Connect with us

Hrvatska

“VJERUJEM U 90% BROJKI IZ 2019.” Staničić u Dnevniku HTV-a: “Hrvatska jedna od najpoželjnijih destinacija”

Objavljeno

-

U središnjem Dnevniku HTV-a gostovao je direktor Hrvatske turističke zajednice Kristijan Staničić. Poručio je da rezultati u 2022. govore da bi mogli praktično dostići rekordnu 2019. godinu. Vjeruje da su se hrvatski turistički djelatnici dobro spremili za sezonu, da radne snage neće nedostajati te poručuje da je poskupljenje usluga zbog globalne situacije – neminovno. 

U prvih pet mjeseci imamo fiskaliziranih računa koji za 155% premašuju prošlu godinu i za 17% rekordnu 2019. godinu. Što je najviše utjecalo na to?

– To je posljedica povratka i normalizacije putovanja globalno. Mi u Hrvatskoj bilježimo 340 tisuća turista, na razini smo 2019., kada gledamo ovih nekoliko dana lipnja. U prvih pet mjeseci ostvarili smo nekih 89% noćenja što je u skladu s ciljevima za ovu godinu, ističe Staničić.  

Na temelju dosadašnjih rezervacija, čini se da bi mogao biti ostvaren odličan turistički rezultat. 

– Kontinuirano radimo na promociji Hrvatske. Hrvatska je jedna od najpoželjnijih destinacija na nama važnim tržištima. Povratne informacije turističkog sektora o rezervacijama su iznimno optimistične, od segmenta hotelijera, kampova, privatnih iznajmljivača. Podaci s tržišta idu tome u prilog, potvrđuju da je Hrvatska jedna od najpoželjnijih destinacija. Vjerujem da ćemo ostvariti cilj od 90% u odnosu na 2019., a financijski cilj, vjerujem da će tu brojku i premašiti, kaže Staničić. 

No postavlja se pitanje radne snage. Pojavile su se informacije da se ugostitelji žale jer neki konobari traže i 20 tisuća kuna plaće. 

– Turistički sektor osjeća nedostatak radne snage te sektori koji su s njime povezani. Ujedno je to i globalni problem. Treba osmisliti sveobuhvatan paket koji će biti temeljen na konkretnim dugoročnim mjerama putem kojih će se problem rješavati u budućnosti. Hrvatski turistički djelatnici vjerujem da su se dobro pripremili, dodaje. 

Ove se godine očekuje snažan rast cijena na obali. To će nam s jedne strane dovesti turiste dubljeg džepa koje priželjkujemo, ali hoće li to istodobno učiniti Hrvatsku preskupom za domaće goste?

– Stalno naglašavamo da Hrvatska treba ići putem kvalitete te pružiti vrijednost za novac. U nautici primjerice dolazi do promjene same strukture gostiju. Trebamo biti u politici cijena konkurentni i umjereni. Povećanje je neizbježno zbog porasta cijene energenata i ostalih inputa koji utječu na konačnu cijenu naših usluga. 

U tijeku je i natječaj za direktora Hrvatske turističke zajednice.

– Svi koji me znaju, znaju da sam cijeli život u turizmu, moj je životni poziv i ljubav upravo turizam. Hoću li se javiti na natječaj? Razmislit ću pa ću donijeti odluku, zaključuje na kraju razgovora u središnjem Dnevniku. 

 

Hrvatska

Novo povlačenje popularnih napolitanki iz dućana

Objavljeno

-

By

Državni inspektorat RH izvijestio je da Lidl Hrvatska iz predostrožnosti opoziva više vrsta proizvoda Tastino napolitanke, proizvođača iz BiH, zbog prisutnosti bakterije Salmonella Typhimurium, priopćila je u utorak Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH).

S tržišta se povlače sljedeći proizvodi: Tastino napolitanke s kremom okusa lješnjaka XXL, 1000 g; Tastino napolitanke s kakaom XXL, 1000 g;Tastino napolitanke s okusom lješnjaka, 800 g; Tastino napolitanke s okusom kakaa, 800 g,  svih LOT brojeva i roka trajanja, zbog prisutnosti bakterije Salmonella Typhimurium u proizvodu,

Proizvođač Tastino napolitanki je Pak Rampart d.o.o.,  Visoko, Bosna i Hercegovina, a na tržište  ih stavlja trgovačko poduzeće Lidl Hrvatska d.o.o.

Proizvodi nisu u skladu s EU Uredbom u područjima sigurnosti hrane

Detaljniji podaci o opozivu dostupni su na web stranici subjekta u poslovanju s hranom, Lidla Hrvatska.

Obavijest se odnosi isključivo na gore navedeni proizvod, priopćeno je iz HAPIH-a.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Traži se radnik više: Ovo je pet najtraženijih zanimanja u Hrvatskoj

Objavljeno

-

By

Foto: Geoff Gill, Pixabay

Indeks slobodnih radnih mjesta – OVI indeks – ukazuje kako je i u rujnu ove godine potražnja za radom bila snažna, a najtraženija zanimanja bila su prodavač konobar, učitelj, skladištar i knjigovođa, objavio je u ponedjeljak Ekonomski institut Zagreb (EIZ).

“U skladu s kretanjima na tržištu rada zadnjih godinu i pol dana, OVI indeks ukazuje kako je i u rujnu ove godine potražnja za radom bila snažna. U usporedbi s rujnom 2021. godine te rujnom pretpandemijske 2019. godine, ovogodišnji rujanski OVI pokazuje za 13,7 i 26,6 posto snažniju potražnju za radom”, navodi se u objavi na internet stranicama EIZ-a.

Slično se, dodaju, može zaključiti i iz tromjesečnih podataka – u trećem kvartalu 2022. godine tražilo se 9,9 i 31,2 posto više radnika no u trećem kvartalu 2021. i 2019. godine.

Najtraženija zanimanja u rujnu ove godine bila su prodavač, konobar, učitelj, skladištar i knjigovođa, dok je 48,5 posto oglasa za posao nudilo ugovor na određeno, a 42 posto ugovor na neodređeno, ističu iz EIZ-a.

Primjećuje se i rast oglasa za posao koji spominju mogućnost rada od doma, s 1,7 posto u rujnu 2021. godine na 2,5 posto u rujnu ove godine.

Sličan trend rasta vidljiv je i s oglasima za poslove usmjerene na umirovljenike, kojih je u rujnu ove godine bilo 3 posto, a u rujnu prošle godine 2,5 posto, navodi se u objavi Instituta.

OVI – Online Vacancy Indeks, mjesečni je indeks online oglasa slobodnih radnih mjesta razvijen na Ekonomskom institutu u suradnji s portalom MojPosao, a svrha mu je pružanje pravovremenih informacija o trenutnom stanju potražnje za radom.

OVI indeks izrađuje se jednostavnim prebrojavanjem broja jedinstvenih novih oglasa čiji rokovi prijave završavaju u mjesecu za koji se indeks izračunava. S obzirom na to da se uzimaju oglasi objavljeni putem samo jednog portala, broj oglasa izražava se kao indeks (bazna godina je 2015.).

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Glavni ekonomist HNB-a: “Hrvatska je možda već sad u recesiji”

Objavljeno

-

By

S obzirom na aktualnu politiku Europske središnje banke (ECB) i nastavljeno monetarno stezanje, Vedran Šošić, glavni ekonomist Hrvatske narodne banke (HNB), odgovorio je na pitanja jesu li u naredna tri kvartala izglednije stagnacija ili recesija europskih gospodarstava

‘Po trenutnim projekcijama očekujemo stagnaciju i u Europi i u Hrvatskoj, a onda sredinom iduće godine lagani oporavak‘, rekao je Šošić na upit Ivana Vrdoljaka za Bloomberg Adriju, dodavši da je to u skladu s očekivanjima HNB-a za Hrvatsku. Kaže da ni očekivanja za eurozonu nisu bitno drugačija. ‘Neizvjesnost je ogromna i ne može se isključiti mogućnost recesije. Ja bih rekao da je Hrvatska već sad u recesiju s 20 do 30 posto vjerojatnosti’, rekao je Šošić.

Ustvrdio je da Hrvatska recesiju još ne osjeća u tolikoj mjeri ‘jer imamo dobar zalet, stopa rasta u ovoj godini će biti blizu šest posto, a imali smo preko deset posto lani’. ‘Dostigli smo ne pretpandemijsku razinu ekonomske aktivnosti nego pretpandemijski trend, tako da je nakon Božića i Nove godine malo lakše ići na dijetu, ne osjećate tako ozbiljne posljedice’, objasnio je Šošić.

Banke različito pristupaju suzbijanju inflacije, a neki kamate dižu više od drugih. ‘Početkom iduće godine Hrvatska ulazi u eurozonu i usklađuje svoj monetarni instrumentarij. Regulatorni će se zahtjevi olabaviti te je obavezna pričuva već drastično smanjena, pa se tendencija rasta kamatnih stopa sporije prelijeva u Hrvatsku’, objasnio je Šošić na upit Bloomberg Adrije kako HNB, odnosno ECB procjenjuje doziranje povećanja kamata.

HNB-ov guverner već sjedi u vijeću, trenutno u statusu promatrača. ‘Smjer promjene je jasan, kamatne stope će u idućim mjesecima rasti’, ustvrdio je Šošić, no usto napomenuo kako je intenzitet manje jasan te da će ovisiti o podacima koji budu pristizali.
‘Neizvjesnost je ogromna, ovisno o tome hoće li prevladati bojazan od više inflacije ili strah od recesije koja bi mogla ublažiti inflatorne pritiske. Nema više najavljivanja poteza, monetarna politika se doslovno određuje od sastanka do sastanka‘, rekao je glavni ekonomist HNB-a.

HNB je procijenio kako će inflacija u Hrvatskoj u sljedećoj godini biti 4,6 posto. No to je bila projekcija prije ljeta, a do danas su cijene plina drastično porasle. ‘Naše interne – još uvijek ih nismo objavili – projekcije govore o očekivanoj inflaciji od šest do sedam posto u idućoj godini. Ako dođe do smanjene dostupnosti plina, to će se vjerojatno više odraziti na gospodarski rast nego na inflaciju. Ali to je jedan od faktora koji bi mogao potaknuti recesiju’, rekao je Šošić za Bloomberg Adriju, piše Tportal.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi

U trendu