Hrvatska
Neke naknade u bankama ozbiljno su porasle nakon uvođenja eura. Evo popisa
U razdoblju niskih kamatnih stopa banke češće posežu za povećanjem naknada kako bi nadomjestile manjak kamatnih prihoda. Koliko zarađuju na naknadama?
Prema podacima HNB-a, prihodi banaka od naknada i provizija u 2021. dosegnuli su 691,7 milijuna eura, što je 15 posto više nego godinu ranije. Trend rasta nastavljen je i u prošloj godini, o čemu svjedoči podatak da je već u prvih devet mjeseci zaračunato 618,2 milijuna eura naknada i provizija. Banke tradicionalno najviše zarađuju na naknadama za platni promet, a najveći rast prihoda u prvih devet mjeseci prošle godine, čak 32,2 posto, ostvarile su na naknadama vezanim uz kreditne kartice.
Ponekad bankari pretjeraju u ‘bildanju’ naknada pa ih regulatori ‘udare po prstima’. Tako je Europska komisija svojom direktivom prije nekoliko godina osjetno smanjila bankarske naknade za prekogranično trgovanje. Kako bi nadoknadile taj gubitak, one su u posljednje dvije godine osjetno povećale naknade u domaćem platnom prometu.
Vrste i visine naknada za sve bankarske usluge javno su dostupne, ali zbog neujednačenosti usluga nije ih lako uspoređivati. Snalaženje olakšava HNB-ov preglednik jer omogućuje usporedbu naknada pojedinačnih usluga povezanih s računom za plaćanje, kao i one za pakete usluga što uključuju vođenje tekućeg računa.
Tportal je usporedio bankarske naknade za najčešće korištene pojedinačne usluge povezane s eurskim tekućim računom u sedam najvećih banaka nakon uvođenja eura.
Vođenje računa
Naknade za vođenje računa ostale su nepromijenjene kod većine banaka. PBZ i Raiffeisen banka naplaćuju 1,19 eura mjesečno, a ZABA, HPB, OTP i Erste 1,59 eura. Addiko banka, koje je i ranije bila najskuplja, podigla je ovu naknadu na 3,32 eura (25 kuna).
Online bankarstvo
Za korištenje internetskog i mobilnog bankarstva neke banke naplaćuju jedinstvenu naknadu, a neke posebno za svaku uslugu. Izuzetak je Erste banka, koja ovu uslugu nudi besplatno.
PBZ, RBA i Addiko banka naplaćuju jedinstvenu proviziju za obje usluge u visini od 1,46 eura (RBA) od 1,79 eura (Addiko). HPB, Zaba i OTP naplaćuju dvije provizije koje u OTP-u ukupno iznose 2,39 eura, a u Zabi i HPB-u 2,66 eura.
Bezgotovinska plaćanja
Većina banaka u protekloj godini podigla je naknade za bezgotovinska plaćanja (kreditni transferi), osobito one u segmentu online bankarstva. Ove naknade znatno se razlikuju ovisno o tome je li transfer izvršen u poslovnici banke ili putem interneta.
Ako plaćate račun u poslovnici banke, u pravilu je određena fiksna provizija u postotku ovisnom o visini računa, pri čemu su određene granice minimalne i maksimalne naknade.
Najpovoljniju fiksnu proviziju od jedan posto imaju HPB i PBZ. ZABA naplaćuje 1,25 posto, RBA 1,30 posto, Erste 1,5 posto, a najvišu proviziju od dva posto imaju Addiko i OTP banka.
Minimalne naknade variraju od 1,06 eura (HPB) do 1,99 eura (Addiko), a maksimalne naknade kreću se od 9,95 eura (PBZ) do 26,54 eura (Addiko).
Za razliku od transakcija obavljenih u poslovnici banke, kod kojih su ujednačene naknade bez obzira plaćate li nekome koji ima račun u istoj ili u nekoj drugoj banci, kod online transakcija postoje razlike. Za plaćanja u korist računa u istoj banci većina njih naplaćuje nižu proviziju. Kod HPB-a su takve transakcije besplatne, Erste, PBZ i ZABA naplaćuju 0,17 eura, RBA 0,27 eura, a Addiko i OTP 0,30 eura.
Za online plaćanja na račune u drugoj banci sve promatrane banke osim RBA naplaćuju 0,30 eura. RBA naplaćuje 0,35 posto po transakciji, minimalno 0,27 eura, a maksimalno 2,65 eura.
Prekoračenje
Uz naknade za platni promet, najvažniji izvor prihoda od naknada su dopuštena prekoračenja po tekućem računu. Ove naknade izražavaju se u godišnjim kamatnim stopama i naplaćuju na mjesečnoj razini ovisno o visini korištenog prekoračenja.
Većina banaka ima jedinstvenu kamatnu stopu, neovisno o iznosu prekoračenja, koja se kreće od 5,47 posto (ZABA) do sedam posto (RBA). Kod Addiko banke kamatne stope su u rasponu od 3,75 posto do 5,90 posto, ovisno o iznosu prekoračenja, piše Tportal.
Državni inspektorat objavio je obavijest za potrošače o povlačenju više proizvoda.
Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu proizvoda sa sljedećim LOT brojevima i rokovima trajanja: – PEČENI SLATKI KEKS S BADEMOM AMARETTI 175g SAPORI, s naznakom najbolje upotrijebiti do: 18.03.2026. (Lot L 355077 2), 02.05.2026. (Lot L355122 1), 04.07.2026. (Lot L 355185 2), 25.08.2026. (Lot L355237 1) , 03.09.2026. (Lot L 355246 1) , 20.10.2026. (Lot L 355293 1), proizvođača Colussi S.p.A., Milan, IT zbog povišene razine cijanovodične kiseline.
Proizvod nije u skladu s Uredba (EZ) br. 178/2002 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. siječnja 2002. o utvrđivanju općih načela i uvjeta zakona o hrani, osnivanju Europske agencije za sigurnost hrane te utvrđivanju postupaka u područjima sigurnosti hrane.
Detalji o povlačenju i opozivu proizvoda dostupni su i na web stranici subjekta.
Podaci o proizvodu:
Proizvođač: Colussi SpA., Italija
Maloprodaja: NTL d.o.o., Soblinec, Hrvatska
Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima
Državni inspektorat Republike Hrvatske također obavještava potrošače o opozivu proizvoda sa sljedećim LOT brojem i rokom trajanja: “Aptamil AR 1, početna hrana za dojenčad (povećana regurgitacija), NETO: 400g, hrana za posebne medicinske potrebe, datum uporabe: 17.05.2026., LOT: 111444865“ zbog utvrđene povećane prisutnosti bakterije Bacillus cereus.
Proizvod nije u skladu s Uredbom Komisije (EZ) br. 2073/2005 od 15. studenoga 2005. o mikrobiološkim kriterijima za hranu i „Vodiču za mikrobiološke kriterije za hranu“..
Detalji o povlačenju i opozivu proizvoda dostupni su i na web stranici subjekta.
Podaci o proizvodu:
Dobavljač: Nutricia Export BV, Lange Kleiweg 6, RIJSWIJK, Nizozemska
Distribuira na tržištu RH: AWT International d.o.o., Zagreb, Slavonska avenija 52a
Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima.
Hrvatska
PROGNOZA / Promjena vremena pred vratima: Stižu kiša i jako jugo, mogući grmljavinski pljuskovi
Donosimo vremensku prognozu meteorologinje Tee Blažević
Anticiklona se premješta prema istoku, a s Atlantika prodire vlažan, nestabilan i malo hladniji zrak nad europsko kopno. Nad Sredozemnim morem, zapadno od Apeninskog poluotoka, razvija se plitka ciklona čiji oblačni sustav, uz pojačano jugo, prelazi preko Italije i dolazi nad Jadran. Vremenska situacija nad Europom se mijenja, a vrijeme poprima osobine kasne jeseni – oblačno, tmurno, s povremenom kišom.
Prema prognostičkim materijalima u narednih 10 dana nije izgledno zahlađenje, ali postoje signali da bi nakon Božića, a pred Novu godinu, moglo zahladiti uz manje količine snijega, uglavnom u planinskim krajevima.
Danas dva tipa vremena: na Jadranu i u planinskim krajevima pretežno sunčano, uz porast naoblake u poslijepodnevnim satima te slabu kišu u Istri i na Kvarneru.
