Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

TOP 10: Otok Vir na popisu mjesta u Hrvatskoj na koja se turisti često žale

Objavljeno

-

Foto: Wikipedia

I dok je nekima naša mala zemlja za veliki odmor neotkrivena senzacija zato što osim dugačke obale koju razigravaju čisto more i brojni otoci nudi prijateljske cijene, finu hranu i vino – drugi Hrvatskoj predbacuju da je razvikana bez pokrića.

Hrvatska, kao i svaka druga zemlja, izaziva oprečna mišljenja kad je riječ o definiciji kvalitete neke destinacije. Na forumima, blogovima o putovanjima i turističkim portalima vode se brojne polemike o Lijepoj Našoj. I dok je nekima naša mala zemlja za veliki odmor neotkrivena senzacija koja osim dugačke obale koju razigravaju čisto more i brojni otoci nudi prijateljske cijene, finu hranu i vino – drugi Hrvatskoj predbacuju da je razvikana.

Punkufer.hr je izdvojio što “nam” to turisti najviše zamjeraju.

“Iskreno? Hrvatska me razočarala. Da, moja očekivanja su bila ogromna, a i posjetili smo najpopularnije hrvatske destinacije u vrijeme najvećih gužvi, što može utjecati na moj dojam. Cijene su niže nego u, primjerice, Veneciji, ali niže su i u Veroni. Nisam uštedjela neku značajnu svotu novca u odnosu na većinu zemalja europskog zapada”, smatra američka blogerica Jenna, koja je za svoj odmor odabrala kolovoz i posjetila Plitvice, Split, Dubrovnik, Pelješac i Korčulu.

I dok dio njezinih pratitelja smatra kako blogerica ima pravo, drugi joj sugeriraju kako je odabrala pogrešno vrijeme za posjet Hrvatskoj jer je predivan osjećaj otkrivati lijepe kamene uličice na zalasku sezone, kada nema sudaranja s drugim turistima.

Hrvatska se našla i na meti vegetarijanaca, koji kako kažu “ne znaju što bi jeli u restoranima” osim dosadnog povrća sa žara, a smeta im i način na koji se ugostitelji s njima ophode – kao da nisu dobrodošli.

Među mjestima koja su ulijevala mnogo nade, a na kraju su izazvala razočaranje turisti navode neke od naših najpoznatijih destinacija.

“Gužvoviti Split”

Turistima se sviđa splitska arhitektura, ali kažu da je u njoj nemoguće uživati zbog ogromnih gužvi (jesu li ikada posjetili Barcelonu ili Pariz, pitamo se). Žale se i na hirovitu vožnju autobusa bez reda i pravila, kao i neljubazne ugostitelje.

“Neuglađeni Hvar”

“Lijep otok na kojem ljudi nisu najljubazniji, a plaže su pune ježeva i oštrih stijena”, smatraju strani turisti koji su očekivali pješčane uvale, pretpostavljamo bez ikakvih morskih stanovnika. Posjetitelji iz Hrvatske žale se pak na visoke cijene hrane i pića, kao i apartmana koji ne vrijede novce koji se za njih traže. Jedna od kritika išla je i na račun biciklističkih staza, koje na dobrom dijelu otoka nisu zadovoljile očekivanja.

“Precijenjeni Dubrovnik”

Jedan od turista koji je nedavno posjetio Dubrovnik smatra kako je gubitak vremena i novca posjetiti mjesto u kojem je za sve što vrijedi potreban brod kojim ćete doći do mirnih uvala i otoka. Dubrovnik je na meti kritika i zbog velikih gužvi usred sezone, zbog kojih se “putovanje svodi na čekanje u redu”. Još jedan dokaz da je vrlo važno dobro odabrati idealno vrijeme za putovanje.

“Opatija skupa”

Nekima bajna, drugima je preskupa destinacija s neprivlačnim betonskim plažama – Opatija nije po mjeri svima. Turisti joj zamjeraju i premalo zabavnih sadržaja i dobrih klubova, a domaći turisti predbacuju da more ne miriše fino kao na jugu zemlje.

“Ploče bez duše”

“Sivi blokovi zgrada koji se protežu uz obalu sagrađeni kako bi potaknuli masovni turizam” jedan je od razloga zbog kojih Ploče imaju minus na turističkoj karti. “Spavaonice bez duše za punjenje bankovnog računa koje se mogu svidjeti samo onima koji za malo traže smještaj najbliži plaži”, komentiraju zahtjevni posjetitelji.

“Dosadna Rijeka”

“Industrijski gradovi znaju biti dinamični i puni zanimljivih lokacija, ali Rijeka nije takva”, žale se turisti koji su je uvrstili na svoj popis precijenjenih mjesta – i vrlo vjerojatno samo je površno upoznali.

“Klaustrofobična Makarska”

Iako ovaj kraj ima napretek lijepih plaža i divnih vizura, minus su horde turista čije ručnike treba preskakati na putu do mora. “Stiskanje između Francuza koji ‘puše jednu za drugom’ i glasnih kupača nije idealan način opuštanja”, komentira blogerica Andrea iz Australije.

“Tranzitni Zagreb”

“Najbolje kod Zagreba je autocesta za more”, napisala je svojedobno novinarka Anne Haeming za njemački Spiegel Online i navela kako Zagrebu fali zabave. Na forumima turisti često govore kako grad nije ništa posebno jer ima premalo zanimljivih događanja i lokacija.

“U Susku ni ‘r’ od raja”

“Umjesto pješčanog raja dočekalo nas je plitko more koje ne nudi nikakvo osvježenje”, jedna je od čudnijih kritika Susku, a turiste je razočarao i manjak sadržaja na otoku.

“Letargični Vir”

“Moja supruga kaže da Vir nema dušu”, žali se domaći turist kojeg je otok poprilično razočarao. Vir izaziva neodobravanje na forumima i zbog ugođaja, premalo hlada, kao i neprivlačne novogradnje.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

ZADAR / ŽUPANIJA

(FOTO) POVIJESNI DAN / Linearni akcelerator spušten u bunker zadarske Opće bolnice

Objavljeno

-

By

Slobodno možemo reći kako se u povijesti zadarske Opće bolnice malo koja isporuka čekala kao ona danas prijepodne. Bujica emocija u svih; od ravnateljstva preko osoblja, pa sve do pacijenata koji su se zatekli u bolničkom krugu. Ulicom Nikole Šubića Zrinskog do naše ustanove teretnjak je dovezao dugo iščekivani linearni akcelerator! Težak 5,5 tona, u dijelovima je, pomoću krana spušten u bunker i u ovom će tjednu biti pozicioniran na temeljnoj ploči. Uz aparat je isporučen i dio programa, pa se paralelno s ovom fazom radova odvija i edukacija fizičara, započeta još u ožujku.

„Ovo je uistinu velik dan za našu bolnicu, za naš grad i našu županiju i za sve onkološke bolesnike koji gravitiraju našoj ustanovi. Ugovor o javnoj nabavi 21 akceleratora za 5 KBC-a i zadarsku Opću bolnicu potpisan je 29.siječnja 2024. u Ministarstvu zdravstva. Odmah potom Opća bolnica Zadar uvela je izvođače radova na uređenju bunkera u posao, pa su postavljene instalacije hlađenja samog uređaja i svih prostorija, postavljena su vrata bunkera i temeljna ploča za akcelerator koji je danas i stigao. Zadarska je bolnica tako prva od ukupno šest bolnica, koliko ih je Ugovorom obuhvaćeno, osigurala uvjete za primitak linearnog akceleratora, pa možemo biti itekako zadovoljni.“, kazao je prvi čovjek zadarske bolnice, dr.Željko Čulina.

Jednako ponosan bio je i gradonačelnik Grada Zadra i predsjednik Lige protiv raka Zadar, dr.Branko Dukić. „Radostan sam kada vidim da se akcelerator spušta u bunker spreman za prihvat ovog uređaja. Liga protiv raka ispunila je svoj glavni cilj i zahvaljujem svima koji su sudjelovali u realizaciji ovog projekta koji je na ponos cijelom gradu!”, kazao je gradonačelnik.

Opća bolnica Zadar čini sve unutar svojih mogućnosti kako bi linearni akcelerator čim prije bio u funkciji te kako bi se osoblje u potpunosti educiralo. Do obrade prvih pacijenata još ćemo malo pričekati, jer niz je predradnji koje je nužno obaviti prije ishodovanja odobrenja za obavljanje ove nuklearne djelatnosti. Očekuje se kako će se prvi pacijenti podvrgnuti zračenju koncem tekuće godine što će svakako predstavljati prekretnicu u liječenju onkoloških bolesnika u našoj ustanovi.

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

(FOTO) SVEUČILIŠTE / Projekt bacio novo svjetlo na naša područja u vrijeme anžuvinske dinastije

Objavljeno

-

By

U velikoj dvorani DHM-a na Odjelu za povijest Sveučilišta u Zadru danas je održano javno predstavljanje rezultata istraživačkog projekta „Anžuvinski archiregnum u srednjoistočnoj i jugoistočnoj Europi u 14. stoljeću: pogled s periferije“ – HRZZ IP-2019-04-9315, financiranog od Hrvatske zaklade za znanost. Rezultate projekta predstavili su njegovi voditelji, prof. dr. sc. Mladen Ančić, koji je projekt osmislio i vodio do odlaska u mirovinu 2022. godine te izv. prof. dr. sc. Valentina Šoštarić.

Projekt je bio usmjeren na propitivanje funkcioniranja političke tvorbe kojoj je na čelu stajala anžuvinska dinastija u razdoblju s početka do 80-ih godina 14. stoljeća. Od temeljnog interesa bilo je istražiti odnos aktera s periferije prema „političkom središtu“ i narav veza koje ih povezuju. Pri tome su važni ciljevi projekta bili istražiti strukture vlasti istočnojadranskih gradova i analizirati njihove poveznice s kraljevskom vlašću, utjecaj elita na prostoru jugoistočnog oboda anžuvinskog archiregnuma u njegovoj političkoj (dez)integraciji, razumjeti reperkusije interakcije između (elita) pojedinih političkih cjelina itd.

 – Zacrtani rezultati projekta koji je dugo trajao, četiri i pol godine, najvećim su dijelom ostvareni, ali ne čine se spektakularnima jer nije ni zamišljeno da budu takvi. Nas je prvenstveno zanimalo kako je taj golemi sustav funkcionirao na svojim obodima, najviše južnom ali smo se preko suradnika iz Rumunjske dotaknuli i onog istočnog. Na ovom području stvorila se jedna specifična konfiguracija te smo došli do fonda spoznaja koji do sada nije postojao. Tijekom istraživanja otvorili smo nove arhive u koje hrvatski povjesničari nisu išli kao što je Firenca, dali novi pogled na materijale u Veneciji koji do sada nisu bili istraživani. Bilo mi je ugodno voditi projekt, to mi je bilo jedno od većih zadovoljstva u složenom istraživačkom životu koji prati akademsku zajednicu, rekao je na predstavljanju projekta prof. Ančić.

Voditeljica projekta predstavila je konkretne rezultate projekta, među kojima su brojni znanstveni radovi i izlaganja, kao i tri zbornika, od kojih je jedan objavljen a dva su u izradi. Ostvareni rezultati omogućuju ne samo nove historiografske spoznaje nego nude i komparativan pristup funkcioniranja anžuvinskog archiregnuma, promatajući ga iz njegove jugoistočne periferije, s drugim sličnim europskim političkim tvorbama.

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

NJIHOV DAN / Iz Županije upućena čestitka svim pripadnicima Oružanih snaga RH i Hrvatske kopnene vojske

Objavljeno

-

By

Dan Oružanih snaga Republike Hrvatske (OSRH) i Dan Hrvatske kopnene vojske (HKoV) obilježava se svake godine 28. svibnja, na dan kada je 1991. godine održana svečana smotra Zbora narodne garde (ZNG) na stadionu NK Zagreb u Kranjčevićevoj ulici i kada su hrvatskoj javnosti predstavljene prve brigade ZNG-a. Zbor narodne garde bio je naziv za profesionalnu, uniformiranu, oružanu formaciju, vojnog ustroja za obavljanje obrambeno-redarstvenih dužnosti u Republici Hrvatskoj, preteču Hrvatske vojske. Tim povodom, iz Županije zadarske upućeno je sljedeće priopćenje:

“Bila je to prva službena smotra postrojbe koja je predala prijavak Predsjedniku, pa je i sam čin označio povijesno osnivanje oružanih snaga.

“Vi ste danas položili prisegu i preuzeli veliku i plemenitu obvezu”, rekao je gardistima prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman i dodao:

“Nadam se da ćemo demokratskim putem spriječiti one koji nam žele raditi o glavi. Ali, bude li potrebno branit ćemo svi skupa, do posljednjeg, svoju slobodu i suverenost.”

Ispred predsjednika bili su postrojeni i Združeni odred policije, Mornarička brigada ZNG-a, plave beretke, diverzanti, padobranci i pripadnici motoriziranih, zračnih, te protuoklopnih i protuzračnih jedinica. Također, uz puno simbolike, nazočni su bili i sinjski alkari.

Svim pripadnicama i pripadnicima Oružanih snaga Republike Hrvatske, kao i pripadnicama i pripadnicima Hrvatske kopnene vojske čestitamo njihov dan te 33. obljetnicu osnutka Hrvatske vojske!”

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu