Connect with us

Svijet

Putin dao veliki intervju: Europljani nas nisu poslušali

Objavljeno

-

Ruski predsjednik Vladimir Putin dao je intervju novinaru državne televizije Rusija 1 u emisiji Moskva. Kremlj. Putin, u kojem je procijenio situaciju u energetskom sektoru i govorio o uzrocima globalne prehrambene krize.

Narugao se SAD-u i Europi

Putin je rekao da su “nakon početka specijalne operacije u Ukrajini Sjedinjene Države i Europa počele poduzimati korake koji su pogoršali situaciju u sektoru hrane i proizvodnji gnojiva”. 

“U istim tim Sjedinjenim Državama financijske i gospodarske vlasti nisu pronašle ništa bolje nego slijediti put ubrizgavanja velikih količina novca za podršku stanovništvu i potporu pojedinačnim poduzećima i sektorima gospodarstva”, rekao je.

“Situacija će se pogoršati, a cijene hrane porasti”

Prema njegovim riječima, sada se pokušava prebaciti odgovornost za ono što se događa na tržištu hrane na Rusiju te se radi o pokušaju “prebacivanja s bolesne glave na zdravu”.

Putin je dodao kako je uvjeren da će se situacija sa svjetskim gnojivima zbog sankcija pogoršati, a cijene hrane porasti.

Izvoz žitarica iz Ukrajine

Ruski čelnik nazvao je blefom izjave da Moskva sprječava izvoz ukrajinskih žitarica te je istaknuo spremnost da izvoz pšenice podigne na 50 milijuna tona. Pozvao je Kijev da očisti mine s teritorija pod njegovom kontrolom radi sigurnog izvoza žitarica i naglasio da Rusija neće iskoristiti ovu situaciju za organiziranje napada s mora.

“Jamčimo miran prolaz bez ikakvih problema. Oni moraju očistiti mine i podići brodove s dna Crnog mora koje su potopili kako bi otežali ulazak u luke na jugu Ukrajine”, rekao je Putin. 

Izjavio je i da se u ukrajinskim lukama “nalaze deseci stranih brodova, čije se posade još uvijek drži kao taoce”. Još je jednom izrazio spremnost osigurati miran transport žitarica i siguran ulazak brodova u Azovsko i Crno more.

“Već završavamo radove na razminiranju. Ukrajinske postrojbe su tamo postavile mine u tri sloja. Posao se dovršava, stvorit ćemo potrebnu logistiku”, rekao je. Putin je dodao da se ukrajinsko žito može izvoziti i preko Dunava i Poljske te da je najjeftiniji način preko Bjelorusije, ali da je za to potrebno ukinuti sankcije.

Energetska kriza

Što se tiče energetske krize, Putin je rekao da je upravo kratkovidna energetska politika europskih zemalja dovela do sadašnje krize.

“Banke su prestale davati kredite jer su pod pritiskom, osiguravajuća društva su prestala osiguravati relevantne transakcije, prestali su davati lokalnim vlastima zemljišta za proširenje proizvodnje, smanjili su izgradnju specijaliziranog transporta, uključujući cjevovode, sve je to dovelo do nedovoljnog ulaganja u energetskom sektoru u svijetu i kao rezultat toga dolazi do povećanja cijena”, kazao je. 

Putin je dodao i da “Europljani nisu poslušali hitne zahtjeve Rusije za održavanje dugoročnih ugovora o opskrbi prirodnim plinom, što se negativno odrazilo na energetsko tržište”.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

Svijet

Zabrinjavajuće otkriće o posljedicama covida

Objavljeno

-

By

Izvor: Kampus Production / Pexels / Ilustracija

Osobe koje su imale covid-19 izložene su većem riziku od niza oštećenja mozga i mentalnih poremećaja godinu dana kasnije u usporedbi s ljudima koji nikada nisu bili zaraženi koronavirusom, otkriće je koje bi moglo utjecati na milijune Amerikanaca, izvijestili su američki znanstvenici.

Jednogodišnje istraživanje, čiji su rezultati objavljeni u časopisu Nature Medicine procijenilo je stanje mozga milijuna američkih veterana kod 44 različita poremećaja uz pomoć medicinske dokumentacije bez identifikatora pacijenata.

Moždani i drugi neurološki poremećaji javili su se kod 7 posto više onih koji su bili zaraženi covidom u usporedbi sa sličnom skupinom veterana koji nikada nisu bili zaraženi koronavirusom.

Preneseno na opću populaciju to znači otprilike 6,6 milijuna Amerikanaca koji su imali moždana oštećenja povezana s infekcijama covidom, rekao je tim.

“Rezultati pokazuju razorne dugoročne učinke covida-19”, rekao je autor istraživanja dr. Ziyad Al-Aly s Medicinskog fakulteta Sveučilišta Washington.

Al-Aly i kolege s Medicinskog fakulteta Sveučilišta Washington i Sustava zdravstvene skrbi za veterane St. Louisa proučavali su medicinsku dokumentaciju 154.000 američkih veterana koji su bili pozitivni na covid od 1. ožujka 2020. do 15. siječnja 2021.

Usporedili su ih s dokumentacijom 5,6 milijuna pacijenata koji nisu imali covid tijekom istog vremenskog okvira i druge grupe od 5,8 milijuna ljudi iz razdoblja neposredno prije nego što je koronavirus stigao u Sjedinjene Države.

Al-Aly je rekao da su se prethodne studije bavile užom skupinom poremećaja i da su uglavnom bile usmjerene na hospitalizirane pacijente, dok je njegova studija uključivala i hospitalizirane i nehospitalizirane pacijente.

Poremećaji pamćenja, koji se obično nazivaju moždana magla, bili su najčešći simptom.

U usporedbi s kontrolnim skupinama, ljudi zaraženi covidom imali su 77 posto veći rizik od razvoja problema s pamćenjem.

Osobe zaražene virusom također su imale 50 posto veću vjerojatnost da će doživjeti ishemijski moždani udar, koji je uzrokovan krvnim ugrušcima, u usporedbi s grupom koja nikada nije bila zaražena.

Oni koji su imali covid imali su 80 posto veću vjerojatnost da će imati iznenadne napade poput epileptičnih, 43 posto veću vjerojatnost da će imati probleme s mentalnim zdravljem, poput tjeskobe ili depresije, 35 posto veću vjerojatnost da će imati glavobolje i 42 posto veću vjerojatnost da će patiti od poremećaja kretanja, poput tremora, u usporedbi s kontrolnim skupinama.

Znanstvenici kažu da vlade i zdravstveni sustavi moraju osmisliti planove za svijet nakon covida.

“S obzirom na kolosalan razmjer pandemije, suočavanje s tim izazovima zahtijeva hitne i koordinirane – ali za sada nepostojeće – globalne, nacionalne i regionalne strategije odgovora”, rekao je Al-Aly.

 
Nastavi čitati

Svijet

Šimonović za N1: Postoji stvarni strah od nuklearnog rata

Objavljeno

-

By

Izvor : N1

Hrvatski veleposlanik pri Ujedinjenim narodima Ivan Šimonović gostovao je u TNT-u i komentirao najnovija događanja u Ukrajini.

“Situacija u Ukrajini bila je u središtu rasprava na općoj skupštini, ali raspravljalo se i na vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda, kojem je ovaj mjesec na čelu Francuska. Među naglascima u razgovorima po pitanju agresije na Ukrajinu, izdvojio bih sljedeće naglaske: Naglasak na agresiji kao kršenje međunarodnog prava i potrebi da se ona zaustavi. Zatim na dostupnosti cijenama hrane i energenata, te na kraju o strahu od daljnje eskalacije i mogući nuklearni sukob. Upravo ovo je nova dimenzija. I dalje je Rusija u UN-u izolirana, što se vidjelo po ovacijama koje je dobio Zelenski kada se obratio općoj skupštini”, rekao je.

Kako navodi, posljedice sukoba su tragične za Ukrajinu i dramatične za Rusiju. “Ozbiljne su za Europu, ali i opasne za cijeli svijet. Već sada imamo desetke tisuća žrtava, radi se o strašnim razaranjima ukrajinskih gradova i sela. S druge strane imamo i globalni problem nedostatka i rasta cijene žita. Tu je i kriza energenata, što je veliki udar za Europu, koja je zavisna od ruskog plina. To najviše dolazi do izražaja u raspravama. Postoje rijetki pozitivni pomaci. Razmjene zarobljenika olakšavaju ljudske patnje, ali dovode i do porasta povjerenja između strana. Sa strane ljudskih prava to je veliki dobitak. Mi smo dobili našeg državljanina Prebega, ali bojim se da je među stranama u sukobu tako duboko nepovjerenje da ni ove mjere neće puno pomoći. Svaki put kada postoji prilika, treba ih odrabljivati”, rekao je.

“Što se deblokade tiče, njezin motiv je taj da nitko nije želio biti odgovoran za porast gladi u svijetu. Nakon puno razočaranja, tu je i UN imao posebnu ulogu zbog tog straha za porast odgovornosti za glad u svijetu i rast cijena hrane. Ne vjerujem da će se itko usuditi da ne nastavi s ovom pomoći da se ublaže globalne humanitarne posljedice sukoba u Ukrajini”, rekao je.

“Rusije nije ostvarila svoje ratne ciljeve”

Smatra da su šanse za ozbiljne mirovne pregovore u ovom trenutku slabe. “S jedne strane imamo Rusiju, koja nije ostvarila svoje ratne ciljeve, i koja radi svojih unutarnjih političkih razloga ne želi to priznati. S druge strane, imamo Ukrajinu koja je u zamahu i pokazala je da se može braniti i vratiti okupirana područja. Imamo i treći čimbenik da Rusija na ovu situaciju reagira eskalacijom sukoba. To je vrlo ozbiljna eskalacija. Ruski izvori govore da je parcijalna mobilizacija znatno šira od 300.000 novačenih vojnika. Uz to, treba gledati u kontekstu drugih ruskih poteza, što je aktualno održavanje referenduma u četiri oblasti u Ukrajini”, rekao je.

“Treći faktor je ruska prijetnja da će svaku prijetnju suvereniteta Rusije suzbiti svim raspoloživim sredstvima, uključujući i nuklearno. Zamislite situaciju, nakon ovog referenduma koji je u pravnom smislu lakrdija, ali se svejedno održava, slijedi aneksija, imat ćemo situaciju da se s gledišta Rusije Ukrajina smatra okupatorom. Svaka podrška Ukrajini u tom smislu je narušavanje teritorijalnog suvereniteta Rusije, jer vrijedi ona prijetnja mogućnosti uporabe svih snaga, uključujući i nuklearne. Cijela situacija je vrlo ozbiljna”, rekao je.

Kaže da će se situacija u Rusiji mijenjati, bez obzira na manipulaciju u medijima, te da će rasti otpor, zajedno sa sve širom mobilizacijom. “Vidimo da mnoge manjine i ruralno stanovništvo osjećaju da su oni posebno pogođeni mobilizacijom. “Tu će sigurno otpor protiv takvih rizika rasti. Tu postoji ravnoteža između straha od represije ako se protive mobilizaciji i straha od posljedica ako se mobilizaciji odazovu. Ispravno je ukazati na to da je sada na granici s Gruzijom i Kazahstanom nastale kolone ljudi koji pokušavaju izaći iz Rusije. Procjene su da se čeka dulje od jednog dana da se izađe iz zemlje. To je za Rusiju veliki gubitak jer su oni koji su do sada napuštali Rusiju bili mladi i obrazovani, koji su potencijalno oni koji bi mogli raditi probleme ruskom režimu, pa bi se cinično moglo reći da je i bolje da odu”, rekao je.

“Podneseno je snažno izvješće koje ističe odgovornost za zločine i potrebe za istragama koje se provode. Mnoge države, uključujući i Hrvatsku, podržavaju istrage ICC-a. Ured visokog povjerenika za ljudska prava provodi promatračku misiju u Ukrajinu, ali ona u svojim izvješćima mora biti oprezna, jer izvješćuje iz okupiranih dijelova Ukrajine, kako bi mogla biti oči i uši međunarodne zajednice. S druge strane, osnovano je i posebno istražno povjerenstvo od strane vijeća za Ljudska prava, koje govori o mučenjima, ubojstvima i silovanjima”, rekao je.

Tvrdi da je problem UN-a taj da prema povelji ne smije isključiti niti jednu članicu, a da za tako nešto ne postoji suglasnost svih članica vijeća sigurnosti. “Takve inicijative imaju političkog smisla. Pomažu da se vidi koliki je problem veta i blokade vijeća sigurnosti. Teško je ostvarivati ciljeve u ovakvom okruženju. Pesimisti su oni koji misle da će nas uništiti nuklearni rat, a optimisti su oni koji vjeruju da ćemo opstati, do trena kada će nas uništiti klimatske promjene”, rekao je.

 
Nastavi čitati

Svijet

Čelnik WHO-a: “Kraj pandemije se nazire, ali nije tako blizu”

Objavljeno

-

By

Glavni direktor Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) rekao je u četvrtak da se kraj pandemije covida-19 svakako nazire, ali da nije tako blizu, ublaživši tako izjavu koju je dao prošlog tjedna.

“Dvije i pol godine smo proveli u dugom i mračnom tunelu i upravo počinjemo nazirati svjetlo na kraju tog tunela”, rekao je glavni direktor WHO-a Tedros Adhanom Ghebreyesus na tiskovnoj konferenciji u New Yorku, gdje sudjeluje na sjednici UN-ove Opće skupštine.

“No još smo daleko od kraja i u tunelu je još mrak i brojne su zapreke o koje bismo se mogli spotaknuti ne budemo li oprezni”, dodao je.

Tedrosova izjava odudara od izjave američkog predsjednika Joea Bidena koji je u razgovoru objavljenom u nedjelju rekao da je pandemija u Sjedinjenim Državama “gotova”.

No i Tedros je prošlog tjedna bio optimističniji.

U četvrtak je pokušao pojasniti: “Na tiskovnim konferencijama u zadnja dva tjedna rekao sam da pandemija nije gotova, ali da joj se nazire kraj i “jedno i drugo je istina”.

“Moći vidjeti kraj ne znači da smo na kraju puta”, rekao je.

Odgovarajući na pitanje o izjavi američkog predsjednika, Maria Van Kerkhove, stručna voditeljica odjela za upravljanje epidemijom covida-19 u WHO-u, istaknula je da organizacija želi “svladati krizu posvuda”, priznajući da se epidemiološka situacija može razlikovati u pojedinim zemljama.

Tedros je podsjetio da tjedni broj prijavljenih smrti u svijetu i dalje pada i sada je tek 10 posto od najvećeg broja umrlih u siječnju 2021. Uz to, u većini zemalja epidemiološke mjere su ukinute i dvije trećine svjetskog stanovništva su cijepljene, među kojima tri četvrtine zdravstvenog osoblja i starijih.

“No 10.000 umrlih na tjedan je 10.000 previše”, rekao je.

“Moramo se nadati da možemo – i hoćemo – stići do kraja tunela i ostaviti pandemiju iza sebe. No još nismo u tome uspjeli”, rekao je.

Statistički podatci objavljeni na mrežnoj stranici WHO-a pokazuju da je pandemija covida-19 pokosila više od 6,5 milijuna ljudi u svijetu.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi

U trendu