Hrvatska
“Svaki hrvatski grad treba pokušati iskoristiti svaki euro iz europskih fondova”

Predsjednik Republike Zoran Milanović u utorak je, na Svečanoj sjednici riječkog Gradskoga vijeća u povodu Dana sv. Vida i Dana grada, poručio da Rijeka ali i svi hrvatski gradovi trebaju iskoristiti svaki mogući euro iz europskih fondova.
Rijeka je, kazao je, dobra, ide naprijed, imala je uspone i padove, otvoren je hrvatski grad.
Spomenuo je i prošlost, odnose s Mađarima, “Riječku krpicu”, dodavši da ne vidi “ništa zlo u u tome kada Mađari organiziraju izložbu o Mađarima na moru”, da je to danas drukčije, da je Rijeka hrvatski grad.
Nastavio je da se u austro-ugarsko vrijeme u Hrvatsku i BiH ulagalo isključivo koliko je odgovaralo Beču i Pešti, da smo imali status kolonije.
“U vrijeme bivše države, one Jugoslavije, vlast je ipak bila naša, i naša po republikama, bila je domaća, a to je imalo prednosti i nedostatke. Prednost je to što si svoj gazda, a nedostatak što si malo izoliran i ustvari se provincijaliziraš”, kazao je.
Naglasio je i da smo sada u EU te da smo u devet godina povukli 47 milijardi kuna više nego smo uplatili tj. pet milijardi kuna na godinu.
“Kada se makne novac koji ide u poljoprivredu, ustvari u socijalni fond, od kojeg nema nekog dinamičnog razvoja, ostaje par milijardi kuna na godinu koje Hrvatska dobiva više u odnosu na ono što plaća, a to je trećina zagrebačkog proračuna”, naveo je.
Milanović je ocijenio da je to “ustvari strašno malo” s obzirom na to koliko dajemo, jer smo se odrekli dijela suvereniteta, kojeg smo, kaže, prenijeli da bismo nešto više dobili. “Moramo jako paziti da u toj kalkulaciji nešto ne zeznemo i da se opet ne izgubimo i da ne radimo za tuđe interese”, dodao je.
Rekao je i da svaki hrvatski grad treba pokušati iskoristiti svaki euro iz europskih fondova, tek nakon toga možemo reći koliko smo zaista bili uspješni.
Želim vam da budete dobra i poštena vlast koja jako vodi računa o javnim nabavama. Svaka sumnjiva javna nabava podriva i uništava ionako jadno raspoloženje i povjerenje građana u poštenje i kompetentnost vlasti. Želim vam da budete nemilosrdni, gusari u izvlačenju europskog novca, da završite velike projekte u Rijeci, poručio je.
Naglasio je doprinos ministra Butkovića i resornog ministarstva “koji solidno radi svoj posao i iza kojega stoje neki od najvećih projekata, bez kojih bi cijela slika izgledala lošije”.
Butković: Rijeka najjača luka sjevernog Jadrana, gospodarsko i prometno središte
Ministar mora, prometa i infrastrukture i izaslanik predsjednika Vlade Oleg Butković rekao je da je Rijeka napreduje te je na pravom putu da postane najjača luka sjevernog Jadrana, gospodarsko i prometno središte.
Danas se u Rijeci provode mnogi projekti na lučkom području jer smo prije šest godina zajedno sjeli i zaključili da bez obzira na političke opcije moramo zajedno raditi, a rezultat toga su ostvareni projekti, kao što je novi terminal na Zagrebačkoj obali te državna cesta 403 u izgradnji. S tim i s prethodnim projektima završit ćemo cijeli riječki prometni prsten i rijetko koji grad će imati prometnu infrastrukturu kao Rijeka, rekao je.
Gradonačelnik Marko Filipović najavio je da će se u narednom razdoblju ritam grada dodatno ubrzati, navodeći gradnju novih vrtića, novog autobusnog kolodvora, nastavak smanjivanja gradskog prireza te završetak drugih projekata, od nove bolnice za ženu i dijete, nove marine do obnova broda Galeb, pročišćivača na Delti…
Na sjednici su dodjeljena javna priznanja Grada Rijeke, a Nagradu Grada Rijeke za životno djelo dobio je akademik Elso Kuljanić, za izniman doprinos znanosti, visokom obrazovanju, proizvodnom strojarstvu i razvoju Sveučilišta u Rijeci.
Hrvatska
CRO Demoskop: Rejting HDZ-a raste, inflacija najvažnija tema

RTL u suradnji s Promocijom plus donosi CRO Demoskop za studeni.
Istraživanje je provela agencija Promocija Plus za RTL od 2. do 4. studenog na uzorku od 1300 ispitanika. Standardna greška uzorka je +/- 2,77 posto uz razinu pouzdanosti od 95 posto.
Rejting stranaka
HDZ-ov rejting raste.
Gotovo četvrtina građana (studeni 24,7 posto – listopad 24,4 posto) birala bi upravo HDZ, koji i dalje ima veliku prednost pred glavnim konkurentom SDP-om, koji bilježi sličnu potporu kao i prije mjesec dana (studeni 16,5 posto – listopad 16,7 posto). Daleko ispod je Možemo, koji ima oko 10 posto posljednjih mjeseci (studeni 10,0 posto – listopad 10,6 posto).
Dok kao treća opcija Možemo blago pada, za vratom im pušu mostovci (studeni 9,5 posto – listopad 9,2 posto).
Na petom mjestu i dalje je još jedna desna opcija, Domovinski pokret koji raste posljednja tri mjeseca (studeni 6,1 posto – listopadu 6 posto).
U ostatku biračkog tijela grupirale su se dvije skupine stranaka (s granicom na 1 posto izborne podrške). U prvoj su skupini iznad 1 posto su sljedećih sedam stranaka: Centar (2,2 posto), Fokus (1,4 posto), Socijaldemokrati i HSS (po 1,3 posto), Radnička fronta (1,2 posto), Hrvatski suverenisti (1,1 posto) i IDS (1,0 posto).
Ispod jedan posto su ovih šest stranaka: Ključ Hrvatske (0,9 posto), HSU (0,8 posto), HNS (0,7 posto), Reformisti i BM 365 (po 0,5 posto) i HSLS (0,4 posto).
Ove posljednje opcije unutar su statističke pogreške. Prostora za pridobivanje građana ima jer je neodlučnih 17 posto.
Najpozitivniji političar
Promjene nema na ljestvici pozitivaca i negativaca – i dalje su na vrhu predsjednici Republike i Vlade.
Neprekidno već 21 mjesec najpozitivniji političar je Zoran Milanović s 18 posto (prema prošlomjesečnih 16,9 posto ili rekordnih 23,7 posto iz studenog prošle godine), a popularnost raste i hrvatskom premijeru koji je sada je na 16 posto (14,3 posto listopad).
Pada rejting zagrebačkom gradonačelniku (studeni 4,2 posto – 5,5 posto listopad), ali i vukovarskom (studeni 1,9 posto – listopad 2,2 posto), iako su zadržali treće, odnosno četvrto mjesto.
Slijede Nikola Grmoja na petom mjestu s izborom od (studeni 1,7 posto – listopad 1,3 posto), Sandra Benčić (studeni 1,5 posto), a među deset najpozitivnijih aktualnih domaćih političara još su Ivica Puljak i Peđa Grbin (po 1,1 posto), te Dalija Orešković i Zdravko Marić (po 1 posto).
U Hrvatskoj je najpozitivniji gospodin Nitko za čak 28 posto ispitanika.
Zanimljivo je da je među 10 najpozitivnijih hrvatskih političara pet predsjednika stranaka – HDZ, SDP, Možemo, DP i Centar, dok je jedino izostao predsjednik Mosta kojega je nadomjestio potpredsjednik stranke Nikola Grmoja.
Najnegativniji političar
Nema promjena na samom vrhu ljestvice negativaca – prvo mjesto drži Andrej Plenković s 29 posto (28,9 posto listopad), a prati ga Zoran Milanović (studeni 15,2 posto – listopad 14,6 posto).
Hrvoje Zekanović izbio je na treće mjesto (studeni 3,3 posto – listopad 2 posto).
Raste nepopularnost i šefu Sabora Jandrokoviću (studeni 3,2 posto – listopad 1,9 posto), a pada Miloradu Pupovcu (studeni 2 posto – listopad 3,1 posto). Slijede ga Mario Banožić, (1,5 posto), Nikola Grmoja (1,3 posto), Peđa Grbin (1,0 posto), a listu zaključuju zagrebački gradonačelnik i ministar zdravstva (obojica s po 0,9 posto izbora).
Da su svi hrvatski političari negativni, misli gotovo 16 posto ispitanika.
Ocjena Pantovčaka, Banskih dvora i Sabora
Najbolje u studenom prolazi Ured Predsjednika iz mjeseca u mjesec, drži čvrstu trojku (studeni 2,85 – listopad 2,79), a prosjek mu dižu glasači SDP-a (3,56), dok je najniža ocjena zabilježena među biračima HDZ-a (2,23).
Tako je Hrvatski sabor za svoj je rad zabilježio ocjenu 2,14 (listopad 2,16 ). Birači HDZ-a su ocijenili rad s 2,86 dok je ocjena nešto niža među glasačima ostale četiri zastupljenije stranke (SDP 2,05; Domovinski pokret 2,02; Most 1,92; Možemo 1,70).
Vlada RH je početkom studenog za svoj rad dobila ocjenu 2,23 (listopad 2,18 ). Najviša ocjena zabilježena je među biračima HDZ-a (3,47), dok su birači ostalih zastupljenijih stranaka bili manje darežljivi (SDP 1,96; Most 1,89; Možemo 1,68; Domovinski pokret 1,58).
Rekordna stopa inflacije najvažnija tema proteklog mjeseca
Pesimizam i dalje vlada među građanima – gotovo 76 posto (studeni 75,7 posto – listopad 75,5 posto) smatra da idemo u pogrešnom smjeru. Dok 15 posto (studeni 15,1 posto – listopad 14,9 posto) smatra da je smjer dobar.
Devet posto ne vidi pomake ni naprijed ni unatrag (studeni 9,2 posto – listopad 9,6 posto). Među optimistima najviše HDZ-ovih birača – njih gotovo 50 posto (studeni 49,6 posto). Dok je među glasačima glavnih oporbenih stranaka taj udio znatno niži (Domovinski pokret 11,6 posto; Možemo! 7,4 posto; SDP 7,2 posto i Most 4,2 posto).
U ovomjesečnom se istraživanju tema rasta stope inflacije i poskupljenja, ponovo vratila na vrh izbora mjesečnih tema i događaja, te s vrha nakon dva mjeseca smijenila veliku pljačku u INA-i.
Rekordna inflacija u Hrvatskoj je najvažnija tema za 27,3 posto hrvatskih građana.
Hrvatska
Ovo je glavni uzrok smrti u Hrvatskoj

Covid-19 bio je najčešći pojedinačni uzrok smrti tijekom prošle godine. To je prvi put nakon više od 50 godina da je zarazna bolest prouzročila više smrti nego bilo koja druga, piše u subotu Jutarnji list.
Slijede ga ishemijske bolesti srca, cerebrovaskularne bolesti i šećerna bolest, na četvrtom mjestu je hipertenzija, dok je na petom rak bronha i pluća.
Riječ je o podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo iz najnovijeg Izvješća o umrlim osobama u Hrvatskoj u 2021. godini.
Covid-19, kao potpuno nova bolest, tako je prvi put promijenio poredak na tablici, na kojoj su dosad na prvom mjestu kao vodeći uzročnici smrti bile bolesti iz skupine cirkulacijskih te novotvorine, odnosno razni karcinomi.
– Ovo je izvješće samo potvrda onoga što od početka govorimo: covid je teška bolest, a pokazalo se i smrtonosna. Naravno, najvećim dijelom preminuli su imali i druge dijagnoze, koje su najčešće iz skupina vodećih uzroka smrti – kaže predsjednik Društva epidemiologa Miroslav Venus.
Kada se gleda po grupama bolesti, one iz spektra cirkulacijskog sustava, od kojih je umrlo 22.817 osoba, i dalje su na prvom mjestu. Novotvorine (sve vrste karcinoma) druge su po redu skupine bolesti, koje su u 2021. godini uzele 13.508 života, dok je covid-19 bio koban za čak 8557 građana.
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, a koji se prenose i u Izvješću, u prošloj godini imamo čak 62.712 umrlih, što je čak 5689 više nego godinu prije. Ujedno, to je najveći broj umrlih u jednoj godini od kraja Drugog svjetskog rata.
Naime, to je čak 20,6 posto ili 10.866 umrlih više u odnosu na prosječan broj umrlih u razdoblju od 2015. do 2019. godine. Demograf Ivan Čipin kaže da ga brojke ne iznenađuju te da idu u prilog činjenici da je višak mortaliteta usko povezan s epidemijom koronavirusa, piše novinarka Jutarnjeg lista Ivana Krnić.
Hrvatska
DAN MLADEŽI HDZ-a Plenković: “Od mladih očekujem rad, vidljivost, politički angažman”

Predsjednik Vlade i HDZ-a Andrej Plenković boravi u Bjelovaru. Uz predsjednika Sabora Gordana Jandrokovića sudjelovao je na svečanom obilježavanju Nacionalnog dana Mladeži HDZ-a.
Na svečanom obilježavanju 4. Nacionalnog dana Mladeži HDZ-a okupilo se više od 200 članova, a pozdravili su ih predsjednik HDZ-a Andrej Plenković i član stranačkog Predsjedništva Gordan Jandroković.
Plenković je uvodno opisao situaciju u kojoj se nalazi HDZ te istaknuo kako je ulazak Hrvatske u eurozonu i Šengen fascinantan uspjeh koji oporba pokušava proglasiti rutinskim.
Od članova Mladeži HDZ-a očekuje da imaju svoje jasne političke stavove, ali i gard.
– Od vas očekujemo vidljivost koja se postiže političkim angažmanom. U politici je bitan stav, spremnost na duel i polemiku. Kada imate argumente koji moraju biti usidreni u činjenicama, pobijedit ćete u duelima, kazao im je Plenković.
– Politika je u prvom redu rad za javno dobro, a u drugom ona bitka koju gledate u Hrvatskom saboru, rekao je okupljenima Jandroković i dodao kako te često besmislene bitke u Saboru često upadaju u prvi plan, iako je pravi smisao Sabora donošenje kvalitetnih zakona.
– Stoga, ne nasjedajte na prvoloptaške provokacije jer većina ljudi prepoznaje što su igra i zabava, a što ozbiljan posao. Godine koje dolaze pripadaju vama, poručio je stranačkoj Mladeži.
U sklopu Nacionalnog dana Mladeži HDZ-a dvije panel rasprave
O izazovima medijske komunikacije u digitalnom dobu govorit će predstojnik Ureda predsjednika HDZ-a i glasnogovornik Vlade Marko Milić, dok će panel raspravu Hrvatska na pragu pune europske integracije predvoditi državni tajnici Terezija Gras i Ivan Vidiš, saborski zastupnik Marko Pavić te zastupnik u Europskom parlamentu Karlo Ressler.
Poslijepodne je na rasporedu humanitarna nogometna utakmica, dok je za nedjelju predviđen odlazak na spomen-područje Barutana i groblje Borik gdje će se sudionici skupa pokloniti poginulim hrvatskom braniteljima, a održat će se i sveta misa.
Kao i svake godine, dodijelit će se priznanja najboljim pojedincima, ali i organizaciji Mladeži u Hrvatskoj.
Domaćin susreta je bjelovarsko-bilogorska Mladež HDZ-a, a organizacija im je pripala zbog dobrih rezultata u dosadašnjem radu, angažmana u stranačkim aktivnostima i na lokalnim izborima, ali i zbog činjenice da Bjelovarsko-bilogorska županija ima najmlađeg župana u Hrvatskoj.
-
magazin4 dana prije
Tri savjeta koji će vam olakšati prelazak na ljetno računanje vremena
-
Hrvatska4 dana prije
Počinje testiranje inteligencije u Hrvatskoj, probajte riješiti primjer zadatka
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prije
(VELIKA FOTOGALERIJA SA SVEUČILIŠTA) Nenadu Šestanu uručen počasni doktorat: “Ovo smatram najvećom počašću u karijeri. Hvala vam!”
-
Hrvatska6 dana prije
Dio građana primio poziv za ratni raspored, MORH otkrio o čemu se radi