Connect with us

Hrvatska

Državni inspektorat objavio nove podatke: Neki povećali cijene za čak 126 posto!

Objavljeno

-

Državni inspektorat objavio je nove nalaze o poskupljenjima u Hrvatskoj nakon uvođenja eura.

“Tržišna i turistička inspekcija Državnog inspektorata od 05. siječnja, kada je Vlada RH donijela zaključak o provedbi načela zabrane neopravdanog povećanja cijena, provode pojačane inspekcijske nadzore koji imaju za cilj utvrditi je li došlo do porasta cijena roba i usluga neposredno prije uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.

Inspekcijski nadzori obavljaju se temeljem Zakona o Državnom inspektoratu, Zakona o uvođenju eura kao službene valute u RH, Zakona o zaštiti potrošača te spomenutog Zaključka Vlade RH.

Do 19. siječnja, inspekcije Državnog inspektorata obavile su ukupno 1.145 nadzora. U 25,2 % obavljenih inspekcijskih nadzora, izuzevši nadzore u kojima se činjenice još uvijek utvrđuju (njih 163) utvrđeno je neopravdano povećanje cijena nakon 31. prosinca 2022. godine.

Od ukupnog broja nadzora tržišna inspekcija Državnog inspektorata obavila je 659 inspekcijska nadzora (od čega: 282 inspekcijska nadzora nad pružateljima usluge, 280 nadzora u trgovini na malo te 97 inspekcijski nadzor u trgovini na malo pekarskim proizvodima).

U nadzorima tržišne inspekcije utvrđeno je u 87 slučajeva nepoštena poslovna praksa neopravdanog povećanja cijena od čega u 53 slučaja u uslužnim djelatnostima, 19 u djelatnosti trgovine na malo pekarskim proizvodima te 15 u ostaloj trgovini na malo.

Prosječno neopravdano povećanje cijena usluga je 20 %, a u pojedinim slučajevima povećanja doseže i 126 %. Tako je primjerice inspekcijskim nadzorom utvrđeno povećanje fotografskih usluga od 57 %, pojedinih frizerskih usluga od 126 %, usluge privatnog parkiranja od 25 %, usluga samoposlužnih autopraonica od 50 % i sl.

U djelatnosti trgovine na malo prosječno je utvrđeno neopravdano povećanje od 17 % za kontrolirane proizvode nakon 31. prosinca 2022. godine, primjerice za pileće i pureće meso, suhomesnati proizvodi, voda, sok, jaja, konditorski proizvodi, mliječni proizvodi, hrana za životinje, konzervirano povrće.

Isto tako, u trgovini na malo pekarskim proizvodima, bilježimo i dalje, povećanje cijena kako kruha tako i ostalih pekarskih proizvoda i to prosječno do 15 %, a iznimno u pojedinim nadzorima utvrđeno je povećanje pojedinih pekarskih proizvoda od 20 do 30%.

Turistički inspektori obavili su 486 inspekcijska nadzora od čega su u 161 inspekcijskom nadzoru (33,1%) utvrdili neopravdano povećanje cijena ugostiteljskih usluga.

U 72.6 % okončanih inspekcijskih nadzora u kojima je utvrđeno neopravdano povećanje cijena, poslovni subjekti su tijekom inspekcijskog nadzora, odnosno neposredno do okončanja nadzora vratili maloprodajne cijene na visinu maloprodajnih cijena na dan 31. prosinca 2022. godine.

Zbog prekršaja nepoštene poslovne prakse iz 149. Zakona o zaštiti potrošača, u tijeku je izricanje novčanih kazni prema svim poslovnim subjektima koji su neopravdano povećali cijene nakon 31. prosinca 2022. godine odnosno od 1. siječnja 2023. godine pa do dana inspekcijskog nadzora.

U okončanim inspekcijskim nadzorima, prekršajnim nalozima prema poslovnim subjektima izrečene su 234 novčane kazne u iznosu od 399.489,09 eura (3.009.950,55 kn).

Inspekcije Državnog inspektorata i dalje će, svaka inspekcija u dijelu svoje nadležnosti nastaviti koordinirano i kontinuirano obavljati inspekcijske nadzore u cilju zaštite potrošača”, objavio je Državni inspektorat.

 
Nastavi čitati
1 Comment

1 Comment

  1. Nja-Prc-Prc

    22. siječnja 2023. at 0:37

    Da u ovoj državi postoji neovisni novinar istražio bi koliko je kazni naplaćeno Lidlu, Kauflandu, Intersparu, a koliko malim obrtnicima. Ja se dam kladiti da od ovih velikih nisu naplatili ni cenat.
    U ovoj prčiji svi novinarčići su kupljeni od lokalnih i državnih političara na vlasti.

     

Ostavite komentar

Otkaži odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Koliko košta liječenje u bolnici? Objavljen novi cjenik

Objavljeno

-

By

Pixabay

Od 5. prosinca 2025. na snazi su nove cijene koje HZZO plaća ugovornim zdravstvenim ustanovama za pruženu zdravstvenu zaštitu pacijentima. To znači da su i iznosi participacije za osiguranike koji nemaju dopunsko osiguranje od danas nešto malo veći s obzirom na to da pacijent bez dopunskog plaća 20% ukupne cijene pojedine zdravstvene usluge, osim u slučaju kad je propisan minimalni ili maksimalni iznos plaćanja pojedine zdravstvene usluge.

Bolnicama su povećani koeficijenti za dijagnostičko-terapijske postupke (DTP) od 10%, dok su cijene programa preventivne zdravstvene zaštite te cijene dijagnostičko-terapijskih postupaka uvećane od tri do sedam posto, prenosi Večernji list.

Korigirane su i cijene za dan bolničkog liječenja. Dan “obične” bolničke skrbi pacijenta koji nema policu dopunskog zdravstvenog osiguranja košta 17,70 eura, kao i do sada, jer je to minimalni propisani iznos (4,01% proračunske osnovice). S pojačanom skrbi cijena se penje na 28,45 eura, što je do sada bilo 24,69 eura. Produženo liječenje na kirurškim odjelima po danu plaća se 25,20 eura, a završi li netko bez dopunskog na produljenom liječenju u intenzivnoj jedinici, po danu će ga to koštati 56 eura.

Boravak u bolnici može biti najveći trošak, ali ipak ne veći od 530,88 eura, koliki je najviši iznos participacije po jednom ispostavljenom računu s obzirom na to da taj račun može iznositi najviše 120,26% proračunske osnovice. Niz je postupaka za koje participacija iznosi i po nekoliko stotina eura. Iako pacijentima nije javno dostupan cjenik prema kojem bi se ravnali pri odluci trebaju li se odlučiti za policu dopunskog ili ne, uvidom u HZZO-ove šifrarnike moguće je vidjeti pune cijene pojedinih medicinskih postupaka, u kojima onda pacijent bez dopunskog sudjeluje s 20% ili minimalnim propisanim iznosom ako je takav propisan za određenu uslugu.

Među skupljim dijagnostičko-terapijskim postupcima tako je operativno liječenje prijeloma palčane kosti, koje će pacijent bez dopunskog platiti 377,33 eura. Operacija prijeloma kostiju šake naplatit će se 132,26 eura. Koronarografija se doplaćuje 391,22 eura. Za postupak perkutane koronarne intervencije, koja se može raditi planirano, ali i kao hitna intervencija kod akutnog infarkta miokarda, participacija iznosi 487,56 eura.

Vađenje krajnika će pacijent bez dopunskog nadoplatiti 130,93 eura, dok će za kirurški zahvat na bubnjiću (npr. zbog akutne gnojne upale srednjeg uha) platiti 112,23 eura. Dođe li do nenadane laparoskopske kolecistektomije tj. vađenja žučnjaka, zahvata koji HZZO bolnici plaća 1852,10 eura, pacijent bez dopunskog zdravstvenog osiguranja morat će ga doplatiti s 370,42 eura.

Od sljedeće godine povećan je prihodovni cenzus za ostvarivanje prava na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje HZZO-a pa će to pravo imati osobe kojima ukupni prihod u prethodnoj kalendarskoj godini po članu obitelji nije bio veći od 458,08 eura, a za samce 573,50 eura. Do sada je to bilo 421,92 odnosno 528,23 eura.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

FOTO / Objavljena prognoza za iduća tri mjeseca: Što nas čeka ove zime

Objavljeno

-

By

Severe Weather Europe

Nad Europom se za prvu polovicu prosinca predviđaju uglavnom normalne do iznadprosječne temperature, potaknute zapadnim do jugozapadnim strujanjem. To donosi blagi obrazac na kontinent, s prekidom dotoka hladnog zraka ili potisnutim daleko na sjever.

Severe Weather Europe objavio je prosječnu prognozu snježnih oborina za meteorološku zimsku sezonu , koja pokriva razdoblje prosinac-siječanj-veljača. Gledajući sezonski prosjek prema ECMWF-u, vide se ispodprosječne snježne padaline na većem dijelu kontinenta, s glavnim područjima snježnih padalina pomaknutim prema sjeveru, no vide se i neka središnja i zapadna područja koja pokazuju manji deficit snijega. No u usporedbi s prognoziranim podacima iz prethodnog mjeseca, postoji određeno poboljšanje. U najnovijim podacima sada se predviđa više snježnih oborina za središnje i zapadno-središnje dijelove te za dijelove Ujedinjenog Kraljevstva i Irske. Ne vidi se porast snažnih snježnih oborina kao rezultat stratosferskog zagrijavanja.

Prosinac

Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje uglavnom negativne anomalije, osim na krajnjem sjeveru. Iznenađujuće je vidjeti manje snijega na većim nadmorskim visinama, što ukazuje više na problem niske količine oborina, nego na tople temperature, kažu prognostičari.

Siječanj

U siječanjskoj prognozi ne vidi se nikakvo poboljšanje. Predviđa se da će većina Europe imati manje snježnih padalina sredinom zime, ali vidi se i da će neka područja prema jugoistoku dobiti više snijega u tom razdoblju, zajedno s krajnjim sjeverom.

Veljača

Prognoza za veljaču pokazuje nešto manji deficit u usporedbi s podacima za siječanj. Iako oba mjeseca izgledaju vrlo siromašna snijegom, crvena boja ne znači da uopće nema snijega. To samo pokazuje da se očekuje manje snijega nego inače.

Gledajući sezonski prosjek prema UKMO-u za Europu, vidi se prilično slaba prognoza snježnih padalina, sličnu onoj ECMWF-a. Za većinu kontinenta predviđa se sezona snježnih padalina ispod prosjeka, osim za krajnje sjeverne dijelove. “Prema našem iskustvu, UKMO je obično manje optimističan u pogledu snježnih padalina od ECMWF-a, pa je to i očekivano. Najnovija analiza pokazuje puno bolje količine snježnih oborina u usporedbi s podacima iz prethodnog mjeseca. Vjerojatno je da neko poboljšanje dolazi od trenutnog događaja stratosferskog zagrijavanja. Velik dio kopna pokazuje više snježnih oborina u najnovijoj prognozi, a možemo vidjeti i poboljšane snježne oborine nad južnim dijelom Ujedinjenog Kraljevstva”, piše Severe Weather Europe.

Severe Weather Europe
Severe Weather Europe

Snježne oborine

Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje jače negativne anomalije, baš kao i ECMWF. Ovo slaganje u oba modela daje određenu težinu ovom scenariju, sa sporijim početkom sezone snježnih oborina. Još uvijek postoje neka južno-središnja i sjeverna područja s normalnim do iznadprosječnim ili normalnim snježnim oborinama. Prognoza snježnih oborina za siječanj pokazuje pak određeno poboljšanje u dijelovima središnje Europe, čak s nekim područjima iznad prosjeka, te manjim deficitima u odnosu na zapadne dijelove. To sugerira da je glavni problem ovog mjeseca vjerojatno nedostatak oborina, uz blaže temperature, prenosi Večernji list.

Prognoza snježnih oborina za veljaču ponovno smanjuje potencijal snijega u većem dijelu Europe, osim na krajnjem sjeveru. I dalje se vidi manji nedostatak snijega u usporedbi sa siječnjem, pa je vjerojatno da će se više raditi o jednokratnim snježnim oborinama.

Severe Weather koristi dva sustava, jedan je UKMO sustav dugoročnih prognoza, a razvio ga je Meteorološki ured Ujedinjenog Kraljevstva. ECMWF (Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze) je međuvladina organizacija koja je razvila Integrated Forecasting System (IFS), sveobuhvatni globalni prognostički sustav koji se sastoji od više povezanih modela za izradu vremenskih prognoza.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

U željeznim tavama popularnog domaćeg trgovca pronađen arsen, odmah ih vratite u trgovinu

Objavljeno

-

By

Unsplash/Ilustracija

Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu proizvoda Grill King Cast Iron tava s drvenom ručkom, 29 cm, EAN: 3858885652961, zbog migracije anorganskog arsena.

Proizvod nije u skladu s Uredbom 1935/2004 Uredba Europskog parlamenta i Vijeća od 27. listopada 2004. o materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom i stavljanju izvan snage direktiva 80/590/EEZ i 89/109/EEZ.

Tava
Screenshot

Detalji o opozivu dostupni su na web stranici subjekta.

Podaci o proizvodu:

  • Dobavljač: PRO-TRADE d.o.o., Zagreb (LONCI&POKLOPCI by Bajde)
  • Zemlja podrijetla: Kina
  • Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima
 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu