Hrvatska
Još najmanje 15 hrvatskih policajaca primilo poziv za srpsku vojsku?
U Srbiji, kao ni u Hrvatskoj, od 2011. nema obaveznog vojnog roka, ali punoljetni srpski državljani upisuju se u vojnu evidenciju kako bi ih se moglo pozvati u rezervni sastav. Vrijedi to i za pripadnike srpske nacionalne manjine u Hrvatskoj koji, osim hrvatskog, posjeduju i državljanstvo Srbije i tko zna koliko ih se već nalazi u vojnoj evidenciji susjedne države.
No nedavno je ovo postalo tema u Hrvatskoj zato što je javnost doznala za slučaj 21-godišnjeg policajca iz Mirkovaca pokraj Vinkovaca, koji se u studenom prošle godine u Sremskoj Mitrovici upisao u srpsku vojnu evidenciju. Čini se da nije bio oduševljen time jer je prethodno od 2019. ignorirao tri poziva koja su mu stigla, ali naposljetku je svoju dužnost kao srpski državljanin ispunio možda i zbog novčane pa čak i zatvorske kazne koje su mu prijetile, piše Novi list.
U MUP-u su nekako doznali što je učinio i protiv njega je pokrenut stegovni postupak “radi preuzimanja poziva za upis u vojnu evidenciju Republike Srbije, bez da je o tome obavijestio svog neposredno nadređenog rukovoditelja”. Dok taj postupak traje, mladić je udaljen iz službe koju je obavljao na graničnom prijelazu Tovarnik.
Hrvatski suverenisti tvrde da je još petnaestak policajaca s područja policijskih uprava osječko-baranjske i vukovarsko-srijemske koji su i državljani Srbije od listopada primilo poziv kakav je policajcu iz mirkovaca prouzročio nevolje i u petak su zbog toga zatražili sazivanje sjednice saborskog Odbora za nacionalnu sigurnost.
“Informacija je to koja kola među policijskim službenicima i mi smo je odlučili objaviti. Slučaj s kojim je javnost upoznata sigurno nije izoliran. Velik je problem što u našem MUP-u ne raspolažu podacima o tome koji policajci imaju dvostruko državljanstvo, to je nevjerojatno, rekao je Novom listu predsjednik Hrvatskih suverenista Marijan Pavliček.
Za njega nije sporan upis u vojnu evidenciju Srbije samo hrvatskih policajaca koji su nositelji i srpskog državljanstva nego općenito svih pripadnika srpske nacionalne manjine koji posjeduju dvostruko državljanstvo.
“Apsurdno je da se netko tko živi u jednoj državi upisuje u vojnu evidenciju druge države, ne odnosi se to samo na djelatnike MUP-a. Čemu to? Znači li da bi ti ljudi bili voljni ratovati za drugu državu? Meni je to nepojmljivo. No, zahtjev za sjednicu Odbora za nacionalnu sigurnost uputili smo konkretno u vezi s policajcima koji imaju srpsko državljanstvo, nije mi jasno da naše službe nisu reagirale na te pozive koji njima dolaze iz Srbije. Ogroman je to sigurnosni propust, imate, dakle, možda policajaca kojima su u Hrvatskoj dostupne osjetljive informacije o svima nama, a istovremeno su u vojnoj evidenciji Srbije i moglo bi ih se jednom mobilizirati”, naglašava Pavliček.
Predsjednik Odbora na nacionalnu sigurnost Siniša Hajdaš Dončić (SDP) kazao je da će s ovom inicijativom postupiti kao i sa svim sličnim dosada. Prvo će zatražiti očitovanje MUP-a, a potom će odlučiti o tome hoće li sazvati sjednicu tijela kojem je na čelu.
Pupovac svjestan specifičnosti situacije
I predsjednik SDSS-a Milorad Pupovac je svjestan specifičnosti ove situacije.
“Ima i Hrvata koji žive u Srbiji s dvostrukim državljanstvom, srpskim i hrvatskim. Stoga je nužno da dvije države razgovaraju kako bi se definiralo primarno i sekundarno državljanstvo, na osnovu kojeg se stječe vojna obveza, što to onda uključuje i pozive ovakve vrste, a na osnovu kojeg ne. Pripadnik hrvatske policije, vojske ili zaposlenik negdje drugdje u državnoj upravi, a posjeduje dvostruko državljanstvo, sasvim sigurno se ne bi trebao naći u ovakvoj situaciji. Onaj tko se sada ipak nađe, kao što je taj mladi policajac, morao bi znati da je u koliziji s državom u kojoj živi i da to predstavlja probem. Nažalost, taj mladić nije to znao ili je zanemario, možda se nije niti s nekim posavjetovao i ušao je tako u zonu rizika”, rekao je predsjednik SDSS-a.
Hrvatska
Koliko košta liječenje u bolnici? Objavljen novi cjenik
Od 5. prosinca 2025. na snazi su nove cijene koje HZZO plaća ugovornim zdravstvenim ustanovama za pruženu zdravstvenu zaštitu pacijentima. To znači da su i iznosi participacije za osiguranike koji nemaju dopunsko osiguranje od danas nešto malo veći s obzirom na to da pacijent bez dopunskog plaća 20% ukupne cijene pojedine zdravstvene usluge, osim u slučaju kad je propisan minimalni ili maksimalni iznos plaćanja pojedine zdravstvene usluge.
Bolnicama su povećani koeficijenti za dijagnostičko-terapijske postupke (DTP) od 10%, dok su cijene programa preventivne zdravstvene zaštite te cijene dijagnostičko-terapijskih postupaka uvećane od tri do sedam posto, prenosi Večernji list.
Korigirane su i cijene za dan bolničkog liječenja. Dan “obične” bolničke skrbi pacijenta koji nema policu dopunskog zdravstvenog osiguranja košta 17,70 eura, kao i do sada, jer je to minimalni propisani iznos (4,01% proračunske osnovice). S pojačanom skrbi cijena se penje na 28,45 eura, što je do sada bilo 24,69 eura. Produženo liječenje na kirurškim odjelima po danu plaća se 25,20 eura, a završi li netko bez dopunskog na produljenom liječenju u intenzivnoj jedinici, po danu će ga to koštati 56 eura.
Boravak u bolnici može biti najveći trošak, ali ipak ne veći od 530,88 eura, koliki je najviši iznos participacije po jednom ispostavljenom računu s obzirom na to da taj račun može iznositi najviše 120,26% proračunske osnovice. Niz je postupaka za koje participacija iznosi i po nekoliko stotina eura. Iako pacijentima nije javno dostupan cjenik prema kojem bi se ravnali pri odluci trebaju li se odlučiti za policu dopunskog ili ne, uvidom u HZZO-ove šifrarnike moguće je vidjeti pune cijene pojedinih medicinskih postupaka, u kojima onda pacijent bez dopunskog sudjeluje s 20% ili minimalnim propisanim iznosom ako je takav propisan za određenu uslugu.
Među skupljim dijagnostičko-terapijskim postupcima tako je operativno liječenje prijeloma palčane kosti, koje će pacijent bez dopunskog platiti 377,33 eura. Operacija prijeloma kostiju šake naplatit će se 132,26 eura. Koronarografija se doplaćuje 391,22 eura. Za postupak perkutane koronarne intervencije, koja se može raditi planirano, ali i kao hitna intervencija kod akutnog infarkta miokarda, participacija iznosi 487,56 eura.
Vađenje krajnika će pacijent bez dopunskog nadoplatiti 130,93 eura, dok će za kirurški zahvat na bubnjiću (npr. zbog akutne gnojne upale srednjeg uha) platiti 112,23 eura. Dođe li do nenadane laparoskopske kolecistektomije tj. vađenja žučnjaka, zahvata koji HZZO bolnici plaća 1852,10 eura, pacijent bez dopunskog zdravstvenog osiguranja morat će ga doplatiti s 370,42 eura.
Od sljedeće godine povećan je prihodovni cenzus za ostvarivanje prava na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje HZZO-a pa će to pravo imati osobe kojima ukupni prihod u prethodnoj kalendarskoj godini po članu obitelji nije bio veći od 458,08 eura, a za samce 573,50 eura. Do sada je to bilo 421,92 odnosno 528,23 eura.
Hrvatska
FOTO / Objavljena prognoza za iduća tri mjeseca: Što nas čeka ove zime
Nad Europom se za prvu polovicu prosinca predviđaju uglavnom normalne do iznadprosječne temperature, potaknute zapadnim do jugozapadnim strujanjem. To donosi blagi obrazac na kontinent, s prekidom dotoka hladnog zraka ili potisnutim daleko na sjever.
Severe Weather Europe objavio je prosječnu prognozu snježnih oborina za meteorološku zimsku sezonu , koja pokriva razdoblje prosinac-siječanj-veljača. Gledajući sezonski prosjek prema ECMWF-u, vide se ispodprosječne snježne padaline na većem dijelu kontinenta, s glavnim područjima snježnih padalina pomaknutim prema sjeveru, no vide se i neka središnja i zapadna područja koja pokazuju manji deficit snijega. No u usporedbi s prognoziranim podacima iz prethodnog mjeseca, postoji određeno poboljšanje. U najnovijim podacima sada se predviđa više snježnih oborina za središnje i zapadno-središnje dijelove te za dijelove Ujedinjenog Kraljevstva i Irske. Ne vidi se porast snažnih snježnih oborina kao rezultat stratosferskog zagrijavanja.
Prosinac
Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje uglavnom negativne anomalije, osim na krajnjem sjeveru. Iznenađujuće je vidjeti manje snijega na većim nadmorskim visinama, što ukazuje više na problem niske količine oborina, nego na tople temperature, kažu prognostičari.
Siječanj
U siječanjskoj prognozi ne vidi se nikakvo poboljšanje. Predviđa se da će većina Europe imati manje snježnih padalina sredinom zime, ali vidi se i da će neka područja prema jugoistoku dobiti više snijega u tom razdoblju, zajedno s krajnjim sjeverom.
Veljača
Prognoza za veljaču pokazuje nešto manji deficit u usporedbi s podacima za siječanj. Iako oba mjeseca izgledaju vrlo siromašna snijegom, crvena boja ne znači da uopće nema snijega. To samo pokazuje da se očekuje manje snijega nego inače.
Gledajući sezonski prosjek prema UKMO-u za Europu, vidi se prilično slaba prognoza snježnih padalina, sličnu onoj ECMWF-a. Za većinu kontinenta predviđa se sezona snježnih padalina ispod prosjeka, osim za krajnje sjeverne dijelove. “Prema našem iskustvu, UKMO je obično manje optimističan u pogledu snježnih padalina od ECMWF-a, pa je to i očekivano. Najnovija analiza pokazuje puno bolje količine snježnih oborina u usporedbi s podacima iz prethodnog mjeseca. Vjerojatno je da neko poboljšanje dolazi od trenutnog događaja stratosferskog zagrijavanja. Velik dio kopna pokazuje više snježnih oborina u najnovijoj prognozi, a možemo vidjeti i poboljšane snježne oborine nad južnim dijelom Ujedinjenog Kraljevstva”, piše Severe Weather Europe.

Snježne oborine
Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje jače negativne anomalije, baš kao i ECMWF. Ovo slaganje u oba modela daje određenu težinu ovom scenariju, sa sporijim početkom sezone snježnih oborina. Još uvijek postoje neka južno-središnja i sjeverna područja s normalnim do iznadprosječnim ili normalnim snježnim oborinama. Prognoza snježnih oborina za siječanj pokazuje pak određeno poboljšanje u dijelovima središnje Europe, čak s nekim područjima iznad prosjeka, te manjim deficitima u odnosu na zapadne dijelove. To sugerira da je glavni problem ovog mjeseca vjerojatno nedostatak oborina, uz blaže temperature, prenosi Večernji list.
Prognoza snježnih oborina za veljaču ponovno smanjuje potencijal snijega u većem dijelu Europe, osim na krajnjem sjeveru. I dalje se vidi manji nedostatak snijega u usporedbi sa siječnjem, pa je vjerojatno da će se više raditi o jednokratnim snježnim oborinama.
Severe Weather koristi dva sustava, jedan je UKMO sustav dugoročnih prognoza, a razvio ga je Meteorološki ured Ujedinjenog Kraljevstva. ECMWF (Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze) je međuvladina organizacija koja je razvila Integrated Forecasting System (IFS), sveobuhvatni globalni prognostički sustav koji se sastoji od više povezanih modela za izradu vremenskih prognoza.
Hrvatska
U željeznim tavama popularnog domaćeg trgovca pronađen arsen, odmah ih vratite u trgovinu
Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu proizvoda Grill King Cast Iron tava s drvenom ručkom, 29 cm, EAN: 3858885652961, zbog migracije anorganskog arsena.
Proizvod nije u skladu s Uredbom 1935/2004 Uredba Europskog parlamenta i Vijeća od 27. listopada 2004. o materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom i stavljanju izvan snage direktiva 80/590/EEZ i 89/109/EEZ.

Detalji o opozivu dostupni su na web stranici subjekta.
Podaci o proizvodu:
- Dobavljač: PRO-TRADE d.o.o., Zagreb (LONCI&POKLOPCI by Bajde)
- Zemlja podrijetla: Kina
- Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima
-
magazin3 dana prijeFOTOGALERIJA / Gastro turneja po adventskim kućicama u Zadru, 4. dio – đir po Božićnom gramofonu na Pijaci
-
magazin5 dana prijeMJESEČNI HOROSKOP ZA PROSINAC: Jarac ubire plodove svog truda, Vodenjak upoznaje posebnu osobu!
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prijeFOTOGALERIJA / Svečani domjenak u OB Zadar za djelatnike koji su otišli u mirovinu
-
magazin4 dana prije(VIDEO) “OD BOŽIĆA DO NOVE GODINE ” / Grupa Forum ima novu božićnu pjesmu! Poslušajte…







