodove svog truda, Vodenjak upoznaje posebnu osobu!
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prijeFOTOGALERIJA / Svečani domjenak u OB Zadar za djelatnike koji su otišli u mirovinu
-
magazin4 dana prije(VIDEO) “OD BOŽIĆA DO NOVE GODINE ” / Grupa Forum ima novu božićnu pjesmu! Poslušajte…







