Connect with us

Hrvatska

Plenković najavio mjere pomoći za milijun građana, evo detalja

Objavljeno

-

Vlada je u četvrtak odlučila ukupno 700 milijuna kuna isplatiti kao jednokratnu pomoć korisnicima mirovina i prava u socijalnoj skrbi radi ublažavanja rasta troškova života, korisnicima dječjeg doplatka radi ublažavanja rasta cijena energenata i osobama stradalim u potresu.

U povodu odluke o još jednom paketu pomoći najpotrebitijima premijer Andrej Plenković je na sjednici Vlade istaknuo da su preusmjerili uštede napravljene u proračunu skupinama u hrvatskom društvu kojima je pomoć najpotrebnija, a mjerama će biti obuhvaćeno gotovo milijun korisnika.

Iznosi jednokratne novčane pomoći

Jednokratnu novčanu pomoć dobit će umirovljenici s mirovinom do 4360 kuna, a ovisno o visini mirovine dodatak iznosi od 400 do 1200 kuna (za one s mirovinom do 1850 kuna).

Pomoć korisnicima prava u sustavu socijalne skrbi odnosi se na nezaposlene, korisnike zajamčene minimalne naknade, osobne invalidnine, nacionalne naknade za starije osobe i korisnike novčane naknade za nezaposlene branitelje, a iznosi 1000 kuna.

Jednokratna pomoć korisnicima doplatka za djecu odnosi se na više od 123.000 korisnika, odnosno gotovo 250.000 djece, za što je izdvojeno više od 70 milijuna kuna, a ovisno o broju djece po korisniku iznosi od 300 do 1100 kuna.

Novčanu pomoć dobit će i stradali u potresu, odnosno oni koji su i dalje zbrinuti u privremenom smještaju na potresom stradalim područjima, i to 2000 kuna po osobi, a najviše do iznosa od 10.000 kuna po kućanstvu.

“Sve to govori o uštedama koje su učinjene, ali i o politici Vlade da načelo solidarnosti, koje je temelj društva, bude manifestirano kroz redistributivnu ulogu proračuna i da na taj način pomognemo velikom broju naših sugrađana kojima ću to olakšati premošćivanje krize”, rekao je premijer.

Vlada je na sjednici donijela zaključke kojima se do lipnja iduće godine produljuje postojeći režim otpisa potraživanja i naknade za električnu i toplinsku energiju, korištenja autoceste A11 Zagreb-Sisak bez plaćanja cestarine, produženja besplatnog prijevoza vlakom i otpis potraživanja nastalih po osnovi RTV pristojbe stradalima na potresom pogođenim područjima.

Na teret proračunske zalihe Vlada je odobrila sredstva za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica tuče na području Varaždinske, Krapinsko-zagorske, Koprivničko-križevačke, Zagrebačke i Karlovačke županije u ukupnom iznosu od 18 milijuna kuna.

Također, odobrena su sredstva za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica poplave na području Hrvatske Kostajnice u ukupnom iznosu od 25 milijuna kuna te za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda nastalih u ovoj i dijelu prošle godine u iznosu od 9,5 milijuna kuna.

Mjerama Vlade očuvana socijalna kohezija u društvu

Plenković je u uvodu sjednice rezimirao glavne događaje u protekloj godini te je, uz podsjećanje na ispunjavanje svih kriterija za članstvo u schengenskom prostoru i euro području, naveo da je u 2022. Hrvatska dosegla najviši investicijski kreditni rejting, ima rekordan broj zaposlenih (1.617.000 osiguranika), rekordno nisku nezaposlenost (sedam posto) te rekordni izvoz i izvrsne prihode u turizmu (više od 36 milijardi kuna fiskaliziranih računa).

“Izdašnim i ciljanim mjerama osigurali smo nastavak snažnog gospodarskog rasta, koji će prema svim procjenama biti oko šest posto”, rekao je.

Gospodarska politika Vlade, dodao je, omogućila je da su povećane plaće i mirovine “znatno više nego u mandatu bilo koje druge Vlade”. Prosječna plaća u nešto više od šest godina rasla je 35 posto, odnosno 1981 kunu neto, a minimalac 69 posto, odnosno 1723 kune.

“Sve je to pridonijelo da unatoč inflatornim pritiscima na solidaran način pomognemo onima kojima je bilo najteže podnijeti krizu i time očuvati socijalnu koheziju u društvu”, poručio je Plenković.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Pogledajte koliko su plaće rasle u državnom, a koliko u privatnom sektoru

Objavljeno

-

By

Najnoviji statistički podaci pokazuju ubrzanje trenda rasta neto plaća pod snažnim utjecajem povišica u javnom i državnom sektoru.

Prosječna neto plaća isplaćena u travnju za ožujak iznosila je 1326 eura, što je u odnosu na isti mjesec lani nominalno više za 17,3 posto, a realno za 12,7 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku. U ožujku su na snagu stupila dogovorena povećanja plaća u državnom i javnom sektoru pa je zabilježen snažan skok na mjesečnoj razini. Prosječna plaća je u odnosu na veljaču ojačala 6,3 posto nominalno, odnosno 5,4 posto realno.

U početku godine značajan utjecaj na snažan rast prosječnih plaća imao je rekordan skok minimalne plaće, koja je najzastupljenija u industriji i osobnim uslugama, a novo ubrzanje rasta potaknuto je povišicama u državnom i javnom sektoru, prenosi tportal.

Nakon što je Vlada uoči izbora odobrila najveće povećanje plaća u povijesti, vrijedno 1,63 milijarde eura, djelatnosti u kojima prevladava država bilježe nekoliko puta veću godišnju stopu rasta u odnosu na djelatnosti u kojima dominira privatni sektor.

Najveći skok dogodio se u zdravstvu i socijalnoj skrbi, gdje je prosječna plaća korigirana za inflaciju uzletjela 33,9 posto, dosegnuvši 1771 euro. Za usporedbu, realne plaće u prerađivačkoj industriji i trgovini, djelatnostima koje zapošljavaju najviše ljudi, porasle su 7,2 posto (na 1175 eura), odnosno 9,1 posto (na 1164 eura).

S godišnjim realnim rastom od 28,8 posto, prosječna plaća u javnoj upravi i obrani popela se na 1682 eura. U obrazovanju je zabilježena nešto niža stopa rasta (23,1 posto), uz prosjek od 1492 eura.

Ako izdvojimo dobrostojeće branše financija i ICT industrije, veći dio privatnog sektora sada znatno zaostaje u primanjima u odnosu na nacionalni prosjek. U većini djelatnosti u kojima prevladavaju privatne tvrtke prosjek plaća kreće se između 1000 i 1200 eura.

Prema izvješću DZS-a, medijalna neto plaća za ožujak iznosila je 1086 eura, što znači da je polovica zaposlenih imala manje, a polovica više od toga.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Popodne nas očekuje grmljavinsko nevrijeme. DHMZ izdao upozorenja, oglasila se i Civilna zaštita

Objavljeno

-

By

Nestabilno s kišom i vjetrom, a ponegdje i olujno nevrijeme s tučom, tako bi se najbolje moglo opisati vrijeme kakvo će u utorak biti u Hrvatskoj.

DHMZ je za zagrebačku regiju i za istok zemlje objavio narančasto upozorenje zbog mogućeg grmljavinskog nevremena, a i ostatak zemlje vjerojatno će biti izložen pljuskovima i grmljavini.

Upozorenje je stiglo i iz Ravnateljstva Civilne zaštite.

Pljuskove, grmljavinu i vjetar prognozirao je i meteorolog Bojan Lipovšćak.

“Glavnina nestabilne zračne mase nalazi se nad Istrom i sjevernim Jadranom. Prema mjerenjima mreže postaja pljusak.com od jutra je u Istri i na Kvarneru palo od 20 do 30 litara kiše na četvorni metar. Nad sjevernim Jadranom je pojačana grmljavinska aktivnost, linija nestabilnosti proteže se od Istre do obale Italije i premješta se prema srednjoj Dalmaciji, brzina premještanja je oko 45 km/h. Prema Slavoniji i Baranji premješta se oblačni sustav koji se brzo razvija nad planinama Bosne i Hercegovine. Grmljavinske aktivnosti bez značajnijih oborina ima i u Podravini”, kaže naš meteorolog Bojan Lipovšćak.

Što se tiče vremena u srijedu, DHMZ prognozira da će u većini krajeva biti djelomice sunčano, ali i dalje ne posve stabilno. Mjestimice malo kiše i pljuskovi s grmljavinom, osobito poslijepodne u unutrašnjosti, a navečer i na sjevernom Jadranu. Vjetar slab do umjeren jugozapadni i zapadni. Najniža jutarnja temperatura od 11 do 16, na obali i otocima između 15 i 19 °C. Najviša dnevna većinom između 20 i 25 °C.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Još imate kune? Evo gdje ih možete zamijeniti za eure

Objavljeno

-

By

Mnoštvo građana odlučilo si je sačuvati nekoliko kovanica i novčanica kune za uspomenu, no ako ste među onima koji su ih zametnuli ili ih nisu odnijeli na vrijeme, još imate priliku.

Svoje kune možete osobno donijeti u Hrvatsku narodnu banku na adresi Jurišićeva 17, Zagreb, od ponedjeljka do petka u vremenu od 8.30 do 15.30 sati. Novčanice možete zamijeniti bez vremenskog ograničenja, a kovanice sve do 31. prosinca 2025.

Iznos do 14.999,99 kuna moguće je na vlastitu odgovornost dostaviti i putem poštanskih usluga na adresu Hrvatska narodna banka, Direkcija za pohranu, obradu i opskrbu gotovim novcem, Trg hrvatskih velikana 3, 10000 Zagreb, uz informaciju o željenom načinu preuzimanja gotovog novca eura (u Hrvatskoj narodnoj banci ili dostava putem poštanskih usluga na adresu donositelja), ističu na službenim stranicama Banke.

Također, ako imate oštećene eure, možete ih zamijeniti za ispravne novčanice ili kovanice u HNB-u, prenosi 24sata.hr.

Hrvatska narodna banka prima na zamjenu euronovčanice čija površina iznosi 50% ili manje od 50% površine autentične originalne novčanice, euronovčanice obojene elektrokemijskom zaštitom, iznimno oštećene euronovčanice te neprikladne eurokovanice koje su prepoznatljive s lica ili naličja, uz uvjet da su dostavljene uz pripadajući obrazac zahtjeva s potrebnim prilozima, ističu.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu