Općina Pakoštane nezaustavljivo napreduje u modernizaciji svoje vodovodne infrastrukture! U suradnji s Komunalcem d.o.o. Biograd na Moru, pokrenut je ambiciozan projekt proširenja vodovodne mreže, čiji je cilj poboljšanje vodoopskrbe stanovnika i osiguranje stabilnog sustava distribucije vode. Vrijednost ovog strateškog projekta iznosi 1.787.087,82 eura, a radovi, započeti u kolovozu 2023., trebali bi biti dovršeni do prosinca 2025.

Projekt obuhvaća izgradnju novih vodosprema, hidrostanica i cjevovoda na više lokacija, donoseći konkretna poboljšanja za mještane.

Uz Vodospremu Čelinka gradi se nova vodospremna jedinica kapaciteta 500 m³, zajedno s dovodnim i odvodnim cjevovodima. Betonski radovi su završeni, a sada se provodi hidroizolacija i unutarnje uređenje.

Hidrostanica Drage 2 rješava problem niskog tlaka u višim dijelovima naselja Drage, a radovi obuhvaćaju izgradnju dovodnih i odvodnih cjevovoda. Građevinski radovi su privedeni kraju, a trenutno se završava unutarnje uređenje.

Uz to, Vodosprema Vrana donosi potpuno novu vodospremu od 500 m³ s pripadajućim cjevovodima. U tijeku su hidroizolacija i montaža opreme, čime se dodatno osnažuje vodovodni sustav ovog područja.

Također, dovršena je izgradnja cjevovoda “Put Sv. Mihovila” u dužini od 932,27 metara, dok rekonstrukcija cjevovoda V-6 u dužini od 186,66 metara osigurava dugoročnu pouzdanost opskrbe vodom.

Ovaj projekt predstavlja korak prema modernizaciji infrastrukture Općine Pakoštane, osiguravajući kvalitetnu i stabilnu vodoopskrbu za sve mještane.

Gost ciklusa Srijedom u sridu Sveučilišta u Zadru sinoć je bio zadarski infektolog i sveučilišni profesor dr. sc. Boris Dželalija, prof. emeritus. Dželalija je otkrio kako je odabrao medicinu za svoje zvanje, kako je prolazio kroz teške trenutke Domovinskog rata i pandemije COVID-a te najavio skoro izdavanje nove knjige.

– U sredini u kojoj sam odrastao nije bilo studenata medicine, no kako mi je otac bio rudar upoznao sam rudarskog liječnika i to me je potaknulo da već u srednjoj školi razmišljam o medicini. Živio sam u Drnišu u Đačkom domu i bio prvi nakon dugo godina koji je odabrao taj studij, prisjetio se Dželalija.

Medicina koju je tada studirao, kaže, danas je davna prošlost. Prisjetio se pojave hepatitisa C, koji je bio potpuno nepoznata bolest, a zatim i AIDS-a oko kojeg je vladao čak i veći strah nego oko COVID-a.

– Kada sam ulazio prvom oboljelom od te bolesti u Hrvatskoj bio sam odjeven kao da ulazim u svemirski brod. Nakon toga došle su mnoge druge bolesti, teški oblici sepse, puno zoonoza poput Lajmske bolesti, no i drugih za koje je potreban smještaj u Jedinici intenzivnog liječenja. Moram upozoriti i na opasnost antibiotske rezistencije i pojave novih bakterija protiv kojih sada nemama lijekova, rekao je dr. Dželalija.

Prisjetio se boravka u Škabrnji u vrijeme njezinog pada, izvlačenja kroz Jošane i Galovac te stravičnog pokolja koji je tada napravljen i zbog kojega je kasnije svoj doktorat posvetio Škabrnjanima. Od svih priznanja upravo mu je Grb Općine Škabrnja najdraže koje je primio. Što se tiče virusa COVID-19, rekao je da učinkovitog lijeka nema i najveća pomoć koju smo imali bilo je cjepivo, bez kojeg bi mnogi koji su danas živi preminuli u pandemiji.

– Kada je COVID došao nismo poznavali svog neprijatelja i to je stvaralo mnoge pomutnje. Istina je da farmaceutske tvrtke uvijek gledaju na profit, da cjepiva imaju nuspojave, ali su donijela i korist cijelom čovječanstvu. COVID sada miruje, očekujem da će se javljati sezonski i da će biti relativno učinkovitih cjepiva, smatra Dželalija.

Osvrnuo se i na svoj roman prvijenac „Gospodar svojih odluka”, koji ima autobiografskih elemenata, ali je takav da se u glavnom junaku mogu prepoznati brojni hrvatski intelektualci koji zbog svog svjetonazora nisu dobro prolazili u sedamdesetim i osamdesetim godinama prošlog stoljeća. Najavio je i skoro izdavanje nove knjige, a do tada će raditi ono što najviše voli: predavati studentima, igrati mali nogomet, trčati, plivati u moru čak i u ovim zimskim mjesecima…

Susret s dr. Dželalijom moderirala je voditeljica Odjela za protokol i komunikacije Sveučilišta u Zadru Ivana Zrilić.

U Gradskoj loži u Zadru sutra, petak 21. ožujka u 11 sati u organizaciji Veleposlanstva Republike Litve održati će se svečanost imenovanja novog Počasnog konzulata Republike Litve, koji će pokrivati Zadarsku županiju, Ličko-senjsku i Šibensko-kninsku. 

Na čelu konzularnog predstavništva bit će Marija Koić Pašić, počasna konzulica, čiji je cilj daljnje jačanje bilateralnih odnosa između  Republike Hrvatske i Republike Litve,stvoriti nove mogućnosti za kulturnu razmjenu i gospodarsku suradnju.

U sklopu otvorenja u suradnji Narodnog muzeja Zadar, grada Zadra,Litavskog nacionalnog muzeja, Veleposlanstva Republike Litve i Konzulata Republike Litve u Zadru, u Gradskoj loži, u petak 21.ožujka 2025.godine u 11h otvara se i gostujuća izložba „Grad Vilnius na starim fotografijama”.