Connect with us

magazin

Kako preživjeti udar munje? Ili, još bolje – kako ga izbjeći

Objavljeno

-

Nije baš da opasnost od udara munje vreba na svakom koraku – šansa da će vas pogoditi munja manja je od jedan u milijun, prema podacima američkog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti. Ipak, munje ponekad pogađaju ljude, a nekoliko nedavnih slučajeva pokazalo je koliko je to opasno.

Prošlog petka, udar munje ubio je ženu koja je čekala svoje dijete pred školom na Floridi, a ranije u kolovozu, u udaru munje poginulo je troje ljudi koji su se sklonili od nevremena ispod stabla u blizini Bijele kuće.

Od početka godine, 14 ljudi poginulo je u udarima munje u SAD-u, kažu podaci državne meteorološke službe. To je porast u odnosu na 2021., kada su udari munje u SAD-u odnijeli 11 života.

To su maleni brojevi kad se uzme u obzir da populacija SAD-a broji više od 300 milijuna ljudi, kao i da munje godišnje na teritoriju te zemlje udare preko 25 milijuna puta. Također je važno napomenuti da preživi čak 90 posto ljudi koje udari munja.

Ipak, važno je znati što možete učiniti da biste se zaštitili, piše CNN.

“Kad zagrmi, idite u zatvoreno”

Američka državna meteorološka služba osmislila je jednostavan, ali efikasan slogan: “When thunder roars, go indoors” ili prevedeno, “kad zagrmi, idite u zatvoreno”. Čim čujete grmljavinu, vidite munje ili nebo izgleda prijeteće i tamno, trebali biste se skloniti u zatvoreni prostor što je prije moguće.

“Najvažnije je da ste se sklonili u ozbiljniju zgradu ili potpuno zatvoreno vozilo s metalnim krovom”, kaže Ron Holle, meteorolog i stručnjak za zaštitu od munja, za CNN. “Nijedna opcija osim te dvije nije potpuno sigurna”.

‘Ozbiljnija zgrada’ ovdje se odnosi na bilo kakvu strukturu s provedenom strujom i vodom, objašnjava Holle. Šatori, šupe, podzemne strukture ili nadstrešnice za piknike neće vas zaštititi.

Izvor : Pexels / Photo by Сергей Леденёв

Kada munja udari u obiteljsku kuću ili neku drugu zgradu, ona putuje cijevima i žicama do uzemljenih gromobrana koji sigurno usmjeravaju sav elektricitet u zemlju. Šator ili manje sklonište ne pruža takvu zaštitu.

Ako čujete grmljavinu dok kampirate ili ste na plaži, bilo gdje gdje nemate pristup zgradi, bez odlaganja se sklonite u svoje vozilo.

Pričekajte pola sata od posljednje grmljavine – tek onda je sigurno napustiti vozilo, preporuča meteorološka služba.

Biciklisti i motociklisti trebaju se skloniti u blizinu sigurne zgrade i također pričekati pola sata nakon posljednje grmljavine prije nego krenu dalje.

Kako izbjeći udar munje na zatvorenom

Ok, dakle čuli ste grmljavinu i sklonili se u zatvoreno. Dobre vijesti su da ste “neizmjerno sigurniji unutra nego vani”, kaže Holle.

Sljedeći korak je da zatvorite prozore i izbjegavate korištenje uređaja uključenih u struju, kaže državna meteorološka služba.

“Ne želite dodirivati nešto spojeno s električnim kablovima ili vodovodnim cijevima, kao što su telefoni sa žicom ili mali uređaji, dok vani udara munja”, objašnjava Holle. “Nije sigurno ni izlagati kožu vodi iz umivaonika ili kade”, dodaje.

Također biste se trebali držati podalje od balkona, trijemova, garaža, prozora i vrata.

Još jedna bitna stvar – ako ljudi nisu sigurni vani, nisu sigurni ni ljubimci. Uvedite svoje ljubimce u kuću što je prije moguće i ne ostavljajte ih vezane pod stablima. Kućice za pse također ne pružaju nikakvu zaštitu od udara munje.

Ne izlazite na more

Većina velikih brodova s kabinama poprilično je sigurna za vrijeme grmljavinske oluje, kaže meteorološka služba. Maleni brodovi bez kabina potpuno su druga priča.

“Velika većina ozljeda i smrti izazvanih udarom munje na brodovima dogodi se na malenim brodicama bez kabine”, kaže služba. “Ključno je da se prije izlaska na more informirate o vremenu”.

Služba savjetuje da ne izlazite na more ako se prognozira grmljavinska oluja. Ako čujete grmljavinu nakon isplovljavanja, vratite se na obalu što je prije moguće. Idealno bi bilo da se povučete i stotinjak metara od obale.

Ako se ne možete vratiti na obalu, spustite sidro, priljubite se što je više moguće uz pod broda i ostanite u kabini – ne dirajte metalne površine kao što je radio koji biste željeli koristiti da pratite vremenske prilike.

Ako ste u vodi, a ne na brodu ili brod nema kabinu, sigurniji ste u dubokoj vodi, kaže služba.

nevrijeme, oluja, munja, grom
Izvor : Pixabay / ilustracija

U krajnjoj nuždi, smanjite rizik na otvorenom

Ključni za izbjegavanje udara munje su svijest i planiranje.

Pročitajte vremensku prognozu i saznajte očekuju li se udari munje na mjestima kamo planirate ići. Izmijenite si raspored da možete izbjeći otvorene prostore u periodu kad se očekuju grmljavinske oluje.

“Kad ste vani, u velikoj ste opasnosti od udara munje”, upozorava Holle.

Ako se ne možete nikamo skloniti, postoji nekoliko stvari koje možete učiniti da smanjite rizik.

Tijekom grmljavinskih oluja izbjegavajte široka polja i travnjake, vrhove brežuljaka ili grebena, kaže meteorološka služba. Isto tako biste se trebali držati podalje od visokih izoliranih objekata kao što su stabla, ali i bez odgađanja napustiti bilo kakve vodene površine.

Naravno, trebali biste izbjegavati bilo kakve mokre ili metalne objekte koji provode struju.

Sigurnija su niska područja, kao što su doline ili tjesnaci. Ako ste u skupini više ljudi, raširite se kako biste izbjegli da elektricitet prođe kroz više vas, kaže služba. Nemojte ležati ispruženi na zemlji.

Ipak, Holle napominje da su dokazi za ove strategije još uvijek nejasni.

Najvažnije je da se sklonite na zatvoreno. Gotove sve smrti izazvane udarima munje u SAD-u u posljednih par desetljeća dogodile su se dok su žrtve bile na otvorenom.

Preživljavanje udara munje

Iako velika većina ljudi koje udari munja na kraju ipak preživi, posljedice mogu biti ozbiljne i dugotrajne.

Preživjeli mogu završiti s ozbiljnim ozljedama, opekotinama i dugotrajnom onesposobljenošću i patiti od simptoma kao što su napadaji i gubitak pamćenja.

Ako vidite da je nekog udarila munja, odmah nazovite broj za hitnu intervenciju.

Ljudi koje pogodi munja nemaju električni naboj, dakle niste u opasnosti ako ih dodirnete ili pomaknete. Ako je moguće, sklonite ih na zatvoreno. Moguće je da im je stalo srce ili da su prestali disati, što znači da će im biti potrebno umjetno disanje.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Magazin

Objavljena nova studija: Evo kako uzimanje aspirina djeluje na jednu vrstu raka

Objavljeno

-

By

Prema novom istraživanju objavljenom u časopisu Cancer, aspirin bi mogao igrati ulogu u prevenciji i liječenju kolorektalnog raka.

Točnije, kroz istraživanje se otkrilo da ljudi s kolorektalnim rakom, koji su uzimali aspirin, bilježe manje širenje bolesti na limfne čvorove od onih koji ga nisu uzimali. Čini se da aspirin ujedno pomaže tjelesnom imunološkom sustavu da pronađe stanice raka.

I druge studije pokazale su vezu između upotrebe aspirina i ishoda raka debelog crijeva, ali točan mehanizam iza njegova učinka na bolest ostao je nejasan. Stručnjaci tvrde kako nova studija pokazuje da aspirin može prilagoditi funkciju imunološkog sustava tako da bude oprezniji za stanice raka i bolje ih eliminira.

Međutim, ostaju mnoga pitanja o povezanosti upotrebe aspirina i raka debelog crijeva, uključujući i tko bi mogao imati koristi od lijeka. Jer, niske doze aspirina uzrokuju nisku stopu ozbiljnog krvarenja pa zbog tog rizika nije preporučljiv svakom pacijentu.

Za potrebe studije, istraživači su analizirali uzorke tkiva 238 ljudi koji su bili podvrgnuti operaciji za liječenje raka debelog crijeva od 2015. do 2019. Pacijenti su uključivali 148 muškaraca i 90 žena koji su u prosjeku bili u ranim sedamdesetima. Od njih 238 pacijenata, 12 posto je uzimalo male doze aspirina dnevno i nitko nije bio podvrgnut kemoterapiji ili zračenju. Pokazalo se da je kod njih širenje bilo slabijih razmjera. Stoga, stručnjaci su zaključili da bi aspirin mogao pomoći tijelu da bolje prepozna stanice raka.

Ali, prije konkretnijih zaključaka, potrebno je obaviti opsežnije studije i otkriti kako i kome aspirin može pomoći, odnosno, kako ga primijeniti da bude efikasniji.

Nadajmo se da će ti zaključci stići što prije jer stopa raka debelog crijeva porasla je za dva posto kod osoba mlađih od 50 godina i zato je ovo istraživanje iznimno značajno. Predviđa se da će rak debelog crijeva biti uzrok smrti više od 53.000 ljudi ove godine samo u Sjedinjenim Američkim Državama. Time bi postao drugi najsmrtonosniji rak u toj zemlji. Na prvom je mjestu rak pluća, koji bi u ovoj godini mogao biti uzrok smrti kod više od 120.000 osoba.

 
Nastavi čitati

Magazin

Dva pitanja koja otkrivaju jeste li u vezi s pravom osobom, prema terapeutu

Objavljeno

-

Ponekad može biti izazovno znati jesmo li u vezi s pravom osobom. Svaki odnos koji traje neko vrijeme može doći do točke kada je vrijeme da se donese odluka o predanosti i utvrdi hoće li to partnerstvo potrajati.

Međutim, terapeut Flynn Skidmore rekao je da se ta dilema u konačnici svodi na postavljanje pravih pitanja. Tvrdi da postoje dva pitanja koja si možemo postaviti kako bismo jasno sagledali situaciju i odlučili hoćemo li se posvetiti odnosu, je li taj odnos uopće dobar za nas ili trebamo krenuti drugim smjerom. U nedavnom TikTok videu izdvojio je sljedeća pitanja.

1. “Osjećam li se sigurno da pokažem svoje emocionalne ozljede pred ovom osobom?”

“Prva stvar koju je jako važno razumjeti, jest da sjajna veza nije ona u kojoj nema okidača”, objasnio je Skidmore. Naši odnosi, čak i oni platonički, uvijek će potaknuti naša prošla iskustva i reakcije. Ključno je kako se osjećamo u tim trenucima te smatramo li da možemo sigurno otkriti te okidače bez straha od osude ili uništavanja veze, ističe terapeut.

2. “Volim li sebe u ovoj vezi?”

“Druga stvar o kojoj biste trebali razmišljati jest tko ste kad ste s njima”, tvrdi Skidmore.

Većina nas je barem u nekom trenutku imala prijatelja koji se promijenio nakon što je ušao u vezu. No, važno je na koji se način ta osoba promijenila – na dobar ili loš.

Bračna i obiteljska terapeutkinja Louise Armstrong za YourTango rekla je da, ako se promijenila na gore, to je obično zato što traže partnerovo odobravanje, prihvaćanje, pohvalu i pažnju. Upozorava da nijedan odnos temeljen na toj potrebi vjerojatno neće biti zdrav za nijednu stranu. Stoga je važno razmisliti kako se osjećamo u vezi.

 
Nastavi čitati

Magazin

Novo upozorenje: Šire se bolesti koje prenose komarci, jedna stvar dodatno pogoršava situaciju

Objavljeno

-

By

Insekti šire bolesti poput malarije i denga groznice, čija je prevalencija uvelike porasla u posljednjih 80 godina jer im je globalno zagrijavanje omogućilo toplije i vlažnije uvjete u kojima žive.

Globalno zatopljenje pogoršava situaciju

Profesorica Rachel Lowe, koja vodi skupinu za globalnu zdravstvenu otpornost u Centru za superračunalstvo u Barceloni u Španjolskoj, upozorila je da će se epidemije bolesti koje prenose komarci proširiti na trenutačno nezahvaćene dijelove sjeverne Europe, Azije, Sjeverne Amerike i Australije tijekom sljedećih nekoliko desetljeća, prenosi Guardian.

“Globalno zatopljenje zbog klimatskih promjena znači da prijenosnici bolesti koji prenose i šire malariju i denga groznicu mogu pronaći dom u više regija, s izbijanjima u područjima gdje su ljudi vjerojatno imunološki ranjiviji, a sustavi javnog zdravstva nepripremljeni”, kazala je Lowe.

Navodi da će vruće sezone povećati sezonski okvir za širenje bolesti koje prenose komarci i pogodovati sve češćim izbijanjima s kojima ćemo se sve teže nositi.

Denga – bolest koju komarci najbrže šire

Denga se primarno pojavljivala u tropskim i suptropskim regijama jer niske temperature tijekom noći ubijaju ličinke i jajašca insekata. Dulje vruće sezone i rjeđi mrazevi omogućili su da ova groznica postane virusna bolest koju komarci najbrže šire u svijetu, a sve više uzima maha i u Europi.

Azijski tigrasti komarac (Aedes albopictus), nositelj je denga groznice i od 2023. godine udomaćio se u 13 europskih zemalja: Italiji, Francuskoj, Španjolskoj, Malti, Monaku, San Marinu, Gibraltaru, Lihtenštajnu, Švicarskoj, Njemačkoj, Austriji, Grčkoj i Portugalu.

Broj prijavljenih slučajeva denga groznice porastao je osam puta u posljednja dva desetljeća, s 500.000 u 2000. na više od pet milijuna u 2019., pokazuju podaci WHO-a.

Lowe je rekao da će klimatski slom potaknuti bolesti. “Suše i poplave povezane s klimatskim promjenama mogu dovesti do većeg prijenosa virusa, pri čemu uskladištena voda pruža dodatna mjesta za razmnožavanje komaraca.”

Crne prognoze

Upozorila je da će se, ako se nastavi dosadašnja visoka emisija ugljika i rast stanovništva, broj ljudi koji žive u područjima s bolestima koje prenose komarci povećati na 4,7 milijardi do kraja stoljeća.

Lowe ističe da, budući da je problem klimatskih promjena teško rješiv, imat ćemo sve više oboljelih, a moguće i smrtnih slučajeva od malarije i denga groznice diljem kontinentalne Europe. “Moramo rano intervenirati kako bismo spriječili pojavu bolesti.”

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu