ZADAR / ŽUPANIJA
TOP 10: Otok Vir na popisu mjesta u Hrvatskoj na koja se turisti često žale
I dok je nekima naša mala zemlja za veliki odmor neotkrivena senzacija zato što osim dugačke obale koju razigravaju čisto more i brojni otoci nudi prijateljske cijene, finu hranu i vino – drugi Hrvatskoj predbacuju da je razvikana bez pokrića.
Hrvatska, kao i svaka druga zemlja, izaziva oprečna mišljenja kad je riječ o definiciji kvalitete neke destinacije. Na forumima, blogovima o putovanjima i turističkim portalima vode se brojne polemike o Lijepoj Našoj. I dok je nekima naša mala zemlja za veliki odmor neotkrivena senzacija koja osim dugačke obale koju razigravaju čisto more i brojni otoci nudi prijateljske cijene, finu hranu i vino – drugi Hrvatskoj predbacuju da je razvikana.
Punkufer.hr je izdvojio što “nam” to turisti najviše zamjeraju.
“Iskreno? Hrvatska me razočarala. Da, moja očekivanja su bila ogromna, a i posjetili smo najpopularnije hrvatske destinacije u vrijeme najvećih gužvi, što može utjecati na moj dojam. Cijene su niže nego u, primjerice, Veneciji, ali niže su i u Veroni. Nisam uštedjela neku značajnu svotu novca u odnosu na većinu zemalja europskog zapada”, smatra američka blogerica Jenna, koja je za svoj odmor odabrala kolovoz i posjetila Plitvice, Split, Dubrovnik, Pelješac i Korčulu.
I dok dio njezinih pratitelja smatra kako blogerica ima pravo, drugi joj sugeriraju kako je odabrala pogrešno vrijeme za posjet Hrvatskoj jer je predivan osjećaj otkrivati lijepe kamene uličice na zalasku sezone, kada nema sudaranja s drugim turistima.
Hrvatska se našla i na meti vegetarijanaca, koji kako kažu “ne znaju što bi jeli u restoranima” osim dosadnog povrća sa žara, a smeta im i način na koji se ugostitelji s njima ophode – kao da nisu dobrodošli.
Među mjestima koja su ulijevala mnogo nade, a na kraju su izazvala razočaranje turisti navode neke od naših najpoznatijih destinacija.
“Gužvoviti Split”
Turistima se sviđa splitska arhitektura, ali kažu da je u njoj nemoguće uživati zbog ogromnih gužvi (jesu li ikada posjetili Barcelonu ili Pariz, pitamo se). Žale se i na hirovitu vožnju autobusa bez reda i pravila, kao i neljubazne ugostitelje.
“Neuglađeni Hvar”
“Lijep otok na kojem ljudi nisu najljubazniji, a plaže su pune ježeva i oštrih stijena”, smatraju strani turisti koji su očekivali pješčane uvale, pretpostavljamo bez ikakvih morskih stanovnika. Posjetitelji iz Hrvatske žale se pak na visoke cijene hrane i pića, kao i apartmana koji ne vrijede novce koji se za njih traže. Jedna od kritika išla je i na račun biciklističkih staza, koje na dobrom dijelu otoka nisu zadovoljile očekivanja.
“Precijenjeni Dubrovnik”
Jedan od turista koji je nedavno posjetio Dubrovnik smatra kako je gubitak vremena i novca posjetiti mjesto u kojem je za sve što vrijedi potreban brod kojim ćete doći do mirnih uvala i otoka. Dubrovnik je na meti kritika i zbog velikih gužvi usred sezone, zbog kojih se “putovanje svodi na čekanje u redu”. Još jedan dokaz da je vrlo važno dobro odabrati idealno vrijeme za putovanje.
“Opatija skupa”
Nekima bajna, drugima je preskupa destinacija s neprivlačnim betonskim plažama – Opatija nije po mjeri svima. Turisti joj zamjeraju i premalo zabavnih sadržaja i dobrih klubova, a domaći turisti predbacuju da more ne miriše fino kao na jugu zemlje.
“Ploče bez duše”
“Sivi blokovi zgrada koji se protežu uz obalu sagrađeni kako bi potaknuli masovni turizam” jedan je od razloga zbog kojih Ploče imaju minus na turističkoj karti. “Spavaonice bez duše za punjenje bankovnog računa koje se mogu svidjeti samo onima koji za malo traže smještaj najbliži plaži”, komentiraju zahtjevni posjetitelji.
“Dosadna Rijeka”
“Industrijski gradovi znaju biti dinamični i puni zanimljivih lokacija, ali Rijeka nije takva”, žale se turisti koji su je uvrstili na svoj popis precijenjenih mjesta – i vrlo vjerojatno samo je površno upoznali.
“Klaustrofobična Makarska”
Iako ovaj kraj ima napretek lijepih plaža i divnih vizura, minus su horde turista čije ručnike treba preskakati na putu do mora. “Stiskanje između Francuza koji ‘puše jednu za drugom’ i glasnih kupača nije idealan način opuštanja”, komentira blogerica Andrea iz Australije.
“Tranzitni Zagreb”
“Najbolje kod Zagreba je autocesta za more”, napisala je svojedobno novinarka Anne Haeming za njemački Spiegel Online i navela kako Zagrebu fali zabave. Na forumima turisti često govore kako grad nije ništa posebno jer ima premalo zanimljivih događanja i lokacija.
“U Susku ni ‘r’ od raja”
“Umjesto pješčanog raja dočekalo nas je plitko more koje ne nudi nikakvo osvježenje”, jedna je od čudnijih kritika Susku, a turiste je razočarao i manjak sadržaja na otoku.
“Letargični Vir”
“Moja supruga kaže da Vir nema dušu”, žali se domaći turist kojeg je otok poprilično razočarao. Vir izaziva neodobravanje na forumima i zbog ugođaja, premalo hlada, kao i neprivlačne novogradnje.
ZADAR / ŽUPANIJA
Gradonačelnik Erlić na Ižu – s predstavnicima Mjesnih odbora obišao otok
Gradonačelnik Erlić iskoristio je priliku boravka na Ižu da popriča s predstavnicima Mjesnih odbora, Josephom Markom Orovićem, predsjednikom MO Mali Iž, Sinišom Kulišićem, predsjednikom MO Veli Iž i Davorom Marelićem, predsjednikom MO Mali Iž – Porovac.
Razgovaralo se o životu na otocima zimi i svakodnevnim komunalnim problemima, uređenju mjesnih prometnica i regulaciji prometa u mjesnim središtima tijekom turističke sezone te uređenju obalnog zida i gata na Malom Ižu.
– Mjesni odbori ovome i služe, da nam apostrofiraju probleme mještana, a mi smo tu da ih slušamo i da kao Grad pokušavamo rješavati probleme. U sljedećoj godini ulažemo u ambulante na Ižu, školu na Velom Ižu i mjesna groblja na Velom i Malom Ižu – kazao je gradonačelnik Erlić te dodao da su u proračunu za 2026. za ulaganje u otoke osigurana sredstva, i to više od tri milijuna eura.
Zahvalio se i nezavisnom gradskom vijećniku Denisu Bariću koji je sudjelovao u razgovorima uoči donošenja proračuna za iduću godinu.
Nakon što su božićne jelke, zajedno sa stalcima i lampicama, dostavljene su na Molat, Brgulje, Zapuntel, Ist, Olib, Silbu i Premudu, jelke su stigle i na Veli Iž, Mali Iž i Porovac. Malu i Velu Ravu. Dvanaest božićnih jelki Grad Zadar kupio je za dvanaest Mjesnih odbora na zadarskim otocima.
ZADAR / ŽUPANIJA
(FOTO) NACIONALNE MANJINE U DANIMA ADVENTA / Slovenska Lipa proslavila obljetnicu i monografiju o djelovanju u Zadru
Slovenci u Zadru i prijatelji Slovenije svečano i sadržajno su obilježili dane Adventa i božićne blagdane. Proslavili su 20-tu obljetnicu djelovanja Slovenskog kulturnog društva Lipa Zadar. Tim povodom predstavljena je i istoimena monografija, autorica dr. Barbare Riman i dr. Kristine Riman. Riječ je o znanstvenoj monografiji u kojoj se na 250 stranica analitički i dokumentarno prikazuje nastanak, razvoj i suvremeno djelovanje Društva, smještajući ga u širi kontekst slovenskih udruga na prostoru Republike Hrvatske.
-Ovo je vrijedna knjiga, rekla je Katarina Kliner, konzulica Slovenskog veleposlanstva u Zagrebu. Osim na svečanosti predstavljanja monografije konzulica je obavila i savjetovanje sa članovima Društva.

O monografiji, koja je nastala u okviru rada Instituta za narodnostna pitanja, uz spomenute autorice, govorila je i Darja Jusup, ustanoviteljica i predsjednica Lipe. Ona je podsjetila kako je prije 20 godina osnovana SKD LIpa Zadar.
– U početku nas je bilo 5, a danas Društvo broji 95 aktivnih članova. U sklopu brojnih aktivnosti ovo nam je 279 događaj, rekla je gospođa Jusup, dugogodišnja predsjednica Lipe koja je ujedno i urednica monografije.

Društvo je od početka posebnu pozornost posvetilo kulturno-umjetničkom stvaralaštvu. Održano je 18 likovnih kolonija, objavljeno pet knjiga proze i poezije Andreje Malte i Marije Ivoš članica Lipe. Najnoviji uradak je dvojezična slikovnica U Čudesnoj šumi /V čarobnem gozdu dvojca Vesne Bilić i Evelin Dorkin-Gregov. Svake godine redovito se obilježava Prešernov dan, najveći slovenski kulturni praznik. Sudjeluju umjetnici iz slovenskih društava Hrvatske i Slovenije. U Zadru se svake godine obilježava Dan kulturne raznolikosti. – To je događaj na kojemu, uz slovensku, nastupaju i ostale manjine sa zadarskog područja, podsjetila je Darja Jusup nazočne u restoranu Galija na svečanosti obilježavanja 20-te obljetnice SKD Lipa. Među brojnim uzvanicima bili su i Cveto Šušmel iz SKD Triglav Split, Mirjana Majić iz MKD Biljana Zadar, te Arta Dodaj, predstavnica albanske manjine.
Od brojnih aktivnosti posebno je priljubljena Škola u prirodi. Radi se u o edukativnim izletima i upoznavanju zanimljivih destinacija. Društvo redovito obilježava Dan žena i Dan ljudskih prava. Veliki interes vlada i za Dopunsku školu slovenskog jezika koje za sve uzraste vodi nastavnica Tanja Bajlo, koji su se ovom prigodom predstavili sa recitacijama dječje i odrasle skupine.

O svemu tome znanstveno, analitički i kronološki piše u bogato ilustriranoj monografiji promoviranoj u sklopu obilježavanja 20-te obljetnice Slovenskog kulturnog društva Lipa. Autorice Riman posebno naglašavaju kako je jezik temeljni nositelj identiteta i kulturne opstojnosti, a upravo je SKD Lipa Zadar primjer uspješnog očuvanja modela očuvanja jezika kroz umjetnost, edukaciju i društveni angažman.
Sve to potvrđuje i dr. Ines Cvitković Kalanjaš. U svojoj recenziji ona ističe: ”Da su autorice uspješno pokazale da je Slovensko kulturno društvo Lipa Zadar više od kulturnog društva te da je vodstvo skupa sa članovima pronašlo model trajnog djelovanja manjinske skupnosti, koji preko entuzijazma svojih članova potvrđuje značaj kulture kao sredstva za očuvanje identiteta.
Iz recenzije dr. Jasminke Brala Mudrovčić izdvajamo ocijenu da rukopis predstavlja temeljnu ulogu jezika i književnosti pri očuvanju identitete. Znanstvena monografija pokazuje da je jezik prostor sječanja i prostor budućnosti te da se kulturna vrijednost neke skupnosti mjeri upravo sa mogućnošću da se prepozna u jeziku.

Svečanosti 20. Objetnice i predstavljanja monografije nazočile su i zadarska pročelnica gospođa Mirjana Zubčić i Anita Gržan Martinović, pročelnica za međunarodne odnose Grada, čestitale su obljetnicu društva i uvjerene da će se dobra suradnja nastaviti.
Zanimljiv doprinos predstavljanju monografije Slovenskog kulturnog drruštva Lipa Zadar, dao je zadarski kroničar i publicist Ferdinand Perinović. Podsjetio je kako su, prije 80 godina, nakon oslobođenja Zadra, slovenski građevinari, liječnici i umjetnici prvi došli pomoći tamošnjim ljudima u razrušenom gradu.
Tradicija i suradnja se nastavljaju što potvrđuje i sadržaj monografije koja donosi i analitički prikaz uloge društva u suvremenom kontekstu djelovanja slovenskih udruga u Hrvatskoj ističući njegovu otvorenost prema lokalnoj zajednici, trajnu suradnju s kulturnim institucijama te doprinos promicanju međukulturalnog dijaloga.
Darja Jusup
ZADAR / ŽUPANIJA
(FOTO) “IZGUBILI SMO IZ VIDOKRUGA ČOVJEKA, SOLIDARNOST I HUMANIZAM” / U Kneževoj održan okrugli stol „Zadar – grad po mjeri čovjeka”
U Kneževoj palači sinoć je održan okrugli stol „Zadar – grad po mjeri čovjeka: Čovjek je čovjeku lijek – mentalno zdravlje kroz prizmu medicine usmjerene prema osobi”. Cilj okruglog stola bio je otvoriti dijalog između struke, Crkve i lokalne zajednice o aktualnim izazovima mentalnog zdravlja, s posebnim naglaskom na treću životnu dob i mlade, te potaknuti stvaranje konkretnih i primjenjivih rješenja za Grad Zadar i Zadarsku županiju.
Tom je prigodom predstavljena i najnovija knjiga voditelja Edukacijskog centra usmjerenog prema osobi „Čovjek je čovjeku lijek”, uglednog hrvatskog psihijatra i sveučilišnog profesora Veljka Đorđevića, roman „Pietrov san”, koji govori o odrastanju ostavljenog dječaka.
U pozdravnoj riječi pročelnik Upravnog odjela za socijalnu skrb i zdravstvo Grada Zadra Mladen Klanac prenio je pozdrave gradonačelnika Šime Erlića te zahvalio Edukacijskom centru, njegovu voditelju prof. Đorđeviću i Sveučilištu u Zadru na uspostavljenoj suradnji.
– Profesor je poznat po skrbi za branitelje i starije osobe. Upravo je ta populacija danas na marginama, ne može očuvati bogatstvo koje je stekla i često ima osjećaj da sve to nestaje. Naša je uloga to sačuvati, prvenstveno osobu kroz njezin karakter, koji uvijek ostaje, te kroz činove ljubavi koje je činila tijekom života. Mora im se omogućiti da to mogu prenijeti i pokazati da njihov život nije bio prazna ploča, nego ispunjen nečim veličanstvenim – rekao je Klanac.
Voditelj Edukacijskog centra usmjerenog prema osobi „Čovjek je čovjeku lijek” profesor Veljko Đorđević i njegova zamjenica, voditeljica Odjela za zdravstvene studije Sveučilišta u Zadru doc. dr. sc. Klaudija Duka Glavor, predstavili su aktivnosti Centra i njegovu svrhu, koja se ogleda u skrbi za starije osobe.
– Suosjećanje i empatija ključne su vještine koje moramo učiti od starije generacije. Duhovna dimenzija dosad je bila premalo istaknuta, a upravo ona daje nadu i podsjeća nas na dostojanstvo svake osobe. Vjerujem da ćemo kroz zajednički rad povezati struku, humanost, duhovnost i zajednicu te biti poticaj drugima, ali i sami pokretači promjena – istaknula je doc. dr. sc. Duka Glavor.
Đorđević je rekao kako smo u 21. stoljeću, koje je proglašeno stoljećem uma, ali se čini da u njemu nedostaje zdravog razuma.
– Izgubili smo iz vidokruga čovjeka, solidarnost i humanizam. Kada vidimo što se sve događa u svijetu, čini se da i pri dobrom vidu ostajemo slijepi. Ideja da Europski edukacijski centar medicine usmjerene prema osobi započne sa skrbi za starije osobe nije revolucionarna, ali je za Hrvatsku iznimno važna jer smo se udaljili jedni od drugih. Nema međugeneracijskog života, materijalno prevladava nad humanističkim, kao da smo zaboravili da su ljudi temelj svake civilizacije. Hrvatska je napravila iskorak s dnevnim bolnicama, patronažnim sestrama i gerontodomaćicama, ali to još nije dovoljno. Potrebno je u cijeloj populaciji, od osnovnih škola do sveučilišta, razvijati model volontiranja i darivanja vlastitog vremena onima kojima je pomoć potrebna. Moramo pokrenuti cijelo društvo da se okrenemo jedni drugima – to je jedini zalog bolje budućnosti u Hrvatskoj – rekao je Đorđević.
Prigodno je predstavljena i njegova knjiga „Pietrov san”, u kojoj se govori o dječaku ostavljenom ispred katedrale, kojega prihvaća časna sestra i odgaja ga kroz boravak u domovima, uz ključno pitanje može li se osoba izdignuti iz takvih životnih okolnosti i postati liječnik. Predstavljanje knjige moderirao je voditelj Odjela za demencije, psihijatriju starije životne dobi i palijativnu skrb duševnih bolesnika pri Psihijatrijskoj bolnici Ugljan dr. Vitomir Višić.
Nakon toga uslijedio je okrugli stol na kojem su sudjelovali ravnatelj Doma zdravlja Zadarske županije Marko Kolega, dr. Višić, pročelnik Klanac, doc. dr. sc. Duka Glavor, predstojnik Povjerenstva Zadarske nadbiskupije za pastoral bolesnih, starih i nemoćnih don Valter Kotlar, voditelj Službe za epidemiologiju Zavoda za javno zdravstvo Zadar dr. Alan Medić, Cristian Vuger iz Hrvatskog zavoda za socijalni rad, ravnateljica Doma za odrasle osobe „Sveti Frane” Vesna Dujić, pročelnik UO-a za hrvatske branitelje, udruge, demografiju i socijalnu politiku Zadarske županije Josip Vidov te koordinatorica za palijativnu skrb u Općoj bolnici Zadar Svjetlana Baterl.







