Ustavni sud održava izvanrednu sjednicu oko izbora i angažmana Zorana Milanovića nakon kojega su zakazali press konferenciju.

Miroslav Šeparović je priopćio:

“1. Upozorenjem broj: U-VII-1263/2024 od 18. ožujka 2024. (u daljnjem tekstu: Upozorenje od 18. ožujka 2024.) Ustavni sud Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) pravodobno je upozorio Predsjednika Republike Hrvatske, g. Zorana Milanovića (u daljnjem tekstu: Predsjednik Republike), da je njegovo kandidiranje na listi bilo koje političke stranke ili nezavisne liste za izbor zastupnika u Hrvatski sabor te isticanje njega kao kandidata za predsjednika Vlade Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Vlada) nespojivo s ustavnim položajem i ovlastima Predsjednika Republike, te načelom diobe vlasti. Predsjednik Republike upozoren je da mora odmah podnijeti ostavku predsjedniku Ustavnog suda, ako se za vrijeme obnašanja dužnosti Predsjednika Republike kandidira za izbor zastupnika u Hrvatski sabor ili istupa u javnosti kao budući kandidat za predsjednika Vlade (točke 4. i 5. Upozorenja od 18. ožujka 2024.).

2. Ustavni sud pozvao je Predsjednika Republike i političku stranku Socijaldemokratsku partiju Hrvatske (SDP) da, uvažavajući stajališta iz Upozorenja od 18. ožujka 2024., odmah prestanu s aktivnostima koje su suprotne Ustavu, a Državno izborno povjerenstvo Republike Hrvatske da, sukladno sa svojim ovlastima, osigura održavanje izbornog procesa u skladu s Ustavom, zakonima i njegovim obvezatnim uputama (točka 7. Upozorenja od 18. ožujka 2024.).

3. Ustavni sud naglasio je da će cijeli izborni proces parlamentarnih izbora, od njegovog raspisivanja do proteka roka iz članka 90. u vezi s člankom 88. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Ustavni zakon), biti pod strogim nadzorom Ustavnog suda te je upozorio na posljedice propisane člankom 89. Ustavnog zakona (točka 6. Upozorenja od 18. ožujka 2024.).

4. Ustavni sud primjećuje da je 20. ožujka 2024. Državno izborno povjerenstvo izdalo priopćenje klasa: 012-01/24-01/2, ur.broj: 507-02/01-24-16 u vezi s javnim istupima Predsjednika Republike u kojem je pozvalo Predsjednika Republike da se prilikom svojih medijskih istupa suzdrži od direktnog sudjelovanja u političkoj izbornoj promidžbi na strani bilo kojeg izbornog sudionika (odnosno koalicije). Državno izborno povjerenstvo također je pozvalo sve sudionike izbornog postupka da, već od njegove prve faze, vode računa o odredbama izbornog zakona, obvezatnim uputama Državnog izbornog povjerenstva, kao i stajalištima Ustavnog suda.

5. Ustavni sud utvrđuje da je politička stranka Socijaldemokratska partija Hrvatske (SDP) postupala po Upozorenju od 18. ožujka 2024.

6. Međutim, Predsjednik Republike, i nakon početka izborne kampanje, sve do njezinog završetka, više je puta javno izjavio da neće poštovati Upozorenje od 18. ožujka 2024. i kontinuirano ga kršio svojim višekratno izrijekom ponovljenim izjavama “da on jest u kampanji” i to kao budući predsjednik Vlade, prezentirajući pri tome politički program i članove svoje buduće Vlade. Dakle, iako nije podnio ostavku na dužnost Predsjednika Republike, nastupao je kao kandidat za budućeg predsjednika Vlade. Takvim izjavama i postupanjem Predsjednik Republike ne samo da nije poštovao Upozorenje od 18. ožujka 2024., već se stavio u položaj sudionika u parlamentarnim izborima u smislu članka 89. Ustavnog zakona, što on po svom ustavnom položaju dok je Predsjednik Republike ne može biti. Ustavni položaj Predsjednika Republike nespojiv je s položajem sudionika u izborima za Hrvatski sabor. Ustavni sud ističe da su izborni postupci uvijek najvažniji test privrženosti istinskoj političkoj demokraciji koja je utjelovljena u Ustavu. Tijekom cjelokupne izborne kampanje Predsjednik Republike postupao je i suprotno članku 5. stavku 2. Ustava prema kojem je svatko dužan držati se Ustava i prava i poštovati pravni poredak Republike Hrvatske te je doveo u pitanje vladavinu prava i demokratski višestranački sustav kao najviše vrednote Ustava (članak 3.). Ustavni sud naglašava da Predsjednik Republike prije preuzimanja dužnosti pred predsjednikom Ustavnog suda polaže prisegu kojom se obvezuje na vjernost Ustavu.

7. Ustavni sud ponovno podsjeća da odgovornost za pravne posljedice ustavnopravno neprihvatljivih odluka snose njihovi donositelji. Stoga, polazeći od svojih ustavnih ovlasti u postupku nadzora nad ustavnošću i zakonitošću izbora, kao i svojih općih nadzornih ovlasti kao čuvara Ustava, Ustavni sud utvrđuje da se svojim izjavama i ponašanjem Predsjednik Republike, a da prethodno, u skladu s Upozorenjem od 18. ožujka 2024., nije podnio ostavku na dužnost Predsjednika Republike, doveo u poziciju da ne može biti ni mandatar za sastav buduće Vlade ni predsjednik Vlade. Ustavni sud podsjeća da, u skladu s člankom 98. alinejom 3. Ustava, Predsjednik Republike povjerava mandat za sastavljanje Vlade osobi, koja na temelju raspodjele 3 zastupničkih mjesta u Hrvatskom saboru i obavljenih konzultacija, uživa povjerenje većine svih zastupnika. Stoga je očito da Predsjednik Republike ne može istodobno biti i kandidat za mandatara za sastav Vlade, jer se te dvije pozicije međusobno isključuju. Svako drukčije tumačenje ugrožava višestranački parlamentarni demokratski ustavni poredak i vladavinu prava. Polazeći od navedenog, Ustavni sud upozorava sve sudionike izbora održanih 17. travnja 2024. da pri predlaganju budućeg mandatara za sastav Vlade moraju biti svjesni te činjenice. Ustavni sud o tome će, po potrebi, donijeti posebnu odluku.

8. Ustavni sud nakon Upozorenja od 18. ožujka 2024. do dana održavanja parlamentarnih izbora nije želio novim upozorenjima ili priopćenjima utjecati na volju birača. Stoga naglašava da ovim priopćenjem i upozorenjem, neovisno o ustavnopravno neprihvatljivom postupanju Predsjednika Republike te nepoštovanju Upozorenja od 18. ožujka 2024., ne dovodi u pitanje volju birača izraženu na izborima održanima 17. travnja 2024.”

Odgovarajući na pitanja i pojašnjavajući današnje upozorenje Šeparović je rekao: “Ustav je iznad svih. PRH je na vrijeme upozoren da podnese ostavku ako se želi kandidrati na izborima. Sad je gotovo. Ne može više biti mandatar za sastav vlade, a ako bi takav mandat dobio, Ustavni sud bi donio posebnu odluku. Sam se doveo u poziciju da ne može biti mandatar. Po potrebi će o tome Ustavni sud donijeti posebnu odluku.”

Ako netko iz Sabora donese 76 glasova i želi da Milanović bude mandatar, a on podnese ostavku, Ustavni sud odlučuje o poništenju takve odluke? “Upravo tako. Na temelju općih ovlasti čuvara Ustava, temeljem toga što je upozoren da ne može nastupati kao predstavnik jedne političke stranke, da ne može biti član stranke niti imati preferencije prema bilo kome – temeljem tih ustavnih ovlasti Ustavni sud je donio takvu odluku. Prema izričitoj odredbi Ustavnog zakona mogu se poništiti sve radnje, pojedine radnje ili odluke, običnom većinom od sedam glasova. Ovdje se ne radi o institutu povrede Ustava zbog kojih bi PRH mogao biti razriješen dužnosti. Za to je potrebna dvotrećinska odluka u Saboru i dvotrećinska većina na Ustavnom sudu. No, to ne znači da može nastupati suprotno Ustavu. Posljedica njegovo postupanje nije razriješenje, nego da Ustavni sud ne može dopustiti postupanje protivno Ustavu i ustavnim ovlastima.”

Ako podnese ostavku? “Upozoren je na vrijeme da ako želi nastupati kao budući mandatar, mora odmah podnijeti ostavku. On to nije učinio i sam je sebe isključio iz te mogućnosti da bude mandatar. Možemo poništiti odluku o dodjeli mandata. Ako privremeni predsjednik da mandat Milanoviću za sastavljanje vlade, Ustavni sud to može poništiti. Isto, ako Sabor izglasa povjerenje Vladi u kojoj bi predsjednik bio Milanović, US može poništiti tu odluku Sabora. Ne govorim što će se dogoditi.”

Pojašnjavajući ovu odluku da Milanović nije poštovao njihovo upozorenje, Šeparović je rekao da se radi o tome da je javno sam isticao da neće poštovati upozorenje, istupao je kao budući predsjednik Vlade, kontinuirano je kršio upozorenje izjavama da je u kampanji prezentirajući pritom politički program i članove buduće vlade.

“To je njihov problem”, rekao je Šeparović o onima koji odlaze Milanoviću s određenim brojem potpisa te dodao: “Ovo se sve odnosi na vrijeme do jučerašnjeg dana. Ne može se PRH konzultirati sam sa sobomoko povjeravanja mandata. Jučer smo čuli da je skupio 50 i nešto potpisa… Ne može predsjednik Republike sam sebi skupljati potpise niti mu netko davati potpise za mandatara. SDP je postupao sukladno upozorenju i mi u odnosu na njih nemamo primjedbe. Ovo je stanje s jučerašnjim danom, ovo su sve hipotetska pitanja. U slučaju potrebe Ustavni sud će donijeti novu odluku.”

Još je dodao: “Nismo se htjeli oglašavati prije izbora da ne bismo utjecali na volju birača. Volju birača nećemo dirati. Mi smo svoje rekli upozorenjem, nismo se mogli svaki dan javljati. Ustavni sud može poništiti rezultate izbora ako se radilo o protupravnom ponašanju koje je bitno utjecalo na rezultate. Naša je ocjena da unatoč nepoštovanju upozorenja predsjednika Republike, to ne dovodi u pitanje bolju birača. On je doveo u pitanje regularnost izbora, ali ne do te mjere da bi zato Ustavni sud poništio izbore. Birači su znali da se radi o protuustavnom ponašanju.”

Danas od 7 do 19 sati održavaju se izbori zastupnika u Hrvatski sabor. Po drugi puta od 1990. naovamo parlamentarni izbori ne održavaju se u nedjelju. Oni 2000. održani su u ponedjeljak, a odlukom predsjednika Republike ovi se održavaju u srijedu, čime je današnji dan postao neradnim.

Pravo biranja imaju državljani Republike Hrvatske s napunjenih 18 godina, ukupno 3.733.283 birača, što je za 127.000 birača manje u odnosu na prošle parlamentarne izbore održane 2020. godine.

Od tog broja, njih 3.511.086 je s prebivalištem u Hrvatskoj, dok je s prebivalištem izvan Hrvatske registrirano 222.197 birača.

Bira se 151 zastupnik u 12 izbornih jedinica

U Hrvatski sabor bira se 151 zastupnik u 12 izbornih jedinica. U svakoj od deset izbornih jedinica, na koliko ih je podijeljena Hrvatska, bira se 14 zastupnika. U 11. izbornoj jedinici, (za dijasporu) Hrvati izvan RH biraju tri predstavnika u Sabor, dok u 12. izbornoj jedinici pripadnici nacionalnih manjina biraju osam svojih zastupnika: troje zastupnika srpske nacionalne manjine; jedan zastupnik mađarske manjine; jedan zastupnik talijanske manjine, jedan zastupnik češke i slovačke manjine, jedan zastupnik koji predstavlja austrijsku, bugarsku, njemačku, poljsku, romsku, rumunjsku, rusinsku, rusku, tursku, ukrajinsku, vlašku i židovsku manjinu te jedan zastupnik koji predstavlja albansku, bošnjačku, crnogorsku, makedonsku i slovensku nacionalnu manjinu.

Zaokružuje se jedna lista, a može se i kandidat

Od utorka u ponoć na snazi je izborna šutnja koja traje sve do večeras u 19 sati kada se zatvaraju birališta. Glasanje na biralištima u Hrvatskoj traje danas od 7 do 19 sati, dok u sjedištima diplomatsko-konzularnih predstavništava glasanje traje dva dana, a također završava danas u 19 sati. Zastupnici u deset izbornih jedinica u Hrvatskoj te onoj 11. za dijasporu biraju se po proporcionalnoj zastupljenosti i preferencijskom glasovanju. Birači popunjavaju glasački listić tako da zaokruže redni broj ispred naziva liste (stranačke, koalicijske ili nezavisne), a usto ako žele mogu zaokružiti i redni broj jednog od kandidata kojemu daju prednost pred ostalim kandidatima na listi.

Za izbore u 10 izbornih jedinica u Hrvatskoj te u 11. izbornoj jedinici natječe se 165 pravovaljanih listi – 163 stranačke ili koalicijske te dvije liste neovisnih kandidata.

U 19 se zatvaraju birališta i počinje prebrojavanje

Dolaskom na biračko mjesto, građanin s pravom glasa daje članovima biračkog odbora na uvid osobni dokument (osobnu iskaznicu, putovnicu ili vozačku dozvolu) kojim potvrđuje svoj identitet nakon čega dobiva glasački listić i na za to predviđenom, odvojenom mjestu iza paravana (glasanje je tajno) glasuje zaokruživanjem broja željene liste i, prema želji, zaokružuje i broj ispred kandidata kojemu daje preferencijski glas. Presavijeni listić potom ubacuje u glasačku kutiju.

Bolesnim i nemoćnim osobama te osobama s tjelesnim oštećenjima koje ne mogu doći na biračko mjesto, omogućeno je glasanje od kuće. Za to je potrebno tri dana prije izbora kontaktirati općinsko ili gradsko izborno povjerenstvo ili birački odbor na dan izbora najkasnije do 12 sati. Njih će posjetiti dvoje članova biračkog odbora, dati im glasački listić koji će nakon glasanja staviti u kuvertu i predati članovima biračkog odbora.

U 19 sati zatvaraju se sva biračka mjesta i počinje prebrojavanje glasova. Prve neslužbene rezultate Državno izborno povjerenstvo (DIP) obično objavi već istu večer.

Nakon prebrojavanja preračunavanje po D’Hondtu

Izborni prag je 5 posto. To znači da nakon prebrojanih glasova pravo na sudjelovanje u razdiobi zastupničkih mjesta u izbornoj jedinici ostvaruju one liste koje su dobile najmanje 5 posto važećih glasova birača. Preferencijski glasovi za pojedine kandidate uvažavaju se ako broj takvih glasova pojedinog kandidata iznosi najmanje 10 posto glasova koje je osvojila pojedina lista. Izabrani su oni kandidati sa svake liste koji su dobili najveći broj preferencijskih glasova. Ako dvoje ili više kandidata dobiju isti broj preferencijskih glasova, tada odlučuje njihov poredak na listi kandidata, a prednost imaju oni koji su na višim mjestima liste. Preračunavanje glasova u mandate obavlja se prema D’Hondtovoj metodi.

Nešto je drugačije u 12. izbornoj jedinici u kojoj se biraju zastupnici nacionalnih manjina. Tamo biva izabran kandidat koji dobije najveći broj glasova na listi za pojedinu nacionalnu manjinu. Ako dvoje ili više kandidata imaju isti (najveći) broj glasova, tada se izbori ponavljaju.

Neslužbene rezultate znat ćemo večeras

Hrvatska je od 1999. godine donošenjem posebnog zakona podijeljena na 10 izbornih jedinica. One su na zahtjev Ustavnog suda korigirane u prošle godine kako bi se osigurala što je moguće pravdenija odnosno jednaka težina glasa. Novi Zakon o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor donesen je u listopadu prošle godine. Neke izborne jedinice neznatno su izmijenjene, neke značajnije, a 22 posto birača time je promijenilo izbornu jedinicu. Kako sada izgledaju izborne jedinice, pogledajte OVDJE.

Rezultate izbora zastupnika u Hrvatski sabor izbora utvrđuje Državno izborno povjerenstvo nakon dostavljenih zapisnika s biračkih mjesta i izbornih povjerenstava. Nakon zatvaranja birališta, DIP može objavljivati privremene i neslužbene rezultate izbora. Službeni rezultat DIP objavljuje na svojim mrežnim stranicama nakon rješavanja svih prigovora u vezi zaštite izbornih prava ili nakon isteka rokova za njihovo podnošenje.

Hrvatsko gospodarstvo porast će u ovoj godini za tri posto, snažnije no što su pokazivale procjene od prošle jeseni i višestruko jače od prosjeka eurozone, izračunao je Međunarodni monetarni fond (MMF) u redovnom proljetnom izvješću. U listopadu lani MMF je u redovnim jesenjim prognozama za svjetsko gospodarstvo Hrvatskoj u 2024. predviđao rast po stopi od 2,6 posto.

U 2025. hrvatsko gospodarstvo trebalo bi po njihovim prognozama porasti za 2.7 posto. Snizili su pak procjenu inflacije u ovoj godini, s 4.2 posto, prognoziranih u listopadu, na 3.7 posto. U idućoj godini očekuju znatno usporavanje rasta cijena, na 2.2 posto.

Znatno su promijenili procjenu stanja tekućeg računa bilance plaćanja u ovoj godini i sada očekuju da će ona iskazati višak od 1.5 posto. Jesenas bili su predviđali manjak od 0.4 posto. Za 2025. godinu također predviđaju višak na tekućem računu bilance plaćanja, i to u visini 0,9 posto.

Blago su pak snizili procjenu stope nezaposlenosti u ovoj godini, za 0.1 postotni bod, na 5.8 posto. U idućoj godini trebala bi se po njihovim izračunima spustiti na 5.5 posto.

Slabašni rast eurozone

Gospodarstvo eurozone trebalo bi pak u ovoj godini porasti samo 0.8 posto, izračunali su u MMF-u, snizivši za 0.1 postotni bod prognozu iz siječnja. MMF u zimskom izvješću objavljuje samo prognoze za svjetsko gospodarstvo i za velika gospodarstva i regije.

U idućoj godini aktivnost bi u zoni primjene zajedničke europske valute po njihovim novim izračunima trebala porasti za 1.5 posto, za 0.2 postotna boda slabije no što su pokazivale zimske projekcije. U skupini ‘velikih’ gospodarstava u eurozoni najveći rast i u najnovijim projekcijama MMF prognozira Španjolskoj, i to po stopi od 1.9 posto, još snažniji no su bili predviđali početkom godine.

Francuskom i talijanskom gospodarstvu sada prognoziraju rast po stopi od po 0.7 posto, nešto blaži no što su očekivali u siječnju. Snizili su i procjenu ovogodišnjeg rasta Njemačke, najvećeg gospodarstva, s 0.5 na svega 0.2 posto.

Novi izračuni MMF-a pokazuju da bi inflacija u 20-članom gospodarstvu trebala u ovoj godini usporiti na 2-4 posto, s 5-4 posto u 2023. U 2025. rast cijena trebao bi dodatno usporiti, na 2-1 posto, i približiti se nadomak razini od dva posto koju cilja Europska središnja banka.

MMF naglašava da će se rast u eurozoni oporaviti, ali s vrlo niskih razina, upozoravaju, napominjući da aktivnost koče šokovi iz prethodnog razdoblja i stroga monetarna politika. Kako bi obuzdao inflaciju, ECB je od srpnja 2022. do rujna 2023. podigao kamatne stope u eurozoni za 4.5 postotnih bodova.