U unutrašnjosti prijepodne magla ili niska naoblaka sa slabom rosuljom. Poslijepodne i predvečer dizanje magle. Puhat će slab južni i jugozapadni vjetar, a na otvorenom moru Jadrana umjereno jugo uz valovito more. Najviše dnevne temperature od 3 do 6 °C, na Jadranu oko 15 °C.
Sutra, u srijedu, pretežno oblačno s kišom, obilnijom na sjevernom i srednjem Jadranu, gdje su lokalno mogući grmljavinski pljuskovi. Puhat će umjereno i jako jugo i oštro.
Jutarnje temperature zraka u unutrašnjosti od -2 do 2 °C, na Jadranu oko 10 °C, a najviše dnevne u unutrašnjosti od 4 do 10 °C, na Jadranu od 12 do 17 °C.
Hrvatski sabor je u ponedjeljak donio novi Zakon o naplati cestarine, kojim se od 1. ožujka 2027. godine uvodi jedinstveni elektronički sustav naplate cestarina na čitavoj mreži autocesta u Hrvatskoj, a koji bi trebao značajno poboljšati protočnost prometa.
Novi sustav predviđa slobodan protok vozila bez zaustavljanja zbog plaćanja cestarine, omogućava prolazak bez zaustavljanja i pri brzinama do 130 km na sat.
Počiva na dvjema tehnologijama – ENC uređaju u vozilu i automatskom očitavanju registarskih pločica putem kamera.
Elektronički sustav za naplatu cestarine (ESNC) uključivat će prijavu registarske oznake i valjanog sredstva plaćanja – obvezno za laka vozila do 3,5 tona. Teška vozila morat će koristiti ENC i automatsko očitavanje registarskih pločica.
Uključenje u ESNC moći će se obaviti putem jedinstvenog nacionalnog web prodajnog mjesta, mobilne aplikacije, drugih digitalnih servisa te na namjenskim stazama za brzo uključenje. Moći će se provesti i u prodajnim uredima upravitelja autocesta ili na drugim prodajnim mjestima trećih osoba koje imaju ugovor sa subjektima za naplatu cestarine.
Nakon što se novi sustav uvede, neko vrijeme postojat će još naplatne kućice na ulazima na autocestu, iako u njima neće biti ljudi, ni rampe pored njih.
Postavljanje portala i kamera je počelo na autocesti A3, a ukupno je planirano postavljanje 212 portala na mreži kojom upravljaju Hrvatske autoceste (HAC) i ostali koncesionari.
IZ NADBISKUPIJE / Nadbiskup Zgrablić predvodi polnoćku u katedrali, te mise na Božić i na staru godinu
ADVENT U ZADRU / U četvrtak na zadarskoj Tržnici klape „Maraška”, „Žurnata”, „Diadora” i „Koporan”
FOTOGALERIJA / VELIKO SRCE ZADARSKOG SPORTA – MLADEN MALIK BARBA: Zadarski sportaši 11. put napunili Socijalnu samoposlugu
ADVENT U ZADRU / Koncert Marine Tomašević u četvrtak na Trgu Petra Zoranića
DONACIJA ERSTE BANKE OB ZADAR / Osiguran monitoring pacijenata s moždanim udarom
ŠPICA!
PLANIRAJTE NA VRIJEME / Danas u Zadru rade samo ove trgovine…
FOTOGALERIJA / Petak na Adventu u Zadru – 4 Tenora i DJ Robert Mareković
Poskupljuje struja! Ovo su nove cijene
FOTOGALERIJA S ADVENTA / Rišpet & Jonathan
VIDEO / Klapa Puntamika donosi toplu božićnu priču u pjesmi “Božić je u svitu”
(FOTO/VIDEO) Zadarski band aid okupio se nakon 31 godinu i zapjevao pjesmu “Božić u Zadru”
(VIDEO) A CAPPELLA POSLASTICA / A.K.A. Crescendo predstavlja novi cover – “Božić dolazi” uz mlade zadarske glumce
PJESMA KOJA SPAJA DVA GLAZBENA SVIJETA / Željko Samardžić & Duško Lokin donose novu pjesmu “Maestral”
