Rim, prema najnovijim informacijama, postaje jedno od prvih europskih mjesta u kojem se ispituje novo prometno rješenje koje bi moglo promijeniti način upravljanja raskrižjima. Uz tradicionalna crveno, žuto i zeleno svjetlo, uskoro bi se mogao pojaviti i četvrti signal – bijelo svjetlo namijenjeno komunikaciji s modernim vozilima.

Dosad je prometna pravila određivao klasični semafor: crveno svjetlo znači zaustavljanje, žuto upozorava na promjenu, a zeleno dopušta prolazak. Većina vozača svakodnevno ih slijedi gotovo automatski, bez posebnog razmišljanja o njihovoj ulozi.

No, razvoj autonomnih vozila i povezanih prometnih sustava mogao bi uskoro promijeniti tu praksu. Novo bijelo svjetlo ne bi bilo prvenstveno namijenjeno ljudskim vozačima, nego komunikaciji između vozila i prometne infrastrukture, piše Marijana Dokoza za Fenix magazin.

Bijeli signal za autonomna vozila

Prema pisanju magazina Elle, bijelo svjetlo dio je digitalnog prometnog sustava u kojem vozila i prometna infrastruktura razmjenjuju podatke u stvarnom vremenu. Najveću bi korist od takvog sustava trebala imati autonomna vozila koja mogu međusobno usklađivati kretanje.

Kada se na semaforu pojavi bijeli signal, vozači bi u osnovi trebali pratiti prometni tok ispred sebe. Autonomna vozila tada bi samostalno koordinirala svoje kretanje i upravljala prolaskom kroz raskrižje, dok bi ostali sudionici u prometu slijedili njihov ritam.

Na taj bi se način dio odluka koje danas donose pojedinačni vozači prenio na inteligentni, umreženi prometni sustav.

Istraživanja pokazuju moguće prednosti

Sjedinjene Američke Države, prema istraživanjima provedenima posljednjih godina, već su analizirale potencijal ovakvih prometnih rješenja. Studija Sveučilišta Sjeverne Karoline iz 2023. godine pokazala je da bi se, uz dovoljan udio autonomnih vozila, gužve i vrijeme čekanja na raskrižjima mogli znatno smanjiti.

Računalne simulacije pokazale su da bi raskrižja s novim sustavom mogla raditi učinkovitije te omogućiti brži prolazak vozila.

Ipak, stručnjaci upozoravaju da postoje brojni izazovi. Kako bi sustav funkcionirao optimalno, na cestama bi morao biti dovoljno velik broj autonomnih vozila. Ako taj uvjet nije ispunjen, promet bi se i dalje morao odvijati uz pomoć klasične signalizacije.

Tehnologija još nije spremna za široku primjenu

Uvođenje novog sustava zahtijevalo bi i veliku obnovu postojeće prometne infrastrukture. Zamjena velikog broja semafora donijela bi visoke troškove te zahtijevala složene tehničke zahvate.

Zbog toga se u početnoj fazi kao najprikladnija mjesta za testiranje spominju luke, industrijske zone i druga ograničena područja u kojima se tehnologija može sigurnije razvijati i provjeravati.

Rim je tako napravio prvi korak prema mogućoj prometnoj budućnosti. Bijeli signal još je uvijek u fazi ispitivanja, ali smjer razvoja cestovnog prometa postaje sve jasniji – prema većoj povezanosti vozila, infrastrukture i umjetne inteligencije.

Zapadna Europa zabilježila je najtopliji lipanj otkako postoje mjerenja, potvrdili su u četvrtak znanstvenici iz EU-ove službe za klimatske promjene Copernicus.

Krajem mjeseca regiju je pogodio snažan toplinski val koji je srušio temperaturne rekorde, poremetio opskrbu električnom energijom i doveo do zatvaranja škola. Lipanj je ujedno bio drugi najtopliji u svijetu otkako postoje mjerenja, a površina svjetskih mora zabilježila je najviše lipanjske temperature u povijesti mjerenja, navodi se u mjesečnom izvješću Copernicusa.

Prosječna temperatura u zapadnoj Europi prošlog mjeseca iznosila je 20,74 Celzijeva stupnja, što je više od tri stupnja iznad prosjeka za lipanj u razdoblju od 1991. do 2020. godine. Copernicus zapadnom Europom smatra područje koje obuhvaća Španjolsku i Ujedinjenu Kraljevinu te se proteže prema istoku do Italije, Njemačke i dijela Austrije. Regiju su u posljednja tri mjeseca pogodila čak tri intenzivna toplinska vala, a Španjolska i Portugal i ovog su tjedna ponovno zahvaćeni ekstremnim vrućinama.

“Lipanj 2026. pokazao je koliko se duboko klima mijenja”, izjavila je znanstvenica Samantha Burgess. “Posljedice su sve intenzivniji toplinski valovi, trajno zagrijani oceani te rastući rizici za ljude, ekosustave i infrastrukturu diljem Europe i svijeta”, dodala je.

Nacionalne vlasti izvijestile su o više od 4700 prekomjernih smrtnih slučajeva tijekom lipanjskog toplinskog vala u Francuskoj, Belgiji, Španjolskoj i Nizozemskoj, a ukupan broj u ostalim europskim državama vjerojatno je i veći. Ekstremne vrućine također su potaknule šumske požare na Pirenejskom poluotoku i u Francuskoj te dodatno pogoršale sušu.

Prema podacima Svjetske meteorološke organizacije, emisije stakleničkih plinova, ponajprije nastale izgaranjem ugljena, nafte i plina, povisile su prosječnu temperaturu planeta za oko 1,4 Celzijeva stupnja u odnosu na predindustrijsko razdoblje 19. stoljeća. Zbog toga toplinski valovi danas dosežu još više temperaturne vrhunce.

“Povezanost toplinskih valova i globalnog zatopljenja gotovo je potpuno jasna: što je planet topliji, toplinski valovi bit će češći i intenzivniji”, rekao je Joeri Rogelj s londonskog Imperial Collegea.

Na globalnoj razini Copernicus navodi da su rekordno visokim temperaturama površine mora u lipnju pridonijeli i drugi čimbenici, uključujući razvoj snažnog vremenskog fenomena El Nino u Tihom oceanu. Znanstvenici ističu da El Nino nije imao značajnu ulogu u europskom toplinskom valu, dok su klimatske promjene jasno pridonijele njegovoj jačini. Copernicus vodi temperaturne podatke od 1940. godine, a oni se uspoređuju s globalnim klimatskim zapisima koji sežu do 1850. godine.

Nekadašnji načelnik Generalštaba Vojske Jugoslavije Momčilo Perišić pušten je na uvjetnu slobodu nakon što je odslužio više od tri četvrtine četverogodišnje zatvorske kazne na koju je pravomoćno osuđen zbog odavanja državne tajne

Informaciju je za portal Nova.rs potvrdio njegov odvjetnik Novak Lukić.

“Točno je da je pušten na uvjetni otpust. Odluka je donesena 25. lipnja, nakon što je odslužio više od tri četvrtine izrečene kazne”, rekao je Lukić.

Perišića je Apelacijski sud u Beogradu 2022. godine pravomoćno osudio na četiri godine zatvora zbog odavanja državne tajne, odnosno predaje povjerljivih vojnih dokumenata službeniku Veleposlanstva Sjedinjenih Američkih Država Johnu Neighboru 2002. godine.

Bio osuđen pa oslobođen za Srebrenicu, Sarajevo i raketiranje Zagreba

Prvostupanjskom presudom bio je osuđen na tri godine zatvora, no Apelacijski sud kaznu je povećao na četiri godine.

Perišić je ranije bio optužen i pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju (ICTY). U prvostupanjskom postupku osuđen je na 27 godina zatvora zbog ratnih zločina, ali ga je Žalbeno vijeće 2013. godine pravomoćno oslobodilo svih optužbi i naložilo njegovo puštanje na slobodu.

Prvostupanjsko Raspravno vijeće Haškog suda proglasilo je Perišića, koji je dužnost načelnika Glavnog stožera Vojske Jugoslavije obavljao od 1993. do 1998. godine, krivim za pomaganje i podržavanje zločina počinjenih u Sarajevu i Srebrenici te raketiranja Zagreba.

Sud je tada utvrdio da je pod njegovim zapovjedništvom Vojska Jugoslavije pružala logističku i kadrovsku potporu Vojsci Republike Srpske (VRS) i Srpskoj vojsci Krajine (SVK). Međutim, Žalbeno vijeće Haškog suda 2013. godine oslobodilo ga je svih optužbi, zaključivši da nije dokazano kako je njegova pomoć bila usmjerena upravo na počinjenje zločina.