Connect with us

Hrvatska

Beroš najavio strože mjere protiv lažnih bolovanja

Objavljeno

-

Ministar zdravstva Vili Beroš je najavio jače mjere protiv lažnih bolovanja i veće ovlasti kontrolora Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) koji će odmah zaključivati neopravdana bolovanja. 

“Cilj nam je osnažiti ulogu HZZO-a koji će značajno umanjiti mogućnost za manipulaciju. To će se provesti putem češćih žurnih kontrola i zaključivanja bolovanja direktno od strane kontrolora HZZO-a u slučaju uočavanja određenih nepravilnosti”, poručio je Beroš reagirajući na izvješće HZZO-a o porastu broja bolovanja u protekloj godini.

Zloupotrebe bolovanja ne bi smjele više prolaziti i planiramo ih eliminirati iz sustava putem zakonskih izmjena u sklopu reformskih mjera u zdravstvu, izjavio je Beroš.

Tijekom 2021. godine evidentirano je rekordnih 20.1 milijun dana bolovanja u Hrvatskoj unatoč tome što su kontrolori HZZO-a zatvorili 35 posto pregledanih bolovanja.

Beroš napominje da izabrani liječnik svakom bolesniku, zatraži li to zdravstveno stanje, ima pravo odrediti bolovanje. No, ono što se naziva “lažnim bolovanjem” nije bolovanje, već očita zloupotreba zakona koja ne smije postojati u zdravstvenom sustavu.

Analizirajući postojeći sustav bolovanja u Hrvatskoj kao i modele drugih zemalja u Europi, Ministarstvo zdravstva i HZZO održali su šire konzultacije s Hrvatskom udrugom poslodavaca (HUP) s kojima razmatraju nužne promjene u sustavu bolovanja u smjeru nužnih izmjena zakona i pravilnika s ciljem dodatnog unaprjeđenja postojećeg modela te u konačnici podizanja učinkovitosti zdravstva, ali i konkurentnosti gospodarstva.

Beroš je proteklih dana, najavljujući reformske mjere, izjavio da bolovanja godišnje HZZO i poslodavce stoje tri milijarde kuna.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

Hrvatska

Koronavirus: Na zadarskom području 16, u Hrvatskoj 743 nova slučaja. Preminulo 12 osoba

Objavljeno

-

By

U posljednja 24 sata zabilježeno je 743 novih slučajeva zaraze virusom SARS-CoV-2 te je broj aktivnih slučajeva u Hrvatskoj danas ukupno 7.272. Među njima je 628 pacijenata na bolničkom liječenju, od toga je na respiratoru 28 pacijenata. Preminulo je 12 osoba, priopćio je Stožer civilne zaštite. 

Broj osoba u samoizolaciji je 3.933. Ukupno se oporavilo 1.169.625 osoba od toga 1.464 u posljednja 24 sata. Do danas je ukupno testirano 5.069.266 osoba, od toga 2.461 u posljednja 24 sata, doaje se u priopćenju. 

 
Nastavi čitati

Hrvatska

U Hrvatskoj većina trudnica starija od 30

Objavljeno

-

By

U hrvatskim je rodilištima lani bilo 36.346 poroda u kojima se rodilo 36.991 dijete, od kojih 36.854 živorođena, a 137 mrtvorođenih, stoji u izvješću Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo za 2021. godinu, piše u petak Jutarnji list.

Izvješće potvrđuje i neke trendove u posljednjih desetak godina, među kojima i činjenicu da su trudnice sve starije, da je sve više poroda carskim rezom te smanjenje broja poroda među djevojkama mlađim od 14 godina.

Naime, 33,71 posto rodilja imalo je između 30 i 34 godine, a njih čak 20,05 posto između 35 i 39 godina. U dobi od 25 do 29 godina rodilo je 28,11 posto žena, a dobra je vijest da su bila samo tri poroda u dobi od 14 godina i mlađih. Nastavlja se i smanjenje broja trudnica mlađih punoljetnica kojih je lani bilo 466, a pet godina prije 752.

Stručnjaci ističu da se porast broja poroda nakon 30. godine povezuje s produljenim školovanjem žena, kasnijim zapošljavanjem, ali i nemogućnošću rješavanja stambenog pitanja te promjenama društvenog stava prema formiranju obitelji.

Zabrinjavajuće je ipak što sve manje žena odlučuje roditi u dobi koja je prema biološkim i medicinskim kriterijima optimalna za rađanje. Istodobno s porastom dobi prve trudnoće raste i broj parova koji pomoć traže u medicinski potpomognutoj oplodnji.

Dob trudnica osobito se povećava od 2016. dok je prethodnih godina najviše žena rađalo u dobi od 25 do 29 godina. Jedan od pokazatelja razvoja medicine su i podaci o udjelu živorođene djece majki starijih od 35 godina u razvijenim zemljama pa tako i u Hrvatskoj. Primjerice, 1995. godine taj je udio bio 9,16, a prije dvije godine 23,58, slično kao i u Sloveniji, Češkoj, Mađarskoj i Austriji.

Zanimljivi su i podaci o liječničkim kontrolama trudnica koje mogu imati značajan utjecaj na tijek i ishod trudnoće, a iz kojih je vidljivo da je pandemija koronavirusa imala popriličan utjecaj.

Naime, čak 587 rodilja ili njih 1,6 posto uopće nije kontroliralo svoju trudnoću, dok je taj broj u 2020. bio upola manji, odnosno na pregledima nisu bile 282 žene ili njih 0,8 posto. Jedan do tri puta pregledano je 519 trudnica, ali najviše je njih, 71,5 posto, ipak imalo optimalni broj pregleda. Najbolje je da prvi pregled bude do navršenih osam tjedana trudnoće, a to je lani učinilo 67,4 posto trudnica.

Ovo izvješće HZJZ-a potvrđuje i trend smanjenja broja spontanih poroda te povećanja broja poroda carskim rezom. Podaci govore da je lani 25.719 žena rodilo spontano, 1,5 posto na vakuum, 4,6 posto poroda bilo je “na zadak”, a 10.016 ili 27,6 posto carskim rezom što je za jedan postotak više nego godinu prije, piše novinarka Jutarnjeg lista Goranka Jureško.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

ČESTITKA Andrej Plenković: “U najtežim trenucima agresije, hrvatski je narod pokazao svoju nepokolebljivost i zajedništvo”

Objavljeno

-

By

Predsjednik Vlade Andrej Plenković uputio je čestitku u povodu Dana pobjede i domovinske zahvalnosti te Dana hrvatskih branitelja u kojoj stoji:

“Poštovane Hrvatice i Hrvati u domovini i svijetu, drage sugrađanke i sugrađani, poštovani hrvatski branitelji,

na Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja, te 27. obljetnicu vojno redarstvene operacije Oluja obilježavamo trenutke ponosa, slave i nacionalnog zajedništva! Prisjećamo se i hrabrosti i odlučnosti hrvatskih branitelja, kojima smo neizmjerno zahvalni jer bez njihove žrtve ne bi bilo slobodne i demokratske Hrvatske. Stoga je naša trajna obveza i odgovornost da hrvatskim braniteljima osiguramo dostojanstven status, da štitimo dignitet Domovinskog rata te da jačamo i moderniziramo Hrvatsku vojsku i policiju.

U najtežim trenucima agresije, hrvatski je narod pokazao svoju nepokolebljivost, zajedništvo i domoljublje. Uz vodstvo dr. Franje Tuđmana i hrabrost hrvatskih branitelja, ostvario je tisućljetni san o slobodnoj i demokratskoj vlastitoj državi. Državništvo tadašnjeg hrvatskog vodstva i požrtvovnost naših branitelja, vojnika i policajaca trajna su nam inspiracija u zalaganju za boljitak Hrvatske i svakog hrvatskog čovjeka!

Ovo je godina ostvarivanja strateških ciljeva za Hrvatsku. Otvorili smo Pelješki most, čime smo ostvarili generacijski san o spajanju hrvatskog teritorija. Uskoro postajemo članica europodručja, čime će naše gospodarstvo postati zaštićenije i otpornije na buduće krize. Ulaskom u Schengenski prostor olakšat ćemo kretanje ljudi i roba, izvoz naših proizvoda i dolazak europskih turista. Tom dubljom integracijom u Europsku uniju pridružit ćemo se krugu najrazvijenijih europskih država, osnažiti svoj suverenitet i povećati utjecaj.

U odgovoru na sve izazove i krize s kojima se suočavamo, Vlada će poduzimati sve da zaštiti građane i gospodarstvo, i da Hrvatska nastavi ići naprijed, koristeći pritom sve prednosti članstva u Europskoj uniji.

Uime Vlade i svoje osobno, od srca vam svima čestitam Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, a hrvatskim braniteljima želim da ponosno proslave svoj dan i da osjete istinsku zahvalnost cijele nacije na svemu što su učinili za slobodu naše domovine!”

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi

U trendu