Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

(FOTO) GASTRO ADVENT: Glavni specijaliteti ovogodišnjeg adventskog sajma u Zadru (1.dio)

Objavljeno

-

Već nakon prvih nekoliko dana trajanja ovogodišnjeg Adventa u Zadru može se prepoznati kako ponuda jela i pića na adventskim kućicama nikada nije bila ovako bogata i raznovrsna. Doduše, neki gastronomski standardi adventskog sajma poput kuhanih i prženih kobasica te burgera i dalje su najviše zastupljeni u ponudi, što je i razumljivo – to su i inače globalno popularna jela u kategoriji fast i street food prehrane i publika ih naprosto uvijek traži.

Ipak, dobar dio ugostitelja koji sudjeluju na sajmu svoju je ponudu proširio i drugim, zanimljivim jelima iz šarolike lepeze  hrane koja se konzumira na ulici, ali i nekim drugim,  tradicionalnim ili manje poznatim jelima, pa čak i dugo kuhanom, kao i comfort hranom „na žlicu“. Osim toga, ove je godine ponuda ribljih jela definitivno drugačija i bolja od one prijašnjih godina, a na svoje mogu doći i vegani jer niz ugostitelja u svojoj ponudi ima bar jedno vegansko jelo. Uglavnom, svi se trude ponuditi nešto drugačije od drugih i biti prepoznatljivi po svojoj ponudi.

Obišli smo adventske kućice i pokušali doznati što se sve dobrog u njima kuha, peče i servira.

Baba Zorka by Colonna

Moreno Sambolić i njegova partnerica Diana Kreber koji vode obližnji Colonna bar, odlučili su u svojoj kućici na Pet bunara vratiti toplinu obiteljskog doma za božićnih blagdana i to kroz svima poznata klasična, seljačka jela. Teletinu koju peku u električnoj peki i koju su nazvali Didova peka, složili su u odreske Kroštulinog kruha od kiselog tijesta i tako dobili vrhunski sendvič s prilozima. Babina sarma također ima svoju street food verziju – smotuljuci sarmica su ubačeni u brioš pecivo, a slično serviraju i odličnu kobasicu od slavonske crne svinje. U ponudi imaju čak pet svojih autorskih toplih coctaila koji su dobili imena po zadarskim toponimima: Pet nebodera, Četiri kantuna, Tri bunara i Dvi pumpe. I jedna Baba Zorka. Za vegane imaju spremnu vegansku tortilju, a dok se čeka jelo gosti se mogu zabavljati – s mini pletivima.

Congo Meets La Famiglia

U ovoj su kućici snage udružila dva zadarska restorana: Congo s Puntamike i La Famiglia na Poluotoku, pa su odlučili da će se glavna ponuda sastojati od klasičnih fast food standarda u kombinaciji s toplim, zimskim jelima „na žlicu“. Uz odličan Hot Mess burger u kojem je odležana junetina umotana u cheddar sir i zalivena La Famiglia autorskim umakom, zajedno s nekoliko drugih burgera, svaki je dan u ponudi i kuhano jelo. U ponedjeljak smo probali odličnu veprovinu s njokima, a drugih će se dana kuhati fažol s kobasicom, juneći gulaš, ali i brudet od sipe s čičvardom, bakalar… Zanimljivo, na adventskoj kućici ovi su se ugostitelji potpuno odmaknuli od ponude svojih stalnih restorana. I pogodili su!

Crvenkapica

Poznata mesarsko-ugostiteljska obitelj Mikulić  iz Raštana, odnosno Biograda, ove se godine na zadarskom Adventu predstavljaju s tri potpuno različite gastronomske linije. Jedna je ona s odličnim tradicionalnim  kotarskim divenicama koje sami pune i dime po nekim starim receptima, druga je fast food linija u kojoj su tri odlična burgera koji su zovu Crvenkapica, Vuk i Lovac, a treća je manje poznati talijanski finger food. U toj su liniji kozice pržene u tempuri i što je osobitost ove kućice – talijanski arancini. Riječ je o kuglicama klasičnog crnog rižota od sipe koje se također utope u tempuru i zatim kratko poprže. Fino, za s nogu i samo s prstima.

M&M Brothers

Braća Rožman na svojoj su kućici odlučili za klasičnu ponudu burgera i kobasica iz vlastite proizvodnje. Dok je jedan brat na usluzi u kućici, drugi puni i dimi dalmatinske divenice  po vlastitoj recepturi. Burger im je sastavljen od čistog junećeg mesa, karamelizirane kapule, zelene salate i kiselih krastavaca te zaliven barbecue umakom također po vlastitom receptu. Pomiješali su kečap, majonezu, senf, luk u prahu i slatki čili i dobili osobit okus burgera.

Marvel

Ivan Šunjić je filozofiju svog palačinka bara Marvel na Relji prenio na Advent. Glavnina ponude ove kućice je slatka: vafli iz prigodnog kalupa u obliku božićne jelke zaliveni nutellom i linoladom, potom za naše pojmove neobične i zanimljive nizozemske mini palačinke koje se serviraju sa sljezovim kolačićima, fritule i bogata topla čokolada te kuhano vino i kuhani gin. Od ozbiljnije, slane ponude Marvel je osobit po pohanim palačinkama punjenim šunkom, sirom i pršutom. Bilo bi zgodno uz takvu ponudu gostima ponuditi i kakav strip iz djetinjstva ili bar matineju s projekcijom crtića s Ironmanom, Conanom ili Hulkom.

Picnic

Ekipa Vekija Božićeva krenula je u svoje street food gastro avanture prije nekoliko godina s popularnim food truckom Picnic Migle & Fun i odličnim burgerima Bleckie i Snow od odležane junetine. Sendvičima s dugo kuhanim junećim obrazima u Kroštulinim brioš pecivima osvojili su nepca čak i ozbiljne fine dining publike. Ta svoja jela nude i na ovogodišnjem adventu, kao i odlična pića poput  kuhanog gina s likerom od bazge i kuhanog whiskeya s likerom od banane, a ponudu su obogatili s dva nova, zanimljiva specijaliteta. Prvi je Drugačija sarma, atraktivna kreacija Jakova Meštrovića u kojoj je nestala rolica sarme, ali je ostao fenomeanalan okus starog jela, kao i pjenasti pire krumpir. Štrudla od bakalara je drugi ovogodišnji hit ove kućice koju ovaj tim servira, naravno, samo petkom.

Slavonska čarolija

Obitelj Jerković koja vodi Konobu Dalmacija u Kampo Kaštelu već je na ranijim zadarskim adventskim sajmovima postala poznata po sjajnim slavonskim kobasicama koje sami proizvode po samo njima poznatim receptima. I ove se godine iz njihovog kotla za kotlovinu širi sjajan miris, a u ponudi je jedna nova kobasica obogaćena cimetom. Još su zanimljivije neke druge novosti s kojima su Jerkovići točno pogodili filozofiju uličnog finger fooda prilagođenog ovdašnjim ukusima. Pravo su otkriće hrskave burek rolice (naravno, s junetinom) koje serviraju s odličnim kajmakom. Pohane palačnike punjene jabukom i servirane sa šlagom čine fenomenalan slatkiš za poćapat prstima, uz što je odlično popiti i Čoko guc, vruću čokoladu s pelinkovcem s narančom.

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

ZADAR / ŽUPANIJA

MORATE U SPIZU? Danas u Zadru rade sljedeće trgovine…

Objavljeno

-

By

Donosimo raspored rada većih marketa i supermarketa, odnosno trgovačkih lanaca u Zadru u nedjelju, 3. svibnja 2026.

BAUHAUS:

od 9 do 14

KAUFLAND:

zatvoreno

EUROSPIN:

Žmirići, Ul. Matije Gupca 59

Radno vrijeme: 08:00 – 21:00

HEY PARK

TOMMY

Bože Peričića 5 – od 8 do 14

Skradinska 8 – od 7 do 21

Put Nina 89 – od 7 do 21

KONZUM:

Frane Petrića 10 – od 7 do 13

LIDL:

zatvoreno

SPAR

Polačišće 4 – od 7 do 14

PLODINE

Biogradska 68 – od 7 do 22

Zagrebačka 2 – od 7 do 22

SUPERNOVA:

zatvoreno

STUDENAC:

Od 7 do 21:

Put Murvice 49

Velebitska ulica 14

Ulica Ivana Skvarčine 18

Zadarska ulica 24

Obala kneza Branimira 14

Šibenska ulica 9C

Ul. bana Josipa Jelačića 12A

Put Stanova 63

Knezova Šubića Bribirskih 3

RIBOLA

od 7 do 21:

Put Petrića 51C

Ulica Ivana Lucića 18

Put Šimunova 2

Ulica Miroslava Krleže 1A

PEVEX

od 8 do 14

METRO

zatvoreno

EMMEZETA

od 10 do 20

ZADAR SHOPPING CAPITOL

zatvoreno

CITY PARK ZADAR

zatvoreno

Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

“PASTEL U SVIBNJU” / U ponedjeljak u Kapetanovoj kuli otvorenje izložbe Tomistava Marijana Bilosnića            

Objavljeno

-

By

U ponedjeljak, 4. svibnja 2026., u 19:30 sati, otvara se izložba slika Tomislava Marijan Bilosnića „Pastel u svibnju“ u Galeriji HDLU, u Kapetanovoj kulai na Trgu Pet bunara u Zadru.

Tomislav Marijan Bilosnić (slikarski pseudonim Sebastijan Bit) priredio je stotinjak samostalnih (i više zajedničkih) izložbi slika u tehnici monotipija, ulja, pastela, gvaša, tuša u boji, crteža i umjetničke fotografije. Član je HDLU Zadar. Objavio je sedam slikarskih monografija: Metamorfoze, Cvijeće ravnokotarskih vila, 33, Pollockova svjetlost, Maske i lica, Mediteranski pastel i Duhovi sa zadarskog Foruma, te fotomonografiju Skriveno kameno blago, kao i pjesničke monografije s Antom Stamaćem, Zlatkom Tomičićem i Mijom Bijuklićem. O njegovu slikarskom opusu pisali su Tonko Maroević, Antun Travirka, Vinko Srhoj, Ive Šimat Banov, Đuro Vanđura, Iva Körbler, Vlado Bužančić, Andro Filipić, Ervin Dubrović, Milan Bešlić, Ivo Fadić, Helena Roguljić, Sanja Knežević, Nevenka Nekić, Đuro Vidmarović, Igor Šipić, Mirjana Šigir, i mnogi drugi.

Za svoj likovni rad, Bilosnić je nagrađen Zlatnom plaketom za fotografiju na međunarodnoj izložbi «Island and Sea» (2010., 2022.) i Zlatnom plaketom za slikarstvo (2015.) na 2. međunarodnoj likovnoj izložbi vjerskih motiva “Sveti otok” (Holy Island).

U Galeriji Kapetanova kula Bilosnić pod naslovom „Pastel u svibnju“ izlaže pastele iz ciklusa poznatog kao „Mediteranski pastel“, o kojemu su se vrlo pozitivno izrazili mnogi poznati hrvatski likovni kritičari, između koji su i Antun Travirka, Iva Körbler, Vlado Bužančić,  Vinko Srhoj, Andro Filipić, Stanislav Bašić, Romana Galović, Mirjana Šigir, Miljenko Mandžo, Josip Granić, Ante Zemljar, i drugi.

Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

(FOTOGALERIJA) ZEMUNIK GORNJI / Misno slavlje na blagdan sv. Josipa radnika predvodio nadbiskup Zgrablić

Objavljeno

-

By

foto: Ines Grbić/Zadarska nadbiskupija

Svečano misno slavlje na blagdan sv. Josipa radnika u župnoj crkvi sv. Josipa radnika u Zemuniku Gornjem u petak, 1. svibnja, predvodio je zadarski nadbiskup Milan Zgrablić.

Nadbiskup je istaknuo važnost duhovne dimenzije rada i sustvaralačke suradnje čovjeka s Bogom u ostvarenju njegovog životnog poziva. Sv. Josip je primjer kako rad biva važan i ozbiljan, ali istodobno prožet vjerom, poručio je nadbiskup, dodavši da takav rad „postaje uravnotežen odnosom punog povjerenja s Bogom i usmjeren prema ljubavi. Na tom putu čovjek radi marljivo i odgovorno, ali zadržava unutarnju slobodu, jer zna da njegov život ima dublji smisao koji ne ovisi o materijalnom uspjehu, nego o vjernosti Božjem planu, smislu života i Bogu koji je konačni cilj njegovog postojanja“, poručio je mons. Zgrablić. Tako čovjek, nositelj rada, kroz svoj trud izražava što jest – slika Božja, ljubljeno dijete Božje i sudjeluje u velikom stvarateljskom djelu koje Bog povjerava čovjeku, pozivajući ga da svijet ne samo koristi i iskorištava, nego da ga obrađuje s ljubavlju i čuva s odgovornošću, rekao je nadbiskup.

Takvo poimanje rada rađa dubljim razumijevanjem kršćanskog poziva koji zahvaća cijeli život, pa i rad, „jer vjera ne ostaje zatvorena u molitvi ili liturgiji, nego se proteže na sve dimenzije svakodnevice, prožima odnose, odluke i rad te daje smisao i onome što se čini malim i neznatnim“, poručio je mons. Zgrablić.

Sv. Josip poučava duhovnosti rada koja „oblikuje srce koje zna prepoznati Božju prisutnost u svakodnevnim zadacima, koje prihvaća odgovornost ozbiljno i s predanjem, ustraje i kad se čini nemogućim, ostaje vjerno i kad se čini da trud prolazi nezapaženo, koje u svemu traži priliku da očituje ljubav prema Bogu kroz savjesnost, poštenje i strpljivost.

U svjetlu vjere, i najjednostavniji poslovi, koji se ponavljaju iz dana u dan i mogu postati monotoni, zadobivaju novu dubinu. Rad tako postaje dio većeg Božjeg plana koji nadilazi trenutak, dio puta koji vodi prema ispunjenju i života usmjerenog prema Bogu“, istaknuo je predvoditelj slavlja. Sv. Josip u svojoj skrovitoj i vjernoj službi pokazuje put koji traži vjernost Božjem pozivu. „Tako rad zadržava svoju vrijednost, jer postaje sudjelovanje u Božjem stvaralačkom djelu koje traje i danas, u kojem Bog uključuje čovjeka kao suradnika, koji svojim rukama, umom i srcem doprinosi izgradnji svijeta koji nosi trag Stvoriteljeve dobrote“, poručio je nadbiskup Zgrablić.

Sv. Josip uzdržava Svetu obitelj, u skromnosti nazaretske radionice preuzima odgovornost za kruh i sigurnost onih koje mu je Bog povjerio, u jednostavnosti svoga stolarskog zanata osigurava svakodnevni život za Isusa i Mariju. Takav rad „nije obilježen samo zaradom, brojčanim uspjehom i priznanjem, nego samozatajnom postojanošću, strpljivošću i dubokom unutarnjom snagom koja izvire iz ljubavi i vjere prema Bogu“, istaknuo je mons. Zgrablić, rekavši da takva jednostavnost često ostaje skrivena svijetu.

U tom kontekstu, naglasio je da „dostojanstvo rada ne proizlazi iz njegove vidljivosti, iz veličine ostvarenja i priznanja koje čovjek može primiti, nego iz dubine nakane koja ga pokreće, iz Božjeg plana koji ga nadahnjuje i iz svijesti da rad postaje dio odnosa s Bogom koji vidi u skrovitosti, prepoznaje vjernost i blagoslivlja što je učinjeno s predanjem za Dobro i žrtvom za drugoga“, poručio je nadbiskup. Takav rad biva „prostor u kojem čovjek ne oblikuje samo svijet, nego i vlastito srce, svoje stavove, svoju vjernost i sposobnost darivanja. Tako svaki napor, odgovornost i ustrajnost postaju prilika za rast u svetosti, u kojoj se život usklađuje s Božjom voljom i ono naizgled obično i koje se svakog dana ponavlja, može se preobraziti u susret s Bogom koji djeluje u skrivenosti i jednostavnosti.

U takvom razumijevanju rada čovjek se ne promatra podložnim ekonomskim zahtjevima rada, da se gubi u ritmu obveza, nego kao svjesna i slobodna osoba koja svojim odlukama oblikuje život te u svoje djelovanje unosi razum, srce i savjest i prepoznaje da njen rad ima smisao, jer je povezan s njenim dostojanstvom koji proizlazi od Boga i pozivom kojeg mu je Bog uputio“, poručio je mons. Zgrablić.

Nadbiskup je istaknuo potrebu prepoznavanja rada kao prostora susreta s Bogom gdje se oblikuje čovjekovo srce i gdje se svakodnevica puna obveza i briga prožima smislom koji nadilazi produktivnost i napor.

Sveti Josip u nazaretskoj svakodnevici, u radu koji je bio samozatajan, postojan i odgovoran prema Isusu i Mariji, pokazuje „ljepotu rada koji proizlazi iz ljubavi i prožet je sviješću o Božjoj prisutnosti i vodstvu u životu. Takav rad ne iscrpljuje čovjeka u nutrini, nego ga izgrađuje, oblikuje i vodi prema punini života“, naglasio je nadbiskup.

Upozorio je na opasnost da rad izgubi svoju dublju dimenziju i bude sveden na mjerljive rezultate, učinkovitost, zaradu, korist i povećavanje produktivnosti. Tada se vrijednost osobe procjenjuje prema onome što proizvodi i postiže u očima društva.

„Takvo shvaćanje dovodi do isključivanja i previđanja onih koji ne mogu sudjelovati u tom ritmu – bolesnika, starijih, osoba s invaliditetom i djece – kao da njihova vrijednost ovisi o njihovoj produktivnosti. Time se prešućuje temeljna istina: čovjekovo dostojanstvo ne proizlazi iz onoga što čini, nego iz onoga što jest“, poručio je nadbiskup.

„Kad se rad promatra isključivo kroz produktivnost i isplativost, blijedi svijest o čovjeku obdarenom dostojanstvom koje ne ovisi o učinku ni o materijalnoj koristi, nego izvire iz njegove bîti da je stvoren na Božju sliku i da ga je Bog pozvao u život zbog ljubavi.

Zato dostojanstvo bolesnika koji ne mogu raditi, staraca čija snaga slabi, osoba s invaliditetom suočenih s ograničenjima ili djece koja se razvijaju, ostaje jednako i neumanjeno. Njihova prisutnost podsjeća društvo da vrijednost života nije u proizvodnji, nego u  postojanju i odnosu s Bogom i drugim ljudima“, poručio je nadbiskup.

Kad se rad pretvara u zahtjev koji ne poznaje granice, u ritam „još više i brže“, tada ne ostavlja prostor za odmor, prijateljske odnose, za brigu o slabijima, razumijevanje, molitvu i duhovni život. U takvom svijetu ugroženi su oni koji ne mogu pratiti taj tempo, jer su gurnuti na rub ili se smatraju teretom za društvo, upozorio je mons. Zgrablić.

„U logici „više i brže“ osoba počinje osjećati da ga vlastiti rad pritišće, zarobljava i oduzima mu slobodu. U radu kao isključivoj produktivnosti čovjek se udaljava od sebe jer prestaje slušati dubinu vlastitog srca i razlikovati bitno od prolaznoga. Prestaje prepoznavati vrijednost krhkosti, ovisnosti i međusobne povezanosti vidljivih u životu bolesnih, starijih, djece i osoba s invaliditetom. Time se gubi i sposobnost prepoznavanja prisutnosti Boga koji poziva na zajedništvo. Rad tada više ne izgrađuje osobu, nego je troši; ne vodi prema punini zajedništva s Bogom i međusobno, nego vodi prema iscrpljenosti.

Razlog takvog izobličenja rada je u zaboravu osobne duhovne dimenzije. Kad iz rada nestane svijest da je on sudjelovanje u Božjem djelu, kad se izgubi pogled prema Bogu kao konačnom cilju, rad ostaje zatvoren u granicama ovoga svijeta i preuzima ulogu koja mu ne pripada“, upozorio je nadbiskup, rekavši da tada rad postaje mjera vrijednosti života, a oni koji ne mogu „proizvoditi“ bivaju obezvrijeđeni.

„No, dostojanstvo svake osobe, bez obzira na snagu, zdravlje, dob ili sposobnosti ostaje uvijek isto i neotuđivo, jer je ukorijenjeno u njenoj bîti darovanoj od Boga Stvoritelja i Isusovom djelu otkupljenja. Neka nam sveti Josip Radnik pomogne da u radu prepoznamo Božji dar i poziv, da u svakodnevici otkrijemo prostor susreta s Bogom i da u svemu što činimo ostanemo vjerni Bogu koji nas vodi putem koji ima svoje ispunjenje u vječnosti“, potaknuo je mons. Zgrablić.

Nakon mise, nadbiskup je predvodio procesiju s kipom sv. Josipa kroz središte mjesta. Bio je to prvi pohod nadbiskupa Zgrablića toj župnoj crkvi za koju je zemunički župnik don Gašpar Dodić rekao da je zadnjih godina uloženo u njenu obnovu, zahvaljujući i sredstvima Općine Zemunik Donji na čelu s načelnikom Ivicom Šarićem koji je također bio na tom misnom slavlju.

Zemunik Gornji je rodna župa zadarskog nadbiskupa Ivana Prenđe čiji se kip nalazi na trgu na početku ulice koja vodi prema župnoj crkvi sv. Josipa Radnika.

I.G.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu