Tech
Pogledajte što Hrvati najčešće rade na mobitelima
Hrvatski građani od usluga elektroničkih komunikacija u 2022. najviše su koristili govornu uslugu u mobilnim mrežama, njih 98 posto, a njih 82 posto uslugu pristupa internetu, na kojemu je njih više od 80 posto svakodnevno zbog društvenih mreža i čitanja novosti, pokazalo je novo istraživanje HAKOM-a.
To redovno godišnje istraživanje HAKOM-a, provedeno u studenom i prosincu 2022. na uzorku od tisuću osoba od 18 do 55 godina, od kojih je 73 posto zaposleno te 30 posto u kućanstvima s mjesečnim primanjima od 10 do 15 tisuća kuna, predstavili su novinarima u četvrtak predsjednik Vijeća HAKOM-a Tonko Obuljen, ravnatelj HAKOM-a Miran Gosta te koordinator za komunikacije Ivo Majerski.
“Kao i u 2021., najčešće korištena telekomunikacijska usluga je govorna usluga u pokretnoj mreži te usluga pristupa internetu, kojeg većina ili 89 posto koristi u sklopu paketa, i s time je zadovoljna” kazao je Majerski.
Korištenje IPTV usluge stagnira, slično kao lani koristi je 52 posto ispitanih, što je Obuljen komentirao mogućnostima koje daje dobar širokopojasni priključak internetu, s kojim se može online sadržaj pratiti u istoj kvaliteti kao i na IPTV-u.
Od uređaja koje koriste, 96 posto ispitanih ima pametne telefone, 87 posto laptop, 46 posto stolno računalo, 45 posto tablet, a nešto više njih nego lani 24 posto (naspram 22 posto) koristi digitalni TV.
Kod razloga za korištenje interneta, osim društvenih mreža i čitanja novosti, među prvih pet su još i chat aplikacije, navigacija i javni servisi, sve po 75 posto, dok je čitanje dnevnih novosti palo sa 85 posto iz 2021. na 81 posto njih u 2022. Ostalo je slično godini prije, iako se u segmentu igara na sreću i kladionica na internetu vidi mali porast u odnosu na 2021., sa 19 na 22 posto.
Iako je blago smanjeno zanimanje, sa 47 na 46 posto, još toliko ispitanih poželjnim drži rad i obrazovanje na daljinu (putem interneta), što su predstavnici HAKOM-a komentirali dijelom jenjavanjem pandemije, a dijelom i određenim željama da dio radnog vremena ipak bude izvan radnog mjesta.
Oko 40 posto ispitanih u vezi brzina interneta reklo je da su spremni platiti za veće brzine interneta nego što imaju, ali i njih 25 posto da nema potrebe za time, dok 33 posto želi veće brzine, ali ne to i više platiti.
Od poteškoća ili problema u korištenju, oko 60 posto ih je najgorim navelo prekid usluge pristupa internetu, a 68 posto je navelo da je lani kontaktiralo korisničke službe operatora više puta i da su u pravilu komunikacijom bili zadovoljni. Pri odabiru operatora pak najbitnija im je brzina interneta i cijena paketa, a trećina ih do sada nikada nije mijenjala operatora, dok oni koji jesu, to su činili zbog niže cijene kod drugog.
Ipak, četvrtina ispitanih bi trenutnog operatera promijenila ako bi povećali cijene za 10 posto, dok bi istodobno zbog 10 posto niže cijene kod drugog prešlo njih tek 15 posto, ali ako je cijena niža do 20 posto bilo bi takvih 39 posto.
Moguća odgoda povećanja cijena zbog indeksacije
Upravo oko cijena usluga, a zbog nedavne najave telekoma da će možda podići cijene uz tzv. indeksnu klauzulu zbog inflacije, za što je pozitivno mišljenje HAKOM kao regulator već dao, Obuljen je kazao da postoji novi ‘moment’ i “mogućnost odgode” tog povećanja.
Objasnio je da su telekomi sada od HAKOM-a tražili novo mišljenje oko primjene tog povećanja, a HAKOM će se o tome očitovati početkom veljače.
Tri najveća telekoma izmijenila su već opće uvjete te uvela indeksnu klauzulu prema kojoj se cijene mogu jednom godišnje povećati za najviše koliko je stopa infacije, te su o tome izvijestili korisnike, dajući im 90 dana da odluče hoće li raskinuti ugovore zbog toga bez naknade za raskid. Također su obavijestili da će kada i ako odluče zbog inflacije podići cijene, o tome 30 dana ranije izvijestiti korisnike, kako bi oni opet imali rok za raskid ugovora bez naknade, ako tako odluče.
Novi moment je nastupio prošlog tjedna kada su iz Vlade poručili da telekomi neće dizati cijene i da se s njima razgovara te je potom HAKOM dobio upite od telekoma.
“Ako žele mijenjati rok od 90 dana ili bilo što drugo, moraju HAKOM-u i korisnicima ponovo dostaviti na uvid izmjene općih uvjeta. To još ne znamo, jesu li mijenjali ili ne, ali ako u uvjetima ostane indeksna klauzula, onda cijene po toj osnovi mogu povećati bilo kada ove godine. Tu onda ostaje pitanje kada bi korisnici mogli otkazivati ugovore i hoće li za to plaćati naknadu ili ne. To sve još razmatramo, ali u svemu je HAKOM-u važno i da rješenje bude što bolje za korisnike”, poručio je Obuljen.
Tech
FOTOGALERIJA / Završen Hackathon, poznati ovogodišnji pobjednici
My Smart City Hackathon održava se još od 2018. godine u organizaciji Grada Zadra
Grad Zadar, zajedno s projektnim partnerima Sveučilištem u Zadru, INTERA Tehnološki Park Mostar, Inovacionopreduzetnički centar Tehnopolis iz Nikšića i BIT Centar Tuzla organizirao je 7. po redu hackathon „My Smart City 2025.“ koji se održao od 02. do 03. prosinca 2025. godine u Providurovojpalači u Zadru.
Hackathon predstavlja koncept natjecanja timova koji rade na inovativnim rješenjima prema zadanoj temi, bilo u obliku mobilnih aplikacija, programskih rješenja ili u obliku razvoja inovativnog koncepta.
Ovogodišnji hackathon “My Smart City 2025”, namijenjen učenicima srednjih škola i studentima, okupio je čak 15 timova Hrvatske, Bosne I Hercegovine i Crne Gore.
Prvog dana hackatona mentori su timovima predstavili ovogodišnju temu “Digitalne inovacije i pametno poduzetništvo koje potiču inovacije, kolaboraciju i tehnološki napredak i poduzetničke vještine mladih”, na temelju koje su timovi razvijali svoje ideje i rješenja. Također, tijekom prvog dana timovi su imali priliku poslušati i zanimljiva predavanja mentora na zadanu temu.
Tijekom drugog dana timovi su prezentirali svoja razvijena rješenja stručnom žiriju koji su činili renomirani zadarski IT stručnjaci Lovro Valčić, Igor Lončar i Josip Kalebić. Žiri je nakon prezentacija, u skladu s unaprijed utvrđenim kriterijima, odabrao najkvalitetnija rješenja koja su osvojila nagrade.
Prvo mjesto osvojio je tim Dabrovi iz Gimnazije Vladimira Nazora u Zadru s projektom SimBEEoza. Riječ je o inovativnoj aplikaciji i razvoju “pametne košnice” namijenjenepraćenju stanja pčelinjih zajednica, unaprjeđenju razvoja pčelarstva i očuvanju pčela kao ključnih prirodnih oprašivača. Projekt je osmišljen tako da se može primijeniti u urbanim i lokalnim sredinama.
Drugo mjesto osvojio je tim PT iz Prirodoslovno-grafičke škole Zadar sa projektom SkillBridge koji predstavlja platformu za edukaciju i profesionalno usmjeravanje mladih kroz učenje o financijama i samo-promociji, uz preporuke za nastavak studija ili karijere.
Treće mjesto osvojio je tim WINX iz Strukovne škole Vice Vlatković Zadar sa projektom GRAD+ koji predstavlja platformu za unos, praćenje i rješavanje aktualnih problema lokalne zajednice uz validiranje prijedloga pomoću umjetne inteligencije.
Timovi koji su sudjelovali na hackatonu i ove godine su pokazalizavidnu raznu znanja, kreativnosti i inovativnosti iz kojih su se izrodile kvalitetne ideje. Koncept hackatona izvrstan je način da potakne mlade na kreativno razmišljanje i razvoj novih inovativnih rješenja s ciljem poboljšanja kvalitete života u lokalnim sredinama.
Hackathon je organiziran u sklopu projekta „Cooperation for Development of Cross Border Business EnvironmentStrengthened – CODES“, koji je sufinanciran sredstvima Europske unije kroz Interreg VI-A IPA Program Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora 2021. – 2027.
Tech
FOTOGALERIJA IZ PROVIDUROVE / Digitalne inovacije i pametno poduzetništvo – na ovogodišnjem Hackathonu natječe se 16 timova
U Providurovoj palači otvoren je Hackathon koji je okupio 70ak sudionika, a namijenjen je učenicima srednjih škola i studentima
Opći cilj projekta je doprinijeti razvoju i poboljšanju inovacijskih kapaciteta i usvajanju naprednih tehnologija kroz potporu inovacijskim procesima u prekograničnom području kao i poboljšanjem usluga poslovne podrške za postojeće i nove MSP-ove i poduzetnike kako bi im se omogućio razvoj novih inovativnih proizvoda i usluga.
Tema ovogodišnjeg Hackathon natjecanja “Max Smarty Cutyt 2025” je – Digitalne inovacije i pametno poduzetništvo, a sudionike je pozdravio gradonačelnik Šime Erlić.
– Sedmi je ovo po redu Hackathon, koji je postao tradicija u Zadru. Kao Grad želimo bit grad koji ulaže u inovacije, i vjerujemo u vas mlade, i vaše ideje i projekte. Bit će uistinu zanimljivo vidjeti pobjednička rješenja, poručio je mladima gradonačelnik Erlić.
Hackathon se organizira u sklopu projekta „Cooperation for Development of Cross Border Business EnvironmentStrengthened – CODES“, koji je sufinanciran sredstvima Europske unije kroz Interreg VI-A IPA Program Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora 2021. – 2027.
Uz Grad Zadar, partneri na projektu su Sveučilište u Zadru, INTERA Tehnološki Park Mostar, Inovacionopreduzetnički centar Tehnopolis iz Nikšića i BIT Centar Tuzla.
Proglašenje pobjednika bit će sutra, a timu koji osvoji prvo mjesto pripast će i nagrada od 1000 eura, dok će drugo, odnosno treće mjesto biti nagrađeno 800, odnosno 600 eura.
U Providurovoj palači otvoren je Hackathon koji je okupio 70ak sudionika, a namijenjen je učenicima srednjih škola i studentima
Opći cilj projekta je doprinijeti razvoju i poboljšanju inovacijskih kapaciteta i usvajanju naprednih tehnologija kroz potporu inovacijskim procesima u prekograničnom području kao i poboljšanjem usluga poslovne podrške za postojeće i nove MSP-ove i poduzetnike kako bi im se omogućio razvoj novih inovativnih proizvoda i usluga.
Tema ovogodišnjeg Hackathon natjecanja “Max Smarty Cutyt 2025” je – Digitalne inovacije i pametno poduzetništvo, a sudionike je pozdravio gradonačelnik Šime Erlić.
– Sedmi je ovo po redu Hackathon, koji je postao tradicija u Zadru. Kao Grad želimo bit grad koji ulaže u inovacije, i vjerujemo u vas mlade, i vaše ideje i projekte. Bit će uistinu zanimljivo vidjeti pobjednička rješenja, poručio je mladima gradonačelnik Erlić.
Hackathon se organizira u sklopu projekta „Cooperation for Development of Cross Border Business EnvironmentStrengthened – CODES“, koji je sufinanciran sredstvima Europske unije kroz Interreg VI-A IPA Program Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora 2021. – 2027.
Uz Grad Zadar, partneri na projektu su Sveučilište u Zadru, INTERA Tehnološki Park Mostar, Inovacionopreduzetnički centar Tehnopolis iz Nikšića i BIT Centar Tuzla.
Proglašenje pobjednika bit će sutra, a timu koji osvoji prvo mjesto pripast će i nagrada od 1000 eura, dok će drugo, odnosno treće mjesto biti nagrađeno 800, odnosno 600 eura.
Tech
DANAS U CENTRU ZA MLADE / Popularno – znanstveno predavanje zadarskog fizičara Roka Bašića – “Kako fotografirati crnu rupu”
Zajednica tehničke kulture Zadarske županije i Astronomska udruga Zadar pozivaju medije na popularno-znanstveno predavanje “Kako fotografirati crnu rupu”, koje će se održati u ponedjeljak, 24. studenoga 2025. u 17:00 sati u Centru za mlade Zadar.
Predavanje će održati mladi zadarski fizičar i popularizator znanosti Roko Bašić, koji će publici približiti priču o Event Horizon Teleskopu i metodama koje su omogućile prvu sliku crne rupe.
Program donosi jasan i zanimljiv uvid u rad radioteleskopa, interferometriju te izazove snimanja „sjene” crne rupe u galaksiji M87.
Ulaz je slobodan.
-
magazin3 dana prijeFOTOGALERIJA / Gastro turneja po adventskim kućicama u Zadru, 4. dio – đir po Božićnom gramofonu na Pijaci
-
magazin4 dana prijeMJESEČNI HOROSKOP ZA PROSINAC: Jarac ubire plodove svog truda, Vodenjak upoznaje posebnu osobu!
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prijeFOTOGALERIJA / Svečani domjenak u OB Zadar za djelatnike koji su otišli u mirovinu
-
Hrvatska4 dana prijeVUKOSAV, PEDIĆ, FRANCIŠKOVIĆ, VUČAK-LONČAR… / Objavljen je godišnji popis: Ovo su najbolji doktori i doktorice u Zadru i u Hrvatskoj…















