Svijet
Šimonović za N1: Postoji stvarni strah od nuklearnog rata
Hrvatski veleposlanik pri Ujedinjenim narodima Ivan Šimonović gostovao je u TNT-u i komentirao najnovija događanja u Ukrajini.
“Situacija u Ukrajini bila je u središtu rasprava na općoj skupštini, ali raspravljalo se i na vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda, kojem je ovaj mjesec na čelu Francuska. Među naglascima u razgovorima po pitanju agresije na Ukrajinu, izdvojio bih sljedeće naglaske: Naglasak na agresiji kao kršenje međunarodnog prava i potrebi da se ona zaustavi. Zatim na dostupnosti cijenama hrane i energenata, te na kraju o strahu od daljnje eskalacije i mogući nuklearni sukob. Upravo ovo je nova dimenzija. I dalje je Rusija u UN-u izolirana, što se vidjelo po ovacijama koje je dobio Zelenski kada se obratio općoj skupštini”, rekao je.
Kako navodi, posljedice sukoba su tragične za Ukrajinu i dramatične za Rusiju. “Ozbiljne su za Europu, ali i opasne za cijeli svijet. Već sada imamo desetke tisuća žrtava, radi se o strašnim razaranjima ukrajinskih gradova i sela. S druge strane imamo i globalni problem nedostatka i rasta cijene žita. Tu je i kriza energenata, što je veliki udar za Europu, koja je zavisna od ruskog plina. To najviše dolazi do izražaja u raspravama. Postoje rijetki pozitivni pomaci. Razmjene zarobljenika olakšavaju ljudske patnje, ali dovode i do porasta povjerenja između strana. Sa strane ljudskih prava to je veliki dobitak. Mi smo dobili našeg državljanina Prebega, ali bojim se da je među stranama u sukobu tako duboko nepovjerenje da ni ove mjere neće puno pomoći. Svaki put kada postoji prilika, treba ih odrabljivati”, rekao je.
“Što se deblokade tiče, njezin motiv je taj da nitko nije želio biti odgovoran za porast gladi u svijetu. Nakon puno razočaranja, tu je i UN imao posebnu ulogu zbog tog straha za porast odgovornosti za glad u svijetu i rast cijena hrane. Ne vjerujem da će se itko usuditi da ne nastavi s ovom pomoći da se ublaže globalne humanitarne posljedice sukoba u Ukrajini”, rekao je.
“Rusije nije ostvarila svoje ratne ciljeve”
Smatra da su šanse za ozbiljne mirovne pregovore u ovom trenutku slabe. “S jedne strane imamo Rusiju, koja nije ostvarila svoje ratne ciljeve, i koja radi svojih unutarnjih političkih razloga ne želi to priznati. S druge strane, imamo Ukrajinu koja je u zamahu i pokazala je da se može braniti i vratiti okupirana područja. Imamo i treći čimbenik da Rusija na ovu situaciju reagira eskalacijom sukoba. To je vrlo ozbiljna eskalacija. Ruski izvori govore da je parcijalna mobilizacija znatno šira od 300.000 novačenih vojnika. Uz to, treba gledati u kontekstu drugih ruskih poteza, što je aktualno održavanje referenduma u četiri oblasti u Ukrajini”, rekao je.
“Treći faktor je ruska prijetnja da će svaku prijetnju suvereniteta Rusije suzbiti svim raspoloživim sredstvima, uključujući i nuklearno. Zamislite situaciju, nakon ovog referenduma koji je u pravnom smislu lakrdija, ali se svejedno održava, slijedi aneksija, imat ćemo situaciju da se s gledišta Rusije Ukrajina smatra okupatorom. Svaka podrška Ukrajini u tom smislu je narušavanje teritorijalnog suvereniteta Rusije, jer vrijedi ona prijetnja mogućnosti uporabe svih snaga, uključujući i nuklearne. Cijela situacija je vrlo ozbiljna”, rekao je.
Kaže da će se situacija u Rusiji mijenjati, bez obzira na manipulaciju u medijima, te da će rasti otpor, zajedno sa sve širom mobilizacijom. “Vidimo da mnoge manjine i ruralno stanovništvo osjećaju da su oni posebno pogođeni mobilizacijom. “Tu će sigurno otpor protiv takvih rizika rasti. Tu postoji ravnoteža između straha od represije ako se protive mobilizaciji i straha od posljedica ako se mobilizaciji odazovu. Ispravno je ukazati na to da je sada na granici s Gruzijom i Kazahstanom nastale kolone ljudi koji pokušavaju izaći iz Rusije. Procjene su da se čeka dulje od jednog dana da se izađe iz zemlje. To je za Rusiju veliki gubitak jer su oni koji su do sada napuštali Rusiju bili mladi i obrazovani, koji su potencijalno oni koji bi mogli raditi probleme ruskom režimu, pa bi se cinično moglo reći da je i bolje da odu”, rekao je.
“Podneseno je snažno izvješće koje ističe odgovornost za zločine i potrebe za istragama koje se provode. Mnoge države, uključujući i Hrvatsku, podržavaju istrage ICC-a. Ured visokog povjerenika za ljudska prava provodi promatračku misiju u Ukrajinu, ali ona u svojim izvješćima mora biti oprezna, jer izvješćuje iz okupiranih dijelova Ukrajine, kako bi mogla biti oči i uši međunarodne zajednice. S druge strane, osnovano je i posebno istražno povjerenstvo od strane vijeća za Ljudska prava, koje govori o mučenjima, ubojstvima i silovanjima”, rekao je.
Tvrdi da je problem UN-a taj da prema povelji ne smije isključiti niti jednu članicu, a da za tako nešto ne postoji suglasnost svih članica vijeća sigurnosti. “Takve inicijative imaju političkog smisla. Pomažu da se vidi koliki je problem veta i blokade vijeća sigurnosti. Teško je ostvarivati ciljeve u ovakvom okruženju. Pesimisti su oni koji misle da će nas uništiti nuklearni rat, a optimisti su oni koji vjeruju da ćemo opstati, do trena kada će nas uništiti klimatske promjene”, rekao je.
Svijet
ISTRAŽIVANJE: Otkriven novi pozitivan efekt cjepiva protiv korone
Najnovija istraživanja ukazuju na to da bi cjepiva protiv covida-19, osim zaštite od težih posljedica zaraze koronavirusom, mogla imati i dodatnu korist jer, kako se pokazalo, istodobno smanjuju rizik od zatajenja srca i razvoja krvnih ugrušaka povezanih sa SARS-CoVom-2, objavljeno je u stručnome časopisu Heart.
Niz studija, čije je rezultate objedinio međunarodni tim stručnjaka, uključuje analizu podataka koji pokrivaju podatke prikupljene na 10,17 milijuna cijepljenih ljudi i 10,39 milijuna necijepljenih u Velikoj Britaniji, Španjolskoj i Estoniji.
Puno manji rizik od srčanih komplikacija
Nakon što su znanstvenici uzeli u obzir čimbenike kao što su dob, spol i postojanje određenih bolesti otprije, pokazalo se da je u cijepljenih osoba uočen znatno manji rizik od razvoja srčanih komplikacija i komplikacija povezanih s razvojem ugrušaka nakon što su preboljeli covid-19 u razdoblju do godinu dana.
“Naša saznanja ukazuju na to da su cjepiva bila učinkovita, ne samo kada je posrijedi manji broj inficiranih, već su smanjila i rizik od razvoja teškog oblika covida-19”, rekla je znanstvenica Núria Mercadé-Besora s britanskog Sveučilišta Oxford, zadužena za objedinjenje svih podataka.
Ona vjeruje da bi “najnoviji rezultati istraživanja mogli potaknuti na cijepljenje protiv covida-19 sve one neodlučne koji strahuju od potencijalnog rizika od nuspojava cjepiva.”
Znatno manji rizik
U usporedbi s onima koji se nisu cijepili protiv koronavirusa, pokazalo se da je cijepljenje protiv bolesti covid-19 povezano sa 78 posto manjim rizikom od nastanka krvnih ugrušaka u venama, 47 posto manjim rizikom od krvnih ugrušaka u arterijama i 55 posto manjim rizikom od zatajenja srca u prvih 30 dana nakon infekcije.
Premda se s vremenom manji rizik od navedenih opasnosti smanjivao, i dalje je ostao vrlo visok – iznosio je 50 posto u slučaju krvnih ugrušaka u venama, 38 posto u slučaju krvnih ugrušaka u arterijama i 48 posto kod zatajenja srca u razdoblju od predstojećih 181 do 365 dana.
Iako su i prethodne studije došle do sličnih saznanja, ovo je jedno od najopsežnijih istraživanja do danas kada je posrijedi broj ljudi obuhvaćen istraživanjem i period tijekom kojega su bili praćeni.
Krvni ugrušci puno češći nakon infekcije covidom
Otprije se zna da je nastanak krvnih ugrušaka, koji mogu prouzročiti moždani udar i zatajenje srca, puno češći nakon infekcije covidom-19. Premda ovo istraživanje ne utvrđuje jasan uzrok i posljedicu, ukazuje na to da cijepljenje protiv ove zarazne bolesti smanjuje i rizik od dodatnih komplikacija.
Znanstvenici podsjećaju da su cjepiva protiv covida-19 uglavnom sigurna i učinkovita i da dobrobiti nadmašuju potencijalne nedostatke, no željeli bi provesti daljnja istraživanja kako bi se zaštitni učinci cjepiva protiv covida-19 ispitali još detaljnije.
“Zaštitni učinci cijepljenja u skladu su s podacima o manje teškim oblicima bolesti, no trebalo bi provesti dodatna istraživanja da bismo razumjeli učinke dodatnog cijepljenja u različitim populacijama”, rekla je Mercadé-Besora.
Svijet
Budite oprezni: Ovaj proizvod se povlači s polica poznatog trgovačkog lanca
Njemački trgovački lanac Lidl trenutno upozorava na konzumaciju popularnog čipsa. Kako navode njemački mediji, čips koji se povlači s polica trgovine nosi zdravstveni rizik, posebno za alergičare.
Čips može biti opasan za konzumaciju
Belgijska tvrtka NV Snack Food Poco Loco povukla je slani tortilja čips diljem Njemačke. Kako objašnjavaju mediji, ne može se isključiti da zahvaćeni proizvod sadrži mlijeko i stoga nisu prikladni za osobe alergične na mliječne proteine.
Konkretno, opoziv se odnosi na proizvode koji imaju sljedeće karakteristike:
Snack Day gesalzene Tortilla Chips
Pakiranje od 300g
Najbolje upotrijebiti do: 14. prosinca 2024.
Broj lota: 34045 0421
Povrat proizvoda je moguć i bez računa
Prema tvrdnjama proizvođača, pogođeni trgovac na malo Lidl već je povukao relevantni proizvod iz prodaje u cijeloj Njemačkoj, prenosi Fenix Magazin.
Proizvod se nije prodavao u saveznim zemljama Hamburgu, Mecklenburg-Zapadnom Pomorju, Saarlandu i Schleswig-Holsteinu.
Potrošači mogu vratiti sporni proizvod u supermarkete bez predočenja računa. Kupcima će biti vraćen novac koji su izdvojili za navedeni proizvod.
Svijet
Rusi objavili tablicu: “Za Ukrajinu se došlo boriti 335 Hrvata. 152 su ubijena”
Rusko ministarstvo obrane objavilo je podatke za koje tvrdi da pokazuju broj stranih plaćenika koji su se došli boriti za Ukrajinu od početka rata.
“Od 24. veljače 2022. u Ukrajinu je stiglo 13.387 stranih plaćenika koji se bore za neonaciste. Do danas ih je eliminirano 5962”, objavilo je ministarstvo.
Prema tablici koju je objavilo rusko ministarstvo, najviše plaćenika došlo je iz Poljske (2960). Eliminirano ih je 1497. Što se tiče Europe, slijede Velika Britanija, Rumunjska i Hrvatska. Rusi tvrde da se na stranu Ukrajinaca došlo boriti 335 Hrvata te da su 152 eliminirana.
iz Srbije je stigla tek jedna osoba, tvrde Rusi, iz Slovenija njih petero, a iz Mađarske osam. Među njima nitko nije eliminiran. Iz BiH je stiglo 207 državljana od kojih je 90 ubijeno.
Rusko ministarstvo navodi da se u Ukrajinu došlo boriti 1113 Amerikanaca, od kojih je 491 eliminiran. Od zemalja iz kojih je navodno stiglo najviše plaćenika slijede Gruzija (1042, od kojih je 561 eliminiran) te Kanada (1005, od kojih su 422 eliminirana).
Index je poslao upit Ministarstvu vanjskih poslova i Ministarstvu obrane te ćemo njihov odgovor objaviti čim ga primimo.
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije
PRIPREMITE SE! / U ponedjeljak bez vode osam ulica u Zadru!
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prije
MORATE U SPIZU? / Evo koje su trgovine danas otvorene u Zadru…
-
magazin3 dana prije
FOTOGALERIJA / Subotnja špica
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prije
ANKETA / OPĆI IZBORI 2024.: Hoćete li glasovati i za koga?