magazin
UTJECAJ SUVREMENE TEHNOLOGIJE NA JEZIČNI RAZVOJ Marija Pokrajčić, mag.log. poručuje: „Najbolja igračka malom djetetu su njegovi mama i tata, a ne ekrani.“
Praksa pokazuje da je prisutno sve više djece s jezičnim teškoćama čemu razlog dijelom možemo tražiti i u suvremenoj tehnologiji. Napretkom suvremene tehnologije sve više i sami postajemo ovisni o istoj, što iz potrebe, što iz navike. No, budući da djeca imitiraju upravo ono što vide u svojoj okolini i ne iznenađuje činjenica o sve većoj izloženosti djece ekranima. Često se iz raznih razloga to i dozvoljava, te kako smo sami „robovi“ tehnologije isto to se od samog početka prenosi na najmlađe, naravno, nesvjesni negativnih posljedica koje mogu ostaviti na cjelokupni razvoj djeteta. U ranom razvoju, odnosno do druge godine života ne preporuča se izloženost ekranima, stoga bi dostupnost ekrana treba biti svedena na nula minuta dnevno – ističe Marija Pokrajčić, logopedinja u Kabinetu za ranu intervenciju. Budući da nije dovoljno samo reći: „Isključimo ekrane.“, da bi što bolje shvatili posljedice potrebno je ući u samu problematiku utjecaja ekrana na cjelokupni razvoj, ali prvenstveno jezični.
Kako ekrani utječu na dijete
Iz perspektive razvoja komunikacije utjecaj ekrana na dječji razvoj nije zanemariv. Naime, kada je dijete izloženo ekranima, odnosno jakim bojama koje se naglo izmjenjuju, kao i svjetlosnim efektima koji okupiraju njegovu pažnju nema potrebu komunicirati s drugom osobom. Upravo ovakvi visoko motivirajući sadržaji kod djeteta dovode do stanja u kojemu je dijete „hipnotizirano“ i isključeno od svijeta oko sebe, ali i sretno i mirno jer je njegova potreba za podražajima zadovoljena. S obzirom na to da se dječji živčani sustav navikava na ono što učestalo radi, s vremenom razvija i ovisnost. Tada dijete želi biti stalno izloženo takvim podražajima, odnosno „stanju sreće i zadovoljstva“ te se nerijetko nakon oduzimanja ili zabrane istih javljaju i nepoželjna ponašanja.
Utjecaj na komunikaciju, jezik i govor
Kod djece koja ne govore ekrani zapravo mogu biti jedna od velikih prepreka na putu njihovog progovaranja. Jezik i govor se u ranom razvoju usvajaju kroz komunikaciju koja je temelj samog razvoja djeteta. Kod izloženosti digitalnim sadržajima direktno se narušava sami temelj razvoja. Djeca ne mogu komunicirati s mobitelom, tabletom, TV-om…, za to smo im potrebni mi! Roditelji najčešće uoče izostanak govora, no govor je jedna od zadnjih etapa razvoja jezičnog razvoja. Teškoće se uglavnom uočavaju kako na području komunikacije tako i na području jezičnog razvoja što će se posljedično odraziti na izostanak prve riječi kao i slaganja riječi u rečenicu.
Što mi trebamo i možemo učiniti?
Važno je napomenuti da ekrani ne mogu zamijeniti nas, ekrani ne mogu biti roditelji niti odgojitelji… Ne trebamo se ugledati na društvo u kojemu se granica „normalnog“ i prihvatljivog pomiče malo po malo, važno je reagirati na vrijeme i ne dozvoliti da ekrani postanu „najbolji djetetov prijatelj“. Često se uočava kako roditelji mobitele ili televizore doživljavaju kao „dadilju“ jer tada imaju nekoliko trenutaka za sebe. Imati nekoliko trenutaka za sebe je sasvim prihvatljivo, ali ne pomoću mobitela/TV-a. Ako postoji određeno kašnjenje u pojavi govora, prva stvar koju je potrebno napraviti jest ukloniti ekrane jer taj period djetetovog ne pričanja nije „razdoblje“ koje će proći samo od sebe. Dijete se razvija pod utjecajem svoje okoline te kako vrijeme prolazi teškoće često postaju veće. Upravo zato na okolinu moramo djelovati kako bi bila razvojno poticajna. S obzirom na to da su najčešće roditelji oni koji određuju izloženost digitalnim sadržajima kod svoje djece, najvažnije je spomenuti da dijete odrasta u interakciji s drugima, jer je upravo to put ka progovaranju.
Stoga, komunicirajte s djetetom u svakodnevnim aktivnostima, zajedno s njim komentirajte sadržaj koji vas okružuje (npr. ručak, odlazak u trgovinu, šetnje ulicom…). Uključite dijete u kućanske poslove (npr. slaganje posuđa), opisujte radnje koje obavljate.
Proširujte rečenični iskaz, na sržne riječi (riječi koje dijete ima u svome ekspresivnom vokabularu) – nadograđujte vokabular. Ako dijete koristi riječ medo, možete upotrebljavati fraze kao što je npr. medo spava, ako ima riječ tata, proširujte s npr. tata sjedi. Ukoliko se dijete izražava jednom riječi, poželjno je obraćati mu se s dvije riječi npr. seka seka jede. Zajedno čitajte slikovnice, pokazujte djetetu slike koje komentirate. Govorite polako i izražajno – budite pravilan govorni model svome djetetu. Također, iako su svi svjesni da nekada nije lako odviknuti dijete od ekrana, jedna od aktivnosti u sklopu projekta “PRRI- Podrška Razvoju Rane Intervencije na području grada Zadra i Zadarske županije” su i nabava didaktičkih igračaka koje se koriste u neposrednom radu i radionicama s roditeljima naših korisnika – cilj nam je pokazati kako se na kvalitetniji način može provoditi vrijeme s našim najmilijima, što između ostaloga i aktivno podučavamo roditelje.
Ali, ne smije se zaboraviti, najbolja igračka malom djetetu su njegovi mama i tata, a ne ekrani. – poručuje Marija Pokrajčić, mag.log., logopedinja Kabineta za ranu intervenciju Caritasa Zadarske nadbiskupije.
magazin
Četvrti adventski vikend i Badnjak u Pagu
Grad Pag i TZ Grada Paga i ovaj vikend donose bogat program kojim se približavamo božićnim blagdanima. Četvrti adventski vikend osmišljen je da svatko može pronaći nešto za sebe – od dječjih priredbi i bajki, sportskih događanja, preko glazbenih nastupa, do tradicionalnog okupljanja s građanima na Pijaci za Badnjak.
Program počinje u petak, 19. prosinca Božićnim turnirom u nogometu kojeg organizira NK Pag u školskoj dvorani od 15:00 sati na kojem sudjeluje ukupno 18 ekipa. U večernjim satima najmlađi će nastupiti u priredbi „Božić s paškim mališanima” koja počinje u 18:30 sati u Dječjem vrtiću Paški mališani. Na glavnom gradskom trgu nastupit će Trio Sol i napraviti veselu blagdansku atmosferu, a u Kneževom dvoru održat će se Božićni tanci s početkom u 20 sati u organizaciji Udruge umirovljenika.
Subotnji program donosi nastavak Božićnog nogometnog turnira u školskoj dvorani od 15:00 sati, a poslijepodne na Pijaci slijedi svečano paljenje četvrte adventske svijeće uz nastup učenika 4. razreda OŠ Jurja Dalmatinca Pag. Večer će uljepšati Klapa Galijota, koja će svojim pjesmama dočarati pravi dalmatinski božićni ugođaj.
Nedjelja je posvećena obiteljima i najmlađima, djeca i roditelji moći će uživati u božićnim bajkama u Kući Djeda Božićnjaka, u organizaciji Gradske knjižnice Pag. Vikend završava Božićnim koncertom Gradske glazbe Pag, čime će se dodatno naglasiti blagdanska atmosfera u gradu.
Badnjak u Pagu obilježit će se tradicionalnim okupljanjem i druženjem s građanima na Pijaci. Jutro počinje uz pjesmu, iće i piće te živu glazbu Mate Grgata, dok će večernji nastup Dua Eleganca oplemeniti božićni ugođaj na glavnom gradskom prije ponoćke koja će se održati u Zbornoj crkvi Marijina uznesenja u Pagu.
PROGRAM:
Petak, 19. prosinca 2025.
15:00 – Božićni nogometni turnir, NK Pag, Školska dvorana
18:30 – Božić s Paškim mališanima, Dječji vrtić Paški mališani
19:00 – Veselo na Pijaci uz Trio Sol
Subota, 20. prosinca 2025.
15:00 – Božićni nogometni turnir, NK Pag, Školska dvorana
18:00 – Paljenje četvrte adventske svijeće uz nastup učenika 4. razreda OŠ Jurja Dalmatinca Pag
19:00 – Nastup Klape Galijota
Nedjelja, 21. prosinca 2025.
17:00 – „Dotaknimo čaroliju Božića“ – božićne bajke, Kuća Djeda Božićnjaka (GK Pag)
19:00 – Božićni koncert Gradske glazbe Pag
Srijeda, 24. prosinca 2025. – Badnjak
11:00 – Badnje jutro uz pjesmu, iće i piće na Pijaci uz živu glazbu Mate Grgata
21:30 – „Božićne note“ – nastup Dua Eleganca
Pozivamo sve građane i posjetitelje da se pridruže adventskom programu i zajedno dočekaju Božić u Pagu.
Organizatori: Grad Pag i TZ Grada Paga
magazin
ZADARSKI OSCAR / Kazališna udruga Igrajmo se zaključila uspješnu 2025. godinu
Kazališna udruga Igrajmo se Zadar zaključila je uspješnu 2025. godinu sinoć u KLZ ZADAR dodjelom 12. NOBI-ja poznatijeg kao zadarski Oscar tj. nagrada za najbolja glumačka ostvarenja u 2025. godini pri Igrajmo se.
Ovogodišnji dobitnici su:
Antonija Mašina, Areta Nižić, Jakov Soldo, Jakov Ćuković, Anai Bacon, Zoe Vuletić Sorić, Eva Šimurina, Eva Stanišić.
Povjerenstvo za dodjelu nagrade činili su ljudi iz struke koji prate rad grupa kroz cijelu godinu: Matija Šango Šimurina, Ana Fric, Anita Goreta.
Nobi je osmišljen kao manifestacija koja potiče suradnju s mladim lokalnim umjetnicima, a tomu u prilog ide i ovogodišnja suradnja s a capella sastavom Aka Cresendo s kojima su snimili i nedavno objavljen spot Božić dolazi, a sastav je nastupio i kao gost ovogodišnje manifestacije i naravno oduševio publiku. Ovakve suradnje primjer su razmjene umjetničkih iskustava i znanja, prekrasnog spoja talenata zadarske mlade umjetničke scene ojega svakako treba podržati.
Ova manifestacija međuostalim, za cilj ima i poticanje autorskog rada mladih glumaca. Mladi glumci i glumice uz poprilično intenzivan raspored posljednjih mjeseci, pripremili su svoje autorske glumačke točke i nasmijali publiku.
Jakov Soldo i Jakov Ćuković osmislili su svoj kratki nastup i svakako opravdali još jednom nagradu, a Antonija Mašina, Areta Nižić, Dora Vrkić i Luce Slišković svojim su se autorskim radom pod nazivom Golf dvica četiri sica oprostile od Igrajmo se nakon dugog niza godina.
Protekle godine bile su glavne promotorice zadarske kulture i kazališne umjetnosti mladih našega grada, ujedno i rada Igrajmo se, gostujući na mnogim festivalima izvan naših granica. Ove djevojke najbolji su primjer kvalitetnog rada, talenata, međusobnog povjerenja i timskoga rada ove grupe. Ono što ostaje jesu svakako uspomene i prijateljstvo koje se nastavlja i nakon završetka ovog dijela njihovog životnog putovanja.
Nobi je poseban trenutak za svakog polaznika Igrajmo se prepun emocija koje naglašavaju zajedništvo i snagu timskoga rada. Oni koji su primili zlatni kipić u ruke ujedno su dobili i dodatnu odgovornost, opravdati nagradu, a oni koji nisu svakako su motivirani ostvariti taj cilj.
magazin
VIDEO / Klapa Puntamika donosi toplu božićnu priču u pjesmi “Božić je u svitu”
Božić je u svitu božićna je pjesma kojom nas Klapa Puntamika podsjeća na najemocionalnije blagdansko vrijeme u godini. Denis Maričić potpisuje glazbu, a na tekstu mu se pridružuje i Marko Dunatov. Na aranžmanu su radili Saša Gajić i Ante Jurić dok je produkciju zaokružio Tomislav Pehar. Za pjesmu je snimljen i spot koji je lokacijski vezan za pitoreskni Ražanac. Režiju za spot potpisuje Toni Mađerić.
“Zanimljivo je da su u Ražancu još uvijek sačuvana jedna od posljednjih ručno zvonjenih crkvenih zvona u Dalmaciji, običaj koji gotovo posvuda nestaje. Upravo tu vrijednu tradiciju poželjeli smo zabilježiti u projektu.”, poručuje Klapa Puntamika te nastavlja: “Vođeni stihom “Zazvonit će zvona točno u po noći”, odlučili smo u videospot unijeti i stvarna ražanačka zvona koja se pojavljuju u više kadrova kao snažan simbol te izvorne, gotovo izgubljene baštine. Zahvaljujući dobroj volji mjesnog zvonara Branka Žagara – Brace, uspjeli smo povezati glazbu, mjesto i tradiciju u jednu toplu, autentičnu božićnu priču.”
Autorski tim Klape Puntamika već dugi niz godina inspiraciju pronalazi u snažnim dalmatinskim motivima, posebno u čarobnom prostoru podvelebitskog kanala, gdje se moćni Velebit sa svojom divljom, mističnom ljepotom slijeva prema moru. Ta dramatična linija susreta planine i mora postala je zaštitni znak njihovog vizualnog identiteta, a i u ovom projektu ima posebno simbolično mjesto.
Ovoga puta božićna priča pronašla je svoj dom u prekrasnom Ražancu, mjestu koje ih je oduševilo jednostavnošću, ljepotom, tradicijom i toplinom ljudi. U suradnji s Ražancem klapa Puntamika već priprema i novi videospot za pjesmu Ja sam dite Dalmacije, koja je ujedno i naslovna pjesma njihovog nadolazećeg albuma.







