Connect with us

Hrvatska

KRIZA NE POSUSTAJE Prijeti nam nestašica ovih osam proizvoda…

Objavljeno

-

Pandemija covida-19, rat u Ukrajini i niz drugih problema u okolišu uvelike su odgovorni za poremećaje na tržištu. Osim što smo suočeni s poskupljenjima raznih proizvoda, sada prijeti još jedan problem – nestašica.

U nastavku pročitajte kojih proizvoda bi moglo nestati s polica.

Slanutak

Ljubitelji humusa trebali bi razmiliti o tome da popune svoje zalihe. Naime, prijeti nestašica slanutka – glavnog sastojka humusa – i mogao bi doživjeti pad zaliha od čak 20%.

Rat u Ukrajini spriječio je usjeve i izvoz iz Rusije i Ukrajine – dvije zemlje koje su značajni proizvođači slanutka. Australija i Meksiko također su se ove godine suočili s vremenskim problemima, uključujući poplave, što se negativno odrazilo na njihove usjeve. Istovremeno, potražnja za slanutkom i dalje raste.

Kukuruz

Nakon ispitivanja brojnih polja kukuruza na srednjem zapadu u sklopu turneje Pro Farmer Crop Tour, izviđači su ustanovili da su ogromne količine kukuruza u ne baš idealnom stanju i to nakon sezone najezde štetočina, velikih vrućina i malo padalina. Nekoliko američkih saveznih država ima manje prinose nego prošle godine.

Nažalost, nedostatak kukuruza također znači moguću nestašicu mnogih omiljenih nusproizvoda – žitarica, kukuruznog sirupa i kokica.

Proizvodi od rajčice

Suša i nezapamćene temperature dodatno su opteretile poljoprivrednike koji se već suočavaju s inflacijom i sve većim troškovima gnojiva zbog rata u Ukrajini.

Svi ovi nepovoljni vremenski uvjeti mogli bi u konačnici dovesti do toga da mnogi proizvodi na bazi rajčice postanu manje dostupni. To uključuje kečap, umak za tjesteninu i slično.

Pivo

Ugljični dioksid jedan je od ključnih sastojaka u porizvodnji piva, a već godina je opskrba ovim plinom nestabilna. Osim toga, proizvođači piva dodatno se bore s tekućom nestašicom limenki od aluminija.

Smrznuta pizza

Ugljični dioksid također je ključni sastojak u proizvodnji mnogih smrznutih namirnica, uključujući smrznutu pizzu. Obično se koristi kao rashladno sredstvo za očuvanje okusa i teksture smrznutih proizvoda tijekom skladištenja i transporta. Osim toga, pomaže i u sprječavanju kvarljivosti hrane.

Prema tome, proizvođači pizze sočavaju se sa sličnim problemima kao i proizvođači piva, a sve to moglo bi rezultirati nestašicom tih proizvoda.

Maslinovo ulje

Veliki proizvođači maslonovog ulja, Španjolska i Italija, oporavljaju se od užasno teškog ljeta. Ljetne temperature obarale su rekorde diljem zapadne Europe i zavlada je velika suša. Analitičari procjenjuju da bi proizvodnja maslinovog ulja u Španjolskoj mogla pasti za 25 do 30% u usporedbi s prošlom godinom.

Što se tiče Italije, analitičari prognoziraju pad proizvodnje maslinovog ulja između 20 i 30%. Povrh vremenskih neprilika, rat u Ukrajini i problemi s opskrbnim lancem dodatno su pridonijeli rastu cijena maslinova ulja.

Čokolada

Uoči Halloweena moglo bi nedostajati čokolade. Naime, proizvođač slatkiša Hershey objasnio je da je zbog rata u Ukrajini teže nabaviti sirove sastojke poput jestivog ulja i kakaa. Istovremeno, potražnja je nevjerojatno porasla. Zanemareni su sezonski proizvodi kako bi se popunile police trgovina i zadovoljila normalna svakodnevna potražnja.

Puretina

Stručnjaci predviđaju nadolazeću nestašicu puretine, prvenstveno zbog epidemije ptičje gripe koja je harala ove godine. Amerikanci su se 2021. suočili sa sličnim nedostatkom puretine pa bi mogli plaćati puricu po višoj cijeni, navodi Eat this.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

MMF podigao prognozu rasta hrvatskog gospodarstva

Objavljeno

-

Hrvatsko gospodarstvo porast će u ovoj godini za tri posto, snažnije no što su pokazivale procjene od prošle jeseni i višestruko jače od prosjeka eurozone, izračunao je Međunarodni monetarni fond (MMF) u redovnom proljetnom izvješću. U listopadu lani MMF je u redovnim jesenjim prognozama za svjetsko gospodarstvo Hrvatskoj u 2024. predviđao rast po stopi od 2,6 posto.

U 2025. hrvatsko gospodarstvo trebalo bi po njihovim prognozama porasti za 2.7 posto. Snizili su pak procjenu inflacije u ovoj godini, s 4.2 posto, prognoziranih u listopadu, na 3.7 posto. U idućoj godini očekuju znatno usporavanje rasta cijena, na 2.2 posto.

Znatno su promijenili procjenu stanja tekućeg računa bilance plaćanja u ovoj godini i sada očekuju da će ona iskazati višak od 1.5 posto. Jesenas bili su predviđali manjak od 0.4 posto. Za 2025. godinu također predviđaju višak na tekućem računu bilance plaćanja, i to u visini 0,9 posto.

Blago su pak snizili procjenu stope nezaposlenosti u ovoj godini, za 0.1 postotni bod, na 5.8 posto. U idućoj godini trebala bi se po njihovim izračunima spustiti na 5.5 posto.

Slabašni rast eurozone

Gospodarstvo eurozone trebalo bi pak u ovoj godini porasti samo 0.8 posto, izračunali su u MMF-u, snizivši za 0.1 postotni bod prognozu iz siječnja. MMF u zimskom izvješću objavljuje samo prognoze za svjetsko gospodarstvo i za velika gospodarstva i regije.

U idućoj godini aktivnost bi u zoni primjene zajedničke europske valute po njihovim novim izračunima trebala porasti za 1.5 posto, za 0.2 postotna boda slabije no što su pokazivale zimske projekcije. U skupini ‘velikih’ gospodarstava u eurozoni najveći rast i u najnovijim projekcijama MMF prognozira Španjolskoj, i to po stopi od 1.9 posto, još snažniji no su bili predviđali početkom godine.

Francuskom i talijanskom gospodarstvu sada prognoziraju rast po stopi od po 0.7 posto, nešto blaži no što su očekivali u siječnju. Snizili su i procjenu ovogodišnjeg rasta Njemačke, najvećeg gospodarstva, s 0.5 na svega 0.2 posto.

Novi izračuni MMF-a pokazuju da bi inflacija u 20-članom gospodarstvu trebala u ovoj godini usporiti na 2-4 posto, s 5-4 posto u 2023. U 2025. rast cijena trebao bi dodatno usporiti, na 2-1 posto, i približiti se nadomak razini od dva posto koju cilja Europska središnja banka.

MMF naglašava da će se rast u eurozoni oporaviti, ali s vrlo niskih razina, upozoravaju, napominjući da aktivnost koče šokovi iz prethodnog razdoblja i stroga monetarna politika. Kako bi obuzdao inflaciju, ECB je od srpnja 2022. do rujna 2023. podigao kamatne stope u eurozoni za 4.5 postotnih bodova.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Hotel Jezero na Plitvicama domaćin Wine ViP Eventa

Objavljeno

-

By

Wine ViP Evenat događaj koji nudi lijepo druženje za ljudu iz turizma a koji će organizirati 19.travnja od 15 sati u hotelu Jezero u Plitvicama Turistička zajednica Plitvičkih jezera i Turistička zajednica područja Plitvičke doline zajedno sa Dantesom i njegovim timom.

Želja im je da organiziraju događaj sa puno druženja i degustiranja vrhunskih proizvoda poput vina, rakija, likera, suhomesnatih proizvoda, sira i raznih drugih delicija.

Ulaz je BESPLATNAN – kao i degustacije vina, rakija, likera, sira i raznih delicija, a i predavanja i edukacije su besplatne za sve goste iz turizma i ugostiteljstva cijele Like i kontinentalne Hrvatske.

Obavezno je da potvrdite dolazak čim prije direktno telefonom na 099 732 5985 (Danica) ili na email marketing@plitvickedoline.hr ili prilikom dolaska na prijemnom pultu

Event je namijenjen ugostiteljima – vlasnicima ugostiteljsko turističkih objekata kao i njihovim djelatnicima (konobarima, barmenima, kuharima,…), vlasnicima hotela, pansiona, kuća za odmor, iznajmljivačima i vlasnicima apartmana, vlasnicima i voditeljima trgovina, veleprodajama hrane i pića i svima koji su povezani uz turizam a žele unaprijediti svoje poslovanje u svijetu enogastronomije i turizma općenito.

Program događaja započinje od 15 sati i traje do 21 sat.

Osim druženja i degustiranja biti će orgnizirane tri fantastične edukativne radionice.

Prva radionica je Lička gastro čarolija a koju će voditi edukatorica Chefica Doris Vlah. Radi se o  edukativnoj gastronomskoj radionici i prezentaciji moderne ličke kuhinje za kuhare i Chefove. A nakon toga dvije radionice o važnosti podizanja izvrsnosti usluge, mentorice i stručnjakinje za gostoljubivost Sanje Krmpotić pod nazivom Gostoljubivost – ključ budućnosti ugostiteljstva i turizma, te savjetnice i edukatorice za customer service, Svjetlane Ranek Franjul sa temom – Moć  emocije u ugostiteljstvu i hotelijerstvu.

Edukativni dio završavamo sa prezentacijom rezultata projekta Tajni gost, a koju će imati direktorica agencije Heraklea Željka Bakmaz.

A nakon toga slijedi druženje sa partnerima izlagačima uz degustaciju raznih pića i delicija.

Neki od 25 vrhunskih izlagača su Vina Prelac, Dukat sirevi, Vinska kuća Matić, OŠO, Mesna industrija Janežić, OPG Dean Prodan, OPG Turkalj, Suza rakije i likeri, Premium začini, Matiška vina, Pepas savijače, Vinarije Iuris, Đurinski i Florijanović, Veleučilište PAR Rijeka i Srednja škola Plitvička jezera, Alexandercommerce, PIK Vrbovec, OPG Furlan, Plitvička štrudla, Slovin Slunj, Zigante tartufi, Destilerija Pavelić, Sirana Runolist, Vina Antunović – Vinaija Lika,…

Organizatori vas pozivaju na “čašicu” razgovora, druženja i edukacija!

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Otvorena sva biračka mjesta u inozemstvu, jedna država ima ih najviše

Objavljeno

-

By

U inozemstvu, gdje se izbori za Hrvatski sabor održavaju dva dana, u utorak i srijedu, u utorak su otvorena sva biračka mjesta određena za izbore, pa i ona u Dohi i Dubaiju, u kojima je vrijeme izrazito loše.  

Sva su biračka mjesta otvorena, pa i ona u Dohi i Dubaiju u kojima pada obilna kiša i puše snažan vjetar, doznaje se u utorak u Državnom izbornom povjerenstvu (DIP).

Na tim biračkim mjestima nema puno birača, u Dubaiju, u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, aktivo ih se registriralo 16, a prethodno 42. To su birači s prebivalištem u Hrvatskoj koji su željeli glasovati u inozemstvu, pa su zatražili prethodnu registraciju.

U Dohi (Katar) aktivno se registriralo 15, a prethodno 33 birača.

Izbori za Hrvatski sabor počeli su u ponedjeljak u 23 sata po hrvatskom vremenu u Australiji, a u utorak u 7 sati otvorena su biračka mjesta u 20-ak europskih država.

U inozemstvu, u 11. izbornoj jedinici koju praktično čini cijeli svijet, izbori za Sabor održavaju se u 41 državi, na 110 biračkih mjesta, a njihovo otvaranje, mjereno hrvatskim vremenom, određeno je vremenskom zonom u kojoj se nalaze.

Na popisu država u kojima se ti izbori održavaju su i Kina, Indonezija, Čile, Argentina, Kanada, SAD itd.

Od 110 biračkih mjesta u inozemstvu, najviše ih je u Bosni i Hercegovini, 43, od čega četiri u Orašju u kojemu su prvi put otvorena biračka mjesta za saborske izbore.

Za razliku od izbora 2020. na ovim se neće glasovati u Finskoj, Japanu, Izraelu i Ukrajini, no hoće u Čileu, Indoneziji, Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Republici Južnoj Africi.

U 11. izbornoj jedinici biraju se tri od 151 saborskog zastupnika.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu