ZADAR / ŽUPANIJA
TOP 10: Otok Vir na popisu mjesta u Hrvatskoj na koja se turisti često žale
I dok je nekima naša mala zemlja za veliki odmor neotkrivena senzacija zato što osim dugačke obale koju razigravaju čisto more i brojni otoci nudi prijateljske cijene, finu hranu i vino – drugi Hrvatskoj predbacuju da je razvikana bez pokrića.
Hrvatska, kao i svaka druga zemlja, izaziva oprečna mišljenja kad je riječ o definiciji kvalitete neke destinacije. Na forumima, blogovima o putovanjima i turističkim portalima vode se brojne polemike o Lijepoj Našoj. I dok je nekima naša mala zemlja za veliki odmor neotkrivena senzacija koja osim dugačke obale koju razigravaju čisto more i brojni otoci nudi prijateljske cijene, finu hranu i vino – drugi Hrvatskoj predbacuju da je razvikana.
Punkufer.hr je izdvojio što “nam” to turisti najviše zamjeraju.
“Iskreno? Hrvatska me razočarala. Da, moja očekivanja su bila ogromna, a i posjetili smo najpopularnije hrvatske destinacije u vrijeme najvećih gužvi, što može utjecati na moj dojam. Cijene su niže nego u, primjerice, Veneciji, ali niže su i u Veroni. Nisam uštedjela neku značajnu svotu novca u odnosu na većinu zemalja europskog zapada”, smatra američka blogerica Jenna, koja je za svoj odmor odabrala kolovoz i posjetila Plitvice, Split, Dubrovnik, Pelješac i Korčulu.
I dok dio njezinih pratitelja smatra kako blogerica ima pravo, drugi joj sugeriraju kako je odabrala pogrešno vrijeme za posjet Hrvatskoj jer je predivan osjećaj otkrivati lijepe kamene uličice na zalasku sezone, kada nema sudaranja s drugim turistima.
Hrvatska se našla i na meti vegetarijanaca, koji kako kažu “ne znaju što bi jeli u restoranima” osim dosadnog povrća sa žara, a smeta im i način na koji se ugostitelji s njima ophode – kao da nisu dobrodošli.
Među mjestima koja su ulijevala mnogo nade, a na kraju su izazvala razočaranje turisti navode neke od naših najpoznatijih destinacija.
“Gužvoviti Split”
Turistima se sviđa splitska arhitektura, ali kažu da je u njoj nemoguće uživati zbog ogromnih gužvi (jesu li ikada posjetili Barcelonu ili Pariz, pitamo se). Žale se i na hirovitu vožnju autobusa bez reda i pravila, kao i neljubazne ugostitelje.
“Neuglađeni Hvar”
“Lijep otok na kojem ljudi nisu najljubazniji, a plaže su pune ježeva i oštrih stijena”, smatraju strani turisti koji su očekivali pješčane uvale, pretpostavljamo bez ikakvih morskih stanovnika. Posjetitelji iz Hrvatske žale se pak na visoke cijene hrane i pića, kao i apartmana koji ne vrijede novce koji se za njih traže. Jedna od kritika išla je i na račun biciklističkih staza, koje na dobrom dijelu otoka nisu zadovoljile očekivanja.
“Precijenjeni Dubrovnik”
Jedan od turista koji je nedavno posjetio Dubrovnik smatra kako je gubitak vremena i novca posjetiti mjesto u kojem je za sve što vrijedi potreban brod kojim ćete doći do mirnih uvala i otoka. Dubrovnik je na meti kritika i zbog velikih gužvi usred sezone, zbog kojih se “putovanje svodi na čekanje u redu”. Još jedan dokaz da je vrlo važno dobro odabrati idealno vrijeme za putovanje.
“Opatija skupa”
Nekima bajna, drugima je preskupa destinacija s neprivlačnim betonskim plažama – Opatija nije po mjeri svima. Turisti joj zamjeraju i premalo zabavnih sadržaja i dobrih klubova, a domaći turisti predbacuju da more ne miriše fino kao na jugu zemlje.
“Ploče bez duše”
“Sivi blokovi zgrada koji se protežu uz obalu sagrađeni kako bi potaknuli masovni turizam” jedan je od razloga zbog kojih Ploče imaju minus na turističkoj karti. “Spavaonice bez duše za punjenje bankovnog računa koje se mogu svidjeti samo onima koji za malo traže smještaj najbliži plaži”, komentiraju zahtjevni posjetitelji.
“Dosadna Rijeka”
“Industrijski gradovi znaju biti dinamični i puni zanimljivih lokacija, ali Rijeka nije takva”, žale se turisti koji su je uvrstili na svoj popis precijenjenih mjesta – i vrlo vjerojatno samo je površno upoznali.
“Klaustrofobična Makarska”
Iako ovaj kraj ima napretek lijepih plaža i divnih vizura, minus su horde turista čije ručnike treba preskakati na putu do mora. “Stiskanje između Francuza koji ‘puše jednu za drugom’ i glasnih kupača nije idealan način opuštanja”, komentira blogerica Andrea iz Australije.
“Tranzitni Zagreb”
“Najbolje kod Zagreba je autocesta za more”, napisala je svojedobno novinarka Anne Haeming za njemački Spiegel Online i navela kako Zagrebu fali zabave. Na forumima turisti često govore kako grad nije ništa posebno jer ima premalo zanimljivih događanja i lokacija.
“U Susku ni ‘r’ od raja”
“Umjesto pješčanog raja dočekalo nas je plitko more koje ne nudi nikakvo osvježenje”, jedna je od čudnijih kritika Susku, a turiste je razočarao i manjak sadržaja na otoku.
“Letargični Vir”
“Moja supruga kaže da Vir nema dušu”, žali se domaći turist kojeg je otok poprilično razočarao. Vir izaziva neodobravanje na forumima i zbog ugođaja, premalo hlada, kao i neprivlačne novogradnje.
ZADAR / ŽUPANIJA
(FOTO) “IZGUBILI SMO IZ VIDOKRUGA ČOVJEKA, SOLIDARNOST I HUMANIZAM” / U Kneževoj održan okrugli stol „Zadar – grad po mjeri čovjeka”
U Kneževoj palači sinoć je održan okrugli stol „Zadar – grad po mjeri čovjeka: Čovjek je čovjeku lijek – mentalno zdravlje kroz prizmu medicine usmjerene prema osobi”. Cilj okruglog stola bio je otvoriti dijalog između struke, Crkve i lokalne zajednice o aktualnim izazovima mentalnog zdravlja, s posebnim naglaskom na treću životnu dob i mlade, te potaknuti stvaranje konkretnih i primjenjivih rješenja za Grad Zadar i Zadarsku županiju.
Tom je prigodom predstavljena i najnovija knjiga voditelja Edukacijskog centra usmjerenog prema osobi „Čovjek je čovjeku lijek”, uglednog hrvatskog psihijatra i sveučilišnog profesora Veljka Đorđevića, roman „Pietrov san”, koji govori o odrastanju ostavljenog dječaka.
U pozdravnoj riječi pročelnik Upravnog odjela za socijalnu skrb i zdravstvo Grada Zadra Mladen Klanac prenio je pozdrave gradonačelnika Šime Erlića te zahvalio Edukacijskom centru, njegovu voditelju prof. Đorđeviću i Sveučilištu u Zadru na uspostavljenoj suradnji.
– Profesor je poznat po skrbi za branitelje i starije osobe. Upravo je ta populacija danas na marginama, ne može očuvati bogatstvo koje je stekla i često ima osjećaj da sve to nestaje. Naša je uloga to sačuvati, prvenstveno osobu kroz njezin karakter, koji uvijek ostaje, te kroz činove ljubavi koje je činila tijekom života. Mora im se omogućiti da to mogu prenijeti i pokazati da njihov život nije bio prazna ploča, nego ispunjen nečim veličanstvenim – rekao je Klanac.
Voditelj Edukacijskog centra usmjerenog prema osobi „Čovjek je čovjeku lijek” profesor Veljko Đorđević i njegova zamjenica, voditeljica Odjela za zdravstvene studije Sveučilišta u Zadru doc. dr. sc. Klaudija Duka Glavor, predstavili su aktivnosti Centra i njegovu svrhu, koja se ogleda u skrbi za starije osobe.
– Suosjećanje i empatija ključne su vještine koje moramo učiti od starije generacije. Duhovna dimenzija dosad je bila premalo istaknuta, a upravo ona daje nadu i podsjeća nas na dostojanstvo svake osobe. Vjerujem da ćemo kroz zajednički rad povezati struku, humanost, duhovnost i zajednicu te biti poticaj drugima, ali i sami pokretači promjena – istaknula je doc. dr. sc. Duka Glavor.
Đorđević je rekao kako smo u 21. stoljeću, koje je proglašeno stoljećem uma, ali se čini da u njemu nedostaje zdravog razuma.
– Izgubili smo iz vidokruga čovjeka, solidarnost i humanizam. Kada vidimo što se sve događa u svijetu, čini se da i pri dobrom vidu ostajemo slijepi. Ideja da Europski edukacijski centar medicine usmjerene prema osobi započne sa skrbi za starije osobe nije revolucionarna, ali je za Hrvatsku iznimno važna jer smo se udaljili jedni od drugih. Nema međugeneracijskog života, materijalno prevladava nad humanističkim, kao da smo zaboravili da su ljudi temelj svake civilizacije. Hrvatska je napravila iskorak s dnevnim bolnicama, patronažnim sestrama i gerontodomaćicama, ali to još nije dovoljno. Potrebno je u cijeloj populaciji, od osnovnih škola do sveučilišta, razvijati model volontiranja i darivanja vlastitog vremena onima kojima je pomoć potrebna. Moramo pokrenuti cijelo društvo da se okrenemo jedni drugima – to je jedini zalog bolje budućnosti u Hrvatskoj – rekao je Đorđević.
Prigodno je predstavljena i njegova knjiga „Pietrov san”, u kojoj se govori o dječaku ostavljenom ispred katedrale, kojega prihvaća časna sestra i odgaja ga kroz boravak u domovima, uz ključno pitanje može li se osoba izdignuti iz takvih životnih okolnosti i postati liječnik. Predstavljanje knjige moderirao je voditelj Odjela za demencije, psihijatriju starije životne dobi i palijativnu skrb duševnih bolesnika pri Psihijatrijskoj bolnici Ugljan dr. Vitomir Višić.
Nakon toga uslijedio je okrugli stol na kojem su sudjelovali ravnatelj Doma zdravlja Zadarske županije Marko Kolega, dr. Višić, pročelnik Klanac, doc. dr. sc. Duka Glavor, predstojnik Povjerenstva Zadarske nadbiskupije za pastoral bolesnih, starih i nemoćnih don Valter Kotlar, voditelj Službe za epidemiologiju Zavoda za javno zdravstvo Zadar dr. Alan Medić, Cristian Vuger iz Hrvatskog zavoda za socijalni rad, ravnateljica Doma za odrasle osobe „Sveti Frane” Vesna Dujić, pročelnik UO-a za hrvatske branitelje, udruge, demografiju i socijalnu politiku Zadarske županije Josip Vidov te koordinatorica za palijativnu skrb u Općoj bolnici Zadar Svjetlana Baterl.
ZADAR / ŽUPANIJA
SA SKUPŠTINE TZ GRADA ZADRA: Tek jedan posto više turista ove godine! Građani pozvani na konstruktivne kritike
Danas je održana 4. sjednica Skupštine Turističke zajednice grada Zadra na kojoj su članovi usvojili Izmjene i dopune Godišnjeg programa rada i financijskog plana TZ grada Zadra za 2025. godinu, kao i prijedlog Godišnjeg programa rada i financijskog plana TZ grada Zadra za 2026. godinu.
Program rada s financijskim planom Turističke zajednice grada Zadra za 2026. godinu izrađen je sukladno odrednicama Zakona o turističkim zajednicama, Statuta Turističke zajednice grada Zadra, u suradnji s TZ Zadarske županije te smjernicama i uputama Ministarstva turizma i Hrvatske turističke zajednice.
Iz izglasane dokumentacije za 2025. godinu, izmjenama i dopunama Programa rada s financijskim planom 2025. godine predviđaju se ukupni prihodi s prenesenim prihodom iz prethodne godine u iznosu od 3.460.000,00 eura, dok se ukupni rashodi planiraju u iznosu od 3.135.000,00 eura. Programom rada s financijskim planom za 2026. godinu predviđaju se ukupni prihodi u iznosu 3.030.000,00 eura, a ukupni rashodi u iznosu 2.965.000,00 eura.
Grad Zadar, s pripadajućim mjestima, za razdoblje siječanj-listopad 2025. godine, prema podacima sustava eVisitor bilježi 1% više noćenja (ukupno 2.524.137) i 1% više dolazaka (ukupno 671.103) u odnosu na isto razdoblje 2024. godine.
Prema podacima turističkog prometa emitivnih tržišta, najveći broj ostvarenih noćenja bilježe turisti iz sljedećih država: Njemačka (378.415), Hrvatska (315428), Poljska (267.531), Austrija (182.362), Slovenija(129.123), Ujedinjena Kraljevina (96.084), Slovačka (91.928), Italija (84.948) i Mađarska (72.927).
U strukturi ukupnog broja turista prema vrsti smještaja zabilježen je visok udjel broja turista u hotelskom smještaju s 30%, zatim slijede objekti u domaćinstvu s 43%, ostali ugostiteljski objekti za smještaj u vlasništvu firmi i obrta 10%, u kampovima bilježimo 7%, u nekomercijalnom smještaju 6% i u nautici 4 %.
TZ grada Zadra poziva sve sugrađane na daljnju suradnju i konstruktivne kritike kako bi čim uspješnije zajednički razvijali destinaciju na dugoročno održiv način i na zadovoljstvo svih Zadrana. Provedbom strateškog dokumenta Plana upravljanja destinacijom u kojem su građani pozvani sudjelovati nastojati ćemo razvijati destinaciju koja je ugodna stanovnicima, a istovremeno i privlačna posjetiteljima.
Turistička zajednica grada Zadra koristi priliku svim građanima poželjeti ugodne, zdrave i blagoslovljene blagdane!
ZADAR / ŽUPANIJA
UDRUGA ZARATINIĆI / „Naša priča“ – Advent koji pišemo zajedno
Udruga ZARATINIĆI, koja okuplja roditelje djece i mladih s teškoćama u razvoju, organizator je i inicijator Adventića „Naša priča“ – Advent koji pišemo zajedno. Evo najave:
“Suorganizatori događanja su Centar za pružanje usluga u zajednici Mocire i Dječji vrtić Latica.
Ovaj poseban adventski susret osmišljen je kao mjesto zajedništva, radosti i inkluzije, gdje se susreću djeca, roditelji i šira zajednica.
Posjetitelje očekuje raznolik i prigodan program:
kreativne i likovne radionice
zajedničko kićenje božićnih borova
topli napitci
kobasice i fritule
Posebni gosti Adventića su Spider-Man (Maximilian Bindernagel Vujnović) i Leo Rados, koji će dodatno razveseliti naše najmlađe posjetitelje.
Datum: 19. prosinca 2025.
Vrijeme: početak u 15:00 sati
Lokacija: dvorište Dječjeg vrtića Latica, Asje Petričić 5 D, Zadar
Pozivamo sve građane da nam se pridruže, da se zajedno proveselimo i podsjetimo koliko smo snažni kada smo zajedno. Neka nas ovo predblagdansko vrijeme nadahne da gradimo zajednicu koja njeguje inkluziju, razumijevanje i dobrotu — za svako dijete i svaku obitelj.
Realizacija Adventića „Naša priča“ ostvarena je uz podršku: Grada Zadra, Zadarske županije, Geek Cluba, Javne vatrogasne postrojbe Zadar, Nasada d.o.o., Tržnice Zadar, Maraske, MK Beštije, Pekarne Golub, Konjičkog kluba Zadar i Foto studija Ogi.
Dođite i budite dio naše priče!”







