Connect with us

Hrvatska

CRO DEMOSKOP: HDZ podebljao prednost, Milanoviću najniža ocjena od početka mandata

Objavljeno

-

Kako su rat i sveprisutna inflacija utjecali na rejting stranaka i političara?

RTL u suradnji s Promocijom plus donosi CRO Demoskop za lipanj. Sam poredak je više manje isti, ali je vladajuća stranka, globalnoj krizi unatoč, podebljala prednost pred konkurencijom.

HDZ je dakle i dalje prvi izbor s gotovo 27 posto potpore i drugi mjesec zaredom bilježe rast (26,1 posto u svibnju). Istodobno, u odnosu na svibanj, pada rejting SDP-a. Iako su i dalje na drugoj poziciji bira ih manje od 17 posto ispitanika (lipanj 16,6 posto – svibanj 17,5 posto). Blagi pad bilježi i platforma MOŽEMO! ali su i dalje na trećem mjestu (lipanj 12,3 posto – svibanj 12,6 posto).

MOST je, nakon četiri mjeseca negativnog trenda, zaustavio među mjesečni pad: s gotovo 10 posto potpore na sličnom su rejtingu kao u svibnju (9,2 posto u svibnju). Domovinski pokret raste, iznad je 5 posto (svibanj 4,8 posto), a svi ostali su niže – CENTAR na 2 posto (bili na 1,9 posto u svibnju), još niže HSS (lipanj 1,7 posto – svibanj 1,6 posto).

Oko 1 posto imaju: FOKUS (lipanj 1,1 posto – svibanj 1,2 posto), Živi zid (lipanj 1 posto – svibanj 0,7 posto) i IDS (lipanj 1 posto – svibanj 1 posto), a bazen neodlučnih se proširio na gotovo 18 posto. Više nego što ima druga stranka u državi.

Najpozitivniji političar

Najpozitivniji političar i u lipnju je isti – predsjednik Zoran Milanović, ali rejting mu pada već četvrti mjesec zaredom tako da ga sada manje od petine građana ocjenjuje najpozitivcem (lipanj 19,1 posto – svibanj 20,6 posto). Nešto blaži pad vidljiv je kod drugog predsjednika, predsjednika Vlade Andreja Plenkovića koji je ostao drugi izbor (lipanj 17,2 posto – svibanj 18 posto). I dalje se posvađanom vodećem dvojcu u državi nitko nije ozbiljnije približio, ali zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević ostao je na trećoj poziciji s manje od 5 posto (u lipnju 4,7 posto, svibanj 4,8%).

Slijedi ministar financija Zdravko Marić (lipanj 3,4 posto – svibanj 3,5 posto), pa Sandra Benčić (lipanj 1,9 posto, isto kao i u svibnju), Ivan Penava (lipanj 1,8 posto – svibanj 1,9 posto), pa Biljana Borzan (lipanj 1,7 posto – svibanj 1,4 posto) koja je tako pretekla svog stranačkog šefa Peđu Grbina (lipanj 1,2 posto – svibanj 1,5 posto). Ivica Puljak koji se odrekao mjesta gradonačelnika Splita ali to ponovno krajem mjeseca želi postati ušao je u top deset (lipanj 1,1 posto – svibanj 0,8 posto), a poziciju je zadržala i Marija Selak Raspudić (lipanj 1 posto – svibanj 1,3 posto). No baš sve političare šiša dobri stari NITKO koji je najpozitivac za četvrtinu građana (24,6 posto).

Najnegativniji političar

I na ljestvici koju svi žele izbjeći je isti posvađani duo – s tim da je prvi izbor i dalje premijer Plenković s gotovo 28 posto (u svibnju 28,3 posto), no i on i predsjednik Milanović (lipanj 22,5 posto – svibanj 23,5 posto) koji ga slijedi – smanjili su negativni doživljaj među građanima. No do neslavne bronce stigao je Mario Banožić, ministar obrane koji se od kritika sve teže brani (lipanj 3,8 posto – svibanj 3 posto).

Među negativcima je, sada već tradicionalno, i Milorad Pupovac (lipanj 3,4 posto – svibanj 3,3 posto). Slijedi predsjednik Sabora Gordan Jandroković (lipanj 2,3 posto – svibanj 2,6 posto), a onda i Hrvoje Zekanović (lipanj 1,4 posto – svibanj 1,1 posto) koji sve gorljivije brani premijera i HDZ.

Tu je i ministar zdravstva Vili Beroš koji pušta balone o obveznim sistematskim pregledima (lipanj 1,3 posto – svibanj 1,6 posto), ali i novi ministar gospodarstva Davor Filipović (lipanj 1,1 posto – svibanj 0,3 posto) kao i glasni MOST-ovac Nikola Grmoja (lipanj 1 posto – svibanj 0,3 posto). Da su negativni svi političari zajedno poručuje više od 12 posto ispitanika.

Ocjena Vlade, Sabora i Ureda predsjednika

Idemo pogledati ocjene Pantovčaka, Banskih dvora i Sabora. Jedino Ured predsjednika i dalje ima trojku, ali ponovno s lošijim prosjekom (lipanj 2,81 – svibanj 2,83). Vlada je ostala na dovoljan dva, također uz pad (lipanj 2,33 – svibanj 2,34), a jedino Hrvatski sabor bilježi blaži rast iako su i dalje od trojke daleko (lipanj 2,24 – svibanj 2,22).

I završavamo s pesimizmom među građanima koji i u lipnju – raste. Gotovo 70 posto ispitanika misli da država ide u pogrešnom smjeru, dok manje od 18 posto smjer ocjenjuje dobrim (prošlog mjeseca je bilo 18,4 posto optimističnih, a 68,3 posto ispitanika smatralo je da idemo u pogrešnom smjeru). Uslijed inflacije, divljanja cijena koje građani svakodnevno osjećaju – rast pesimizma, početku turističke sezone unatoč, zapravo i nije iznenađenje.

NAPOMENA: Istraživanje je provedeno od 1. do 3. lipnja 2022. godine na uzorku od 1300 ispitanika. Standardna greška uzorka je +/- 2,7 posto uz razinu pouzdanosti od 95 posto.

 

Hrvatska

Evo koji će biti najmanji iznos na bankomatima kad se uvede euro

Objavljeno

-

By

Prvog siječnja u Hrvatskoj se uvodi euro. Dva tjedna još će se paralelno u plaćanjima koristiti i kuna uz euro, a nakon toga samo euro.

S 1. siječnja sljedeće godine i bakomati će početi isplaćivati eure. Dosad je najmanji iznos koji se mogao podići na bakomatima kod većine banaka bio 100 kuna.

Sve veće banke odnosno Erste Bank, Addiko, RBA, PBZ, ZABA, HPB, Erste Bank, Nova Hrvatska Banka te OTP odgovorile su za Index.hr kako je najmanji iznos apoena koji će se moći podići na njihovim bankomatima biti 10 eura,

Neke banke kreću s manjim apoenima, najveći apoen će biti 50 eura

Iz PBZ-a su dodali kako će se 1. siječnja 2023. isplata eura prvo započeti s manjim apoenima od 10 i 20 eura, a kasnije će se postupno i prema potrebi uvoditi veći apoeni.

Iz nekih su banaka naveli kako će najveći iznos apoena koji će se moći podići biti 50 eura. To znači da će se, kod dizanja većeg iznosa, isplaćivati više novčanica od 50 eura ili novčanica od 50 eura i kombinacija novčanica manjih apoena.

Od 1. siječnja 2023. bankomati će isključivo isplaćivati eure i kune se više na njima moći podizati. Sav novac koji se nalazi na računima građana automatizmom s 1. siječnja 2023. preračunati u eure.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

S tržišta se povlače rezanci, provjerite jeste li ih kupili

Objavljeno

-

By

Državni inspektorat RH je s tržišta opozvao instant rezance Lucky Me, proizvedene u Tajlandu, zbog utvrđenog 2-klor-etanola, priopćila je u srijedu Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH).

Riječ je o proizvodu Instant rezanci, Lucky Me Pancit Canton Chilimansi, neto 60g,  s oznakom “najbolje upotrijebiti do 23.9.2022.”

Povlači se isključivo taj proizvod, proizvođača Monde Nissin Co., LTD., Tajland, dobavljača UNIONTRADE S.p.A., Peschiera, Italija. Na hrvatsko tržište ga stavlja tvrtka LITTLE MANILA j.d.o.o. iz Zagreba.

Iz Državnog inspektorata ističu da proizvod nije u skladu s EU Uredbom u područjima sigurnosti hrane.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Jeste li dobili ovakvu poruku? Iz banke upozoravaju da je riječ o prijevari

Objavljeno

-

By

KentBank je na svojim službenim stranicama objavio upozorenje u kojem svojim klijentima skreću pažnju da su se posljednjih dana u cyber-prostoru pojavili lažni mailovi u kojima se prevaranti lažno predstavljaju imenom njihove banke te navode primatelja da otkrije svoje kontakt podatke.

Izvor : KentBank

“Ukoliko zaprimite ovakvu ili sličnu poruku elektroničke pošte, ne slijedite poveznice, a poruku obrišite”, poručili su uz objavljenu presliku poruke i razgovora.

Napominju da KentBank nikada neće tražiti svoje korisnike da putem elektroničke pošte, društvenih mreža, mobilnih aplikacija za razmjenu poruka i sličnih kanala šalju svoje osobne ili sigurnosne podatke. Sve koji su otvorili poveznicu i ostavili svoje podatke, pozivaju da se odmah jave u Kontakt centar 0800 0006 ili na e-mail: podrska@kentbank.hr.

Izvor : KentBank

Slično upozorenje u petak je objavila i Zagrebačka banka (ZABA).

“Obavještavamo vas da je u tijeku phishing kampanja u kojoj se maliciozni napadač predstavlja kao djelatnik Zagrebacke banke d.d. sa imenom Costa.Daniela@unicreditgroup.zaba.hr i pokušava kroz prilozenu datoteku dostaviti maliciozni program”, poručili su iz ZABA-e također ističući da se ne otvara privitke i poveznice:

“Molimo da poruku s naslovom “KYC Poziv na dostavu ažurnih KYC podataka – Zagrebačka banka d.d.” od navedene osobe ne otvarate ako ste ih primili i ne pokrećete sumnjive poveznice (URL-ove) ako zaprimite takvu e-mail poruku.”

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi

U trendu