Connect with us

Hrvatska

“VJEROJATNO SU VEĆ U HRVATSKOJ” Kerber i kraken su novi sojevi koronavirusa. Capak pojasnio koliko su opasni

Objavljeno

-

foto: Pixabay

Ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak izjavio je u četvrtak kako se vrhunac gripe očekuje krajem siječnja i početkom veljače te da je u Hrvatskoj vjerojatno već prisutna varijanta covida-19 kraken, iako dosad nije mikrobiološki potvrđen.

“Sada ga vrlo vjerojatno ima već i kod nas, pošto nismo izolirani od ostatka svijeta. Svi dosadašnji sojevi su se brzo proširili te je za očekivati da će se širiti i kraken”, izjavio je Capak,

Prema rezultatima mikrobioloških nalaza kraken dosad nije zabilježen, no radi se o uzrocima prikupljenim prije dva tjedna, dodao je ravnatelj HZJZ-a, koji je sudjelovao na skupu u povodu Europskog tjedna prevencije raka vrata maternice.

Novi sojevi kraken i kerber podvarijante su BA.5 koronavirusa, a dosad je poznato oko 75 varijanti tog virusa.

Zasad nema dokaza da kraken uzroku težu bolest

“Neke varijante se brže šire te su zaraznije, a kerber i kraken su očito nešto zarazniji jer preuzimaju dominaciju od prethodnih sojeva. Zasada nema nikakvih kliničkih dokaza da oni uzrokuju težu bolest”, rekao je  Capak.

Kad je riječ o gripi navodi kako smo do 15. prosinca prošle godine imali 70-ak slučajeva dok sada bilježimo tisuće zaraženih pa se kulminacija sezone gripe očekuje krajem siječnja i početkom veljače, u najhladnijem periodu godine.

Pošto više nisu na snazi mjere protiv covida te imamo velika okupljanja očekivano je širenje respiratornih infekcija i covida-19.

“Imunitet kod respiratornih infekcija je kratkotrajan, bilo da se on steče cijepljenjem ili prirodnim putem. To što ste imali gripu prošle godine ne znači da je nećete ponovno dobiti“, kazao je Capak.

Stoga se građanima preporuča da drže razmak i izbjegavaju velika okupljanja te da se cijepe. Capak je istaknuo i kako je u Hrvatskoj godišnje maksimalno oko stotinjak smrtnih slučajeva od gripe.

HZJZ: Besplatno cijepljenje i za one koji nisu kronični bolesnici

U sezoni respiratornih infekcija je trenutno aktivan i respirativni sincicijski virus (RSV) koji je već dobro poznati infekt kod djece, a najveći problem se pojavljuje kod djece koja su zaražena i gripom i sincicijskim virusom. Iako se bilježi postupni pad zaraženosti, RSV je posebno opasan kod male djece koja imaju uske bronhe jer ih taj virus začepljuje.

HZJZ je izvijestio da je početkom siječnja odobrena mogućnost besplatnog cijepljenja i osobama koje ne pripadaju rizičnim skupinama stanovništva, zbog povećanog interesa za cijepljenje i male dostupnosti cjepiva u ljekarnama.

Građane pozivaju da se za cijepljenje jave izabranim liječnicima obiteljske medicine te da termin za cijepljenje unaprijed dogovore telefonskim putem, radi izbjegavanja gužvi koje su povoljni uvjeti za širenje respiratornih infekcija.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Objavljena stopa inflacije za travanj, pogledajte koliko su rasle cijene

Objavljeno

-

By

unsplash

Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, prema prvoj procjeni, u travnju 2024. u odnosu na travanj 2023. (na godišnjoj razini) u prosjeku su više za 3,7%, dok su u odnosu na ožujak 2024. (na mjesečnoj razini), prema prvoj procjeni, u prosjeku više za 0,7%.

Promatrano prema glavnim komponentama indeksa (posebnim agregatima), procijenjena godišnja stopa promjene za Usluge iznosi 6,3%, za Hranu, piće i duhan 4,5%, za Industrijske neprehrambene proizvode bez energije 2,0%, a za Energiju 1,1%.

Porast stope promjene na mjesečnoj razini procijenjen je za komponente Industrijski neprehrambeni proizvodi bez energije, za 1,2%, Usluge, za 0,7%, te Hrana, piće i duhan, za 0,7%. Istodobno je, prema prvoj procjeni, pad stope procijenjen za komponentu Energija, za 0,4%.

Konačni podaci indeksa potrošačkih cijena u travnju 2024. prema klasifikaciji ECOICOP objavljuju se 17. svibnja 2024.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Hrvatsku lani napustilo najviše liječnika, pogledajte u koju zemlju je otišao najveći broj

Objavljeno

-

By

Nakon završetka epidemije covida, opet raste broj liječnika koji iz Hrvatske odlaze u inozemstvo.

Prema službenim podacima Hrvatske liječničke komore, lani je iz Hrvatske u inozemstvo otišlo najviše liječnika dosad – čak 158. Ukupno nas je od ulaska Hrvatske u EU 2013. godine napustilo 1214 liječnika.

Najviše je liječnika dosad otišlo raditi u Njemačku, njih 356, te Veliku Britaniju (163). Prosječna dob naših liječnika u inozemstvu je 36 godina i imaju u prosjeku osam godina staža.

Koprivničko-križevačku je županiju dosad napustilo ukupno 26 liječnika koji su otišli raditi u inozemstvo i po tome je, u odnosu na broj pacijenata, u hrvatskome vrhu.

Iz Međimurja je otišlo 16 liječnika, iz Zagorja 25, Varaždinske županije 39, bjelovarskoga kraja 27, a virovitičkoga šestero, prenosi Danica.hr.

U Hrvatskoj je zaposleno ukupno oko 16.400 liječnika, od čega je oko 90 stranih državljana. U kliničkim bolničkim centrima radi ih 4100, općim bolnicama 3400, a domovima zdravlja 2300.

U Koprivničko-križevačkoj županiji trenutačno rade 283 liječnika, Međimurskoj 302, Varaždinskoj 528, a Bjelovarsko-bilogorskoj 286 liječnika.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Skup vam je život u Hrvatskoj? Pogledajte gdje smo na listi najjeftinijih zemalja za život

Objavljeno

-

By

World Population Review objavio je listu europskih zemalja prema visini životnih troškova rangiranu od onih gdje je život najskuplji do onih gdje je najjeftiniji.

Na listu koju je sastavila ova američka organizacija za prikupljanje podataka o globalnom stanovništvu i demografiji, uvrštena je 41 europska zemlja. Izračun je napravljen usporedbom s cijenama dobara i usluga u New Yorku, a u obzir je uzeto pet kriterija – životni troškovi općenito, cijene najma odnosno stanovanja, cijene namirnica, cijene u restoranima te indeks proizvođačkih cijena.

Prema tom izračunu, najskuplje zemlje za život su Švicarska i Island. Slijede dvije britanske porezne oaze – otoci Jersey i Guernsey, a Irska je na petom mjestu. Među deset najskupljih još su Norveška, Luksemburg, Danska, Nizozemska i Ujedinjeno Kraljevstvo. Austrija je na 11., a Njemačka na 12. mjestu.

Bjelorusija najjeftinija, Hrvatska u sredini

Gledano s dna tablice, zemlja s najnižim troškovima života je Bjelorusija. Malo iznad nje su dvije zaraćene zemlje – Ukrajina i Rusija, a još malo iznad njih Sjeverna Makedonija i Moldavija. Na 36. mjestu je Bugarska, koja je time najjeftinija (naravno, i najsiromašnija) članica Europske unije. Odmah iznad nje, na 35. mjestu, nalazi se Rumunjska. Članice EU-a Mađarska i Poljska su na 32., odnosno 30. mjestu, a Hrvatska je na 29. mjestu.

Članice EU-a neznatno skuplje za život od Hrvatske po ovom izračunu su Slovačka, Latvija, Litva, Slovenija, Grčka, Estonija, Češka Republika, Portugal i Španjolska – tim redom poredane iznad Hrvatske sve do 20. mjesta.

Prosječni mjesečni trošak – 933 eura

Od nama susjednih država, jedino je Slovenija na 25. mjestu skuplja za život (ali i slovenska prosječna bruto plaća je 600 eura veća od hrvatske) dok su jeftinije Crna Gora na 31. mjestu, Mađarska na 32. i Srbija na 34. mjestu. Bosna i Hercegovina nije uvrštena u ovu listu.

Prosječni mjesečni trošak života u Hrvatskoj prema World Population Review, iznosi 1.001 američki dolar, odnosno 933 eura za poiedinca. A prosječna mjesečna neto plaća u Hrvatskoj u veljači je iznosila 1.248 eura.

“Dok su neke europske zemlje relativno skupe, mnoge druge su prilično povoljne u usporedbi s SAD-om. (…) Ova analiza ukazuje na zemlje u kojima pridošlice često mogu živjeti jeftinije, a da ne žrtvuju kvalitetu života i životni standard”, piše World Population Review u objašnjenju svoje analize.

Bugarska nominalno najjeftinija u EU

Podrobnijih objašnjenja za Hrvatsku nema, ali ima za “najjeftiniju” članicu EU-a, Bugarsku, koju nazivaju “jednim od europskih skrivenih dragulja za turiste i iseljenike”.

“Mjesečni životni troškovi za jednu osobu u Bugarskoj počinju od 600 dolara (560 eura). Prijevoz i objedovanje u restoranima prilično su povoljni, s kartama za međugradske vlakove već od 5 dolara (4,70 eura) te večerom s pićem za manje od 10 dolara (9,30 eura). Relativno je lako legalno se nastaniti u zemlji čak i ako niste građanin Europske unije. Bugarska je najsiromašnija članica EU-a i još uvijek radi na razvoju svoje infrastrukture, povećanju životnog standarda i suzbijanju korupcije”, piše World Population Review.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu