ZADAR / ŽUPANIJA
TOP 10: Otok Vir na popisu mjesta u Hrvatskoj na koja se turisti često žale

I dok je nekima naša mala zemlja za veliki odmor neotkrivena senzacija zato što osim dugačke obale koju razigravaju čisto more i brojni otoci nudi prijateljske cijene, finu hranu i vino – drugi Hrvatskoj predbacuju da je razvikana bez pokrića.
Hrvatska, kao i svaka druga zemlja, izaziva oprečna mišljenja kad je riječ o definiciji kvalitete neke destinacije. Na forumima, blogovima o putovanjima i turističkim portalima vode se brojne polemike o Lijepoj Našoj. I dok je nekima naša mala zemlja za veliki odmor neotkrivena senzacija koja osim dugačke obale koju razigravaju čisto more i brojni otoci nudi prijateljske cijene, finu hranu i vino – drugi Hrvatskoj predbacuju da je razvikana.
Punkufer.hr je izdvojio što “nam” to turisti najviše zamjeraju.
“Iskreno? Hrvatska me razočarala. Da, moja očekivanja su bila ogromna, a i posjetili smo najpopularnije hrvatske destinacije u vrijeme najvećih gužvi, što može utjecati na moj dojam. Cijene su niže nego u, primjerice, Veneciji, ali niže su i u Veroni. Nisam uštedjela neku značajnu svotu novca u odnosu na većinu zemalja europskog zapada”, smatra američka blogerica Jenna, koja je za svoj odmor odabrala kolovoz i posjetila Plitvice, Split, Dubrovnik, Pelješac i Korčulu.
I dok dio njezinih pratitelja smatra kako blogerica ima pravo, drugi joj sugeriraju kako je odabrala pogrešno vrijeme za posjet Hrvatskoj jer je predivan osjećaj otkrivati lijepe kamene uličice na zalasku sezone, kada nema sudaranja s drugim turistima.
Hrvatska se našla i na meti vegetarijanaca, koji kako kažu “ne znaju što bi jeli u restoranima” osim dosadnog povrća sa žara, a smeta im i način na koji se ugostitelji s njima ophode – kao da nisu dobrodošli.
Među mjestima koja su ulijevala mnogo nade, a na kraju su izazvala razočaranje turisti navode neke od naših najpoznatijih destinacija.
“Gužvoviti Split”
Turistima se sviđa splitska arhitektura, ali kažu da je u njoj nemoguće uživati zbog ogromnih gužvi (jesu li ikada posjetili Barcelonu ili Pariz, pitamo se). Žale se i na hirovitu vožnju autobusa bez reda i pravila, kao i neljubazne ugostitelje.
“Neuglađeni Hvar”
“Lijep otok na kojem ljudi nisu najljubazniji, a plaže su pune ježeva i oštrih stijena”, smatraju strani turisti koji su očekivali pješčane uvale, pretpostavljamo bez ikakvih morskih stanovnika. Posjetitelji iz Hrvatske žale se pak na visoke cijene hrane i pića, kao i apartmana koji ne vrijede novce koji se za njih traže. Jedna od kritika išla je i na račun biciklističkih staza, koje na dobrom dijelu otoka nisu zadovoljile očekivanja.
“Precijenjeni Dubrovnik”
Jedan od turista koji je nedavno posjetio Dubrovnik smatra kako je gubitak vremena i novca posjetiti mjesto u kojem je za sve što vrijedi potreban brod kojim ćete doći do mirnih uvala i otoka. Dubrovnik je na meti kritika i zbog velikih gužvi usred sezone, zbog kojih se “putovanje svodi na čekanje u redu”. Još jedan dokaz da je vrlo važno dobro odabrati idealno vrijeme za putovanje.
“Opatija skupa”
Nekima bajna, drugima je preskupa destinacija s neprivlačnim betonskim plažama – Opatija nije po mjeri svima. Turisti joj zamjeraju i premalo zabavnih sadržaja i dobrih klubova, a domaći turisti predbacuju da more ne miriše fino kao na jugu zemlje.
“Ploče bez duše”
“Sivi blokovi zgrada koji se protežu uz obalu sagrađeni kako bi potaknuli masovni turizam” jedan je od razloga zbog kojih Ploče imaju minus na turističkoj karti. “Spavaonice bez duše za punjenje bankovnog računa koje se mogu svidjeti samo onima koji za malo traže smještaj najbliži plaži”, komentiraju zahtjevni posjetitelji.
“Dosadna Rijeka”
“Industrijski gradovi znaju biti dinamični i puni zanimljivih lokacija, ali Rijeka nije takva”, žale se turisti koji su je uvrstili na svoj popis precijenjenih mjesta – i vrlo vjerojatno samo je površno upoznali.
“Klaustrofobična Makarska”
Iako ovaj kraj ima napretek lijepih plaža i divnih vizura, minus su horde turista čije ručnike treba preskakati na putu do mora. “Stiskanje između Francuza koji ‘puše jednu za drugom’ i glasnih kupača nije idealan način opuštanja”, komentira blogerica Andrea iz Australije.
“Tranzitni Zagreb”
“Najbolje kod Zagreba je autocesta za more”, napisala je svojedobno novinarka Anne Haeming za njemački Spiegel Online i navela kako Zagrebu fali zabave. Na forumima turisti često govore kako grad nije ništa posebno jer ima premalo zanimljivih događanja i lokacija.
“U Susku ni ‘r’ od raja”
“Umjesto pješčanog raja dočekalo nas je plitko more koje ne nudi nikakvo osvježenje”, jedna je od čudnijih kritika Susku, a turiste je razočarao i manjak sadržaja na otoku.
“Letargični Vir”
“Moja supruga kaže da Vir nema dušu”, žali se domaći turist kojeg je otok poprilično razočarao. Vir izaziva neodobravanje na forumima i zbog ugođaja, premalo hlada, kao i neprivlačne novogradnje.
ZADAR / ŽUPANIJA
Zadar će dobiti zgradu Centralnog operacijskog bloka s heliodromom na krovu!

Najava izgradnje baze Helikopterske hitne medicinske službe u Zračnoj luci Zadar odjeknula je zadarskim medijskim nebom nakon radnog sastanka kojemu su nazočili župan Josip Bilaver i gradonačelnik Šime Erlić sa zamjenicima, direktor Zračne luke Zadar Josip Klišmanić i ravnatelj Opće bolnice Zadar Željko Čulina sa suradnicima te predstavnik Ministarstva zdravstva Nikša Antica.
Ova inicijativa je od vitalne važnosti za pacijente iz udaljenijih dijelova Zadarske županije i županija koje nam gravitiraju i kao takva predstavlja ključan segment u pružanju brze i učinkovite hitne medicinske pomoći za sve stanovnike. Zadar bi, nakon Osijeka, Rijeke, Splita i Zagreba, postao peta HEMS baza.
Čelni ljudi Grada Zadra i Zadarske županije, kao suvlasnici Zračne luke Zadar, izrazili su punu potporu projektu dok je Ministarstvo zdravstva već osiguralo potrebna financijska sredstva za provedbu i dovršetak baze HEMS-a u Zemuniku.
Ravnatelj Opće bolnice Zadar na sastanku je, novim čelnicima Grada i Županije, predstavio projekt zgrade Centralnog operacijskog bloka Opće bolnice Zadar. Kirurške jedinice trenutno se nalaze u pet različitih zgrada te su fizički i digitalno nepovezane, a pridodamo li tome postojeće zastarjele instalacije i arhitektonska ograničenja, nameće se gradnja Centralnog operacijskog bloka koji bi sadržavao 16 operacijskih sala.
Na krovu je predviđen moderni helidrom kao nužna poveznica sa sustavom Helikopterske hitne medicinske službe.
Upravo ova lokacija za helidrom jedina je u potpunosti funkcionalna jer omogućuje:
direktan pristup operacijskom bloku svih kirurških grana te hitnim operacijskim salama, OHBP-u, Jedinici intenzivnog liječenja (JIL) i budućim interventnim salama kardiologije, radiologije i neurologije,
poštivanje zlatnog sata – pacijenti se bez dodatnog transporta iz helikoptera prevoze odmah na najvišu razinu skrbi, a iz JIL-a u udaljene centre na specifičnu obradu ukoliko je ona potrebna,
urbanističku i logističku opravdanost.
Zgrada Centralnog operacijskog bloka s helidromom predstavlja jedan od najvećih infrastrukturnih iskoraka na razvojnoj karti našeg zdravstva i već je u visokoj fazi pripreme za izgradnju. U tijeku je projektiranje te izrada studije do izvedbenog projekta i građevinske dozvole. Realizacija ovog projekta donosi funkcionalnu integraciju kirurških djelatnosti i podiže razinu kvalitete zdravstvene zaštite. Dakle, jamči konkretne i održive rezultate i korist za Zadarsku i susjedne nam županije i kao takav ovaj projekt mora biti prioritet u planovima razvoja zdravstvene infrastrukture. Nova zgrada Centralnog operacijskog bloka s helidromom predstavljat će značajan iskorak razvoja Opće bolnice Zadar prema statusu kliničke bolnice i dugoročno pozicioniranje Zadra kao centra zdravstvene izvrsnosti.
ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / Župan Bilaver primio nagrađene lutkare: “Veselim se vašim budućim predstavama i priznanjima”

U utorak, 24. lipnja 2025. godine, župan Josip Bilaver održao je svečani prijem za ansambl Kazališta lutaka Zadar, povodom brojnih nagrada koje su osvojili na nedavnim kazališnim festivalima.
Prijem je održan u Maloj vijećnici Doma Zadarske županije, a župan je u svom obraćanju istaknuo koliko mu znači upravo ovaj susret među prvim službenim primanjima otkad je preuzeo dužnost.
„Kao otac male djece, često sam u publici i uživam u vašim predstavama. Možda smo prema vama već i pomalo nepravedni jer ste nas, usuđujem se reći, razmazili svojim priznanjima“ – poručio je župan, čestitavši lutkarima na dosadašnjim uspjesima.
Predstava “Misto di raste lavandulilili” ove je godine zaslužila brojne pohvale i priznanja:
🔹 4 nagrade na festivalu Mali Marulić – uključujući nagradu za najbolji originalni tekst, najbolju žensku ulogu i najbolju scenografiju
🔹 7 nagrada na Susretu lutkara i lutkarskih kazališta (SLUK) – među kojima su nagrade za režiju, glumu, likovnost, tekst i predstavu u cjelini
🔹 Nagrada s 32. Festivala glumca – Lino Brozić dobitnik je nagrade Nevenka Filipović za glumačko ostvarenje u predstavama za djecu i mlade
Župan je posebno čestitao Ireni Bausović Tomljanović na dvjema glumačkim nagradama te Frani Papiću za nagradu za oblikovanje rasvjete, naglasivši da kazališna čarolija počiva na zajedničkom doprinosu svih – od glumaca, redatelja, scenografa i glazbenika, do tehničkog osoblja i inspicijenata.
Posebna zahvala upućena je Sanji Grgini, dobitnici priznanja za dugogodišnji rad u lutkarstvu, koje joj je uručeno na ovogodišnjem SLUK-u.
Župan je izrazio nadu da će svako dijete u Zadarskoj županiji imati priliku pogledati višestruko nagrađenu predstavu “Misto di raste lavandulilili”, koju krasi snažna i dirljiva poruka.
Tijekom prijema predstavljena je i nova ravnateljica Kazališta lutaka Ivana Modrić koja dolazi iz županijskog sustava. Župan joj je poželio puno uspjeha u vođenju ove, kako je rekao, “uspješne i razigrane ustanove”.
„Želim vam sretan nastavak putovanja kroz kreativnu bajku koju živite u svom svakodnevnom radu. Veselim se vašim budućim predstavama i priznanjima,“ zaključio je županBilaver.
Ravnateljica Ivana Modrić zahvalila je na prijemu i naglasila kako se nada da će ovaj divan ansambl nastaviti raditi predstave koje su poticajne i koje šalju lijepu poruku prvenstveno maloj publici.
„Mi radimo s djecom, to planiramo i u budućnosti, a planiramo i napraviti strategiju kako ćemo odlaziti u škole i u domove kulture na području naše županije, a isto tako organizirati dolazak djece u kazalište pogotovo iz udaljenijih područja županije gdje je najveći problem prijevoz,“ rekla je Modrić.
O predstavi “Misto di raste lavandulilili” govorila je dvostruko nagrađena glumica Irena Bausović Tomljanović istaknuvši kako je riječ o predstavi u kojoj nešto za sebe mogu pronaći i djeca i odrasli, a tema kojom se bavi jest vrlo aktualna – iseljavanje.
ZADAR / ŽUPANIJA
NOVA OBAVIJEST: U srijedu bez vode i dvije ulice u Zadru!

Zbog izvođenja građevinskih radova tvrtke Strabag d.o.o. na izgradnji sustava odvodnje, dana 25.06.2025. (srijeda) u vremenu od 8:00 h do 15:00 h opskrba vodom će biti privremeno obustavljena u gradu Zadru u slijedećim ulicama:
- Ulica Admirala Jakova Šubića od Cezana
- Ulica Viktora Vide
Tijekom radova, do ponovne uspostave vodoopskrbe, cisterna s vodom za ljudsku potrošnju bit će smještena na križanju Ulice Admirala Jakova Šubića od Cezana i Ulice Viktora Vide.
-
Hrvatska2 dana prije
DAN ANTIFAŠIZMA Na današnji dan 1941. osnovan prvi partizanski odred
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prije
7-DNEVNA PROGNOZA / Sunčano i vruće! Za koji dan počinje prvi toplinski val ove sezone…
-
magazin2 dana prije
Horoskop za 22. lipnja 2025.
-
magazin2 dana prije
TJEDNI HOROSKOP / Najsretniji znakovi će biti Rak, Ribe, Djevica