Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

SELAK RASPUDIĆ, MITRIKESKI I BRIGLJEVIĆ U ZADARSKOM SJEMENIŠTU “Oni koji promoviraju moralno poboljšanje čovjeka kažu da je cijeli naš moral uvjetovan biološki!?”

Objavljeno

-

„Život između biokonzervativizma i transhumanizma“ tema je panel rasprave u kojoj su u Nadbiskupskom sjemeništu Zmajević u Zadru sudjelovali izv. prof. dr. Marija Selak Raspudić, bioetičarka, doc. dr. Petar Tomev Mitrikeski, genetičar i izv. prof. dr. Vuko Brigljević, fizičar.

Dr. sc. Damir Šehić, prof. moralne teologije, bio je moderator i idejni pokretač aktualizacije te teme koju nameće suvremeno društvo i kultura. Tribina je održana u sklopu 19. Festivala Znanosti koji promišlja o temi života, u organizaciji Teološko-katehetskog odjela Sveučilišta u Zadru te je prisutne pozdravio i ravnatelj toga Odjela, dr. sc. Zdenko Dundović.

Interdisciplinirani pristup toj temi predstavljen je iz perspektive različitih znanstvenih područja kojima se bave predavači. Dr. Selak Raspudić je profesorica filozofije i bioetike s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, dr. Vuko Brigljević je profesor fizike s Instituta Ruđer Bošković u Zagrebu a dr. Mitrikeski je profesor genetike s Fakulteta filozofije i religijskih znanosti u Zagrebu.

„Tema očituje napetost u kojoj se život odvija. Osobito današnji postmoderni život u kontekstu suvremenog razvoja biotehnologije i bioznanosti ostaje priklješten između biokonzervativizma koji ljudski život i ljudsku prirodu nastoji očuvati od promjena i redefiniranja i transhumanizma koji napredak biotehnologije i znanosti nastoji implementirati u samu ljudsku prirodu, smatrajući kako je neodrživo konzerviranje tradicionalnog pogleda na čovjeka“ rekao je dr. Šehić, istaknuvši da je „znanost popularna i poželjna“, što je pokazala i brojnost zainteresiranih slušatelja na tribini.

Problematika biokonzervativizma i transhumanizma „otvara ogroman spektar novih pitanja i problema. Pitanja poboljšanja čovjeka i njegove konačne prirode sve očitije postavlja suvremena kultura, nošena rastućom dominacijom biotehnoloških i bioznanstvenih intervencija koje redefiniraju kategorije ljudskoga te stavljaju u pitanje dosad poznatu koncepciju ljudske prirode i ljudskog dostojanstva i identiteta“ upozorio je dr. Šehić, navodeći pitanja: „Što se poima pod ljudskom prirodom? Jesu li granice ljudske prirode stvorene i fiksne ili su fleksibilne i podložne biomedicinskim poboljšanjima? Jesu li ona čovjeku postmoderne kulture i znanstveno-tehnološke civilizacije neizbježna i nužna? To pitanje postavila je i nedavna situacija biomedicinskog tehnološkog dostignuća prevencije i zaštite ljudskog zdravlja koja je otvorila pitanje nužnosti transhumanističkog radi opstanka ljudskoga“ rekao je dr. Šehić, govoreći o „napetosti u kojoj se nalazi ljudski život između biokonzervativizma i transhumanizma“.

U razmatranju odnosa između biokonzervativizma i transhumanizma, „treba odgovoriti osnovna pitanja gdje se stvar odmah počinje i komplicirati. A to je, što je uopće čovjek i što je ljudska priroda? Jer, kako ćemo govoriti da nešto poboljšavamo, ako ne znamo o čemu se radi“ rekla je dr. Selak, istaknuvši da je današnje vrijeme uvelike obilježeno tehno-znanstvenim napretkom. Tehnika je puno prožela naše živote i više ne možemo zamisliti odreći se osnovnih pomagala.

„Pitanje tehnike živi snažnije nego ikada. Oni koji promiču uporabu tehnike u svrhu poboljšanja čovjeka često kažu da je razlog za promišljanje tehničke intervencije u ljudsku prirodu činjenica da danas svjedočimo situaciji kako je porasla moć razaranja. Međutim, nisu narasli naši moralni kapaciteti koji su u stanju pravilno rukovati tom istom tehnikom. Dakle, gotovo svaki pojedinac koji je u poziciji moći, danas može postati destruktivan, možda čak i za cijelo čovječanstvo, jer imamo tako opasno oružje na raspolaganju, što nije bio slučaj nekada, kada je tehnika bila slabije razvijena“ upozorila je dr. Selak.

Budući da moral ljudi kaska za tehnikom, transhumanisti smatraju da bi se i moral trebalo unaprijediti putem tehnike. „Tehnikom – to znači i bilo koji oblik biomedicinske intervencije, bilo koji oblik farmakološkog poboljšanja, bilo kakav oblik tehničkog unaprjeđenja čovjeka“ naglasila je dr. Selak.

Da bi se odgovorilo na pitanje kako se unaprijediti putem tehnike i možemo li se moralno unaprijediti, treba reći što je ljudska priroda. Kroz cijelu povijest filozofije proteže se i razumijevanje čovjeka kao manjkavog bića. Da čovjek, u odnosu na životinju, nema toliko snažne razvijene instinkte i fizičku opremu za preživljavanje u okolini.

„Od tuda ide stalna potreba čovjeka da se biološki unaprijedi, a s druge strane ide kreacija kulture i cijelog ljudskog svijeta koji je kompenzacija za našu manjkavost i nesavršenost. Transhumanisti podržavaju upotrebu tehnike u svrhu poboljšanja čovjeka. Smatraju da smo mi trenutno tek u ranoj fazi našeg razvoja i da trebamo koristiti sve mogućnosti koje nam tehno znanost pruža da bismo unaprijedili našu prirodu, da nadiđemo naše postojeće kapacitete. Misle da će tehnika biti rješenje za mnoge probleme. Biokonzervativci smatraju da bi takav oblik intervencija u ljudsku prirodu mogao biti poguban za čovjeka jer bi se time narušila specifičnost, bit ljudske prirode koja nas čini ljudima i u koju ne bismo smjeli tek tako intervenirati“ rekla je dr. Selak.

„Transhumanisti smatraju da ‘majka priroda’ nije bila dobar roditelj, pa su mnogi ljudi rođeni s različitim nesavršenostima, oblicima hendikepa. Stoga smatraju da imamo pravo iskoristiti tehniku da bismo omogućili svim ljudima da poboljšaju svoju osnovnu kvalitetu života.   

Biokonzervativci kažu da je ta ideja opasna jer pred nas stavlja izbor u kojem mi dio ljudi gledamo kao pogreške u šiframa. Dakle, ti ljudi ne zadovoljavaju, uvjetno rečeno, ‘biološki standard’, a kamoli biološko savršenstvo. Promoviranje takvih ideja vodi nas u opasnost da kao društvo degradiramo i isključimo sve osobe s invaliditetom i poteškoćama u razvoju, smatraju biokonzervativci“ poručila je dr. Selak.

Navela je primjer kako se danas zaista „neke zemlje hvale da se u njima više ne rađaju djeca s Down sindromom jer se to rješava vrlo rano, različitim postupcima kojima se može unaprijed otkriti ima li dijete drugačije gene i onda intervenirati. To otvara brojna etička pitanja. Iz perspektive transhumanizma, pozitivno je da unaprijedimo naš genom, a iz pozicije biokonzervativizma, ljude koji su inače ranjiva društvena skupina može dovesti u nezavidnu situaciju“ upozorila je dr. Selak.

Dio rasprave između biokonzervativizma i transhumanizma je i da se ljudi „neće moći promatrati kao moralna bića koja samostalno politički odlučuju, ako naši roditelji unaprijed odluče kakve će gene za nas izabrati. Jer ideja da samostalno odlučujem proizlazi iz toga da prije meni nisu bili na raspolaganju moji geni. To je oblik slobode iz koje donosim odluke. Ovako se govori o nekom determinizmu, kao da je mene netko ranije zadao“ rekla je dr. Selak, naglasivši da se danas „već na nekoj razini bira koga će se roditi. A do koje mjere će se dalje birati, tek ćemo vidjeti“.

Glede upotrebe različitih sredstava za poboljšanje čovjeka, to više ne ide samo na nadilaženje naših bioloških kapaciteta, pa postoje kiborzi koji mogu činiti što ljudi ne mogu, nego se govori o tome da se čovjeka moralno poboljša. Postoje i lijekovi koji smanjuju agresiju. Transhumanisti smatraju kako bi se i određeni lijekovi mogli koristiti da nas se moralno poboljša.

Oni koji promoviraju moralno poboljšanje čovjeka kažu da je cijeli naš moral uvjetovan biološki. Pa se kaže da su žene više altruistične.   

„Što bi se dogodilo kada bi mi, bez mogućnosti izbora, s moralnom pilulom rehabilitirali zločince ili tražili da se različitim farmakološkim sredstvima intervenira u našu ljudsku prirodu, pod idejom da se moralno poboljšamo? Koliko je uopće ta ideja realna? Jer ako bismo bili manje agresivni, možda bismo bili i manje u stanju boriti se za pozitivne promjene u društvu“ istaknula je dr. Selak, upozorivši kako kao ljudi „upravo u području morala nikako da napredujemo. A sva bit ljudske prirode i što je čovjek često se objašnjava kroz naš kapacitet za moral koji je podrazumijevao mukotrpan rad na samorazvoju“.  

Dr. Selak je spomenula i kontekst klasične teološke interpretacije prema kojoj „Bog koji je istinit, jedini poznaje cjelinu, vidi sve činjenice i kreira najbolji od svih mogućih svjetova. Bog ili Stvoritelj ima na raspolaganju cijelu istinu. Istina je cjelina. Istina uzima u obzir sve činjenice. Zato je opasno kada se čovjek ponaša kao da ima uvid u cijelu istinu, a ima uvid samo u partikularne činjenice“ poručila je dr. Selak.

U kontekstu teološke perspektive, dr. Vuko Brigljević rekao je da je čovjek Božji suradnik. „Bog čovjeka postavlja u vrt da ga obradi. Čovjek je jako promijenio zemlju, pa i sebe. Bitno pitanje je što je dobro. Dakle, što je stvarno na dobro, a ne stati samo na materijalnome. Svaki tehnološki zahvat je opasnost da ne znamo koje će točno biti njegove posljedice. Dirajući u genom, mi ne znamo koje su posljedice. A da sam sto posto siguran da neće biti nikakvih negativnih posljedica, da će neka intervencija stvarno ukinuti određenu bolest, bih li onda smio nešto učiniti? Nisam siguran da je odgovor ne“ rekao je dr. Brigljević, s čime se složio i dr. Mitrikeski.

„Bioraznolikost je presudna za biologiju. Kloniranje i sve što na bilo koji način ujednačava ljudsko biološko ili sociološko postojanje, takvo jednoumlje je sigurna biološka smrt za populaciju. Čovjeku je dan način kako će poboljšati svoju nesavršenost. Kroz sakramente može bit u sinergiji s Tvorcem i onda ide u pozitivnom smjeru. Zbog slobodne volje ne moramo to prihvatiti“ rekao je dr. Mitrikeski, upozorivši na opasnost uvođenja u distopijsko društvo koje bi bilo opasnije od komunizma. „Jer na slobodnom tržištu sve je dozvoljeno. Dakle, da ljudi ne postavljaju ključna pitanja. Pilula postigne neki učinak na kognitivnoj razini, pa se pomisli, napravimo veću pilulu. A nema ljudi koji postavljaju pitanja, ‘A zašto?’. E, to je već potpuna, apsolutna distopija. Takav problem u povijesti nismo imali nikad dosada“ upozorio je dr. Mitrikeski.

Dr. Mitrikeski upozorio je i na iskorištavanje naše slobodne volje protiv nas samih. „Neslobodan čovjek nije čovjek. Teološki gledano, slobodni smo kada se pokušavamo osloboditi grijeha, jer nas grijeh sputava. Činjenica je da s tehnologijama povećavamo grijeh – zato jer smatramo da nam je sve dozvoljeno. Sami sebe ograničavamo i stavljamo u poziciju da nismo slobodni“ poručio je dr. Mitrikeski.

„Ako mi nismo slobodni, mi nismo sposobni spoznati istinu“ istaknuo je dr. Brigljević, naglasivši da je „bitno pitanje što je zapravo dobro čovjeka i što to znači biti bolji? Što je cilj? Ako je cilj samo materijalno, hraniti se dobro, preživjeti, često dobijemo veliko osiromašenje čovjeka. U ime toga, u ideologijama najprije često strada pojedinac“ upozorio je dr. Brigljević.

U nastojanju da se poboljša čovjeka, što se može čak i algoritamski računati, „tu uvijek stradamo“, strada čovjek, rekao je dr. Brigljević. Smatra da kao civilizacija u odgovoru na pitanje ‘Što je dobro?’ nismo puno dalje odmakli od prethodnih stoljeća, iako smo u 21. st.

„Transhumanizam je dijete svoga vremena i brojnih drugih materijalističkih ideologija koje su djelomično prisutne u tehnološkom svijetu. U konačnici, to je posljedica apsolutnog materijalizma. Kemija je podložna fizici. Biologija je podložna kemiji i fizici. Nema nijedan proces u biologiji koji krši fizikalne i kemijske zakone. Ali, to ne znači da biologija nije ništa više od fizike i kemije. Ta ideja apsolutnog materijalizma – čak i vjernost prirodnoj znanosti to ne traži. Ali, puki materijalizam automatski vodi do toga da je sloboda kao takva iluzija“ upozorio je dr. Brigljević.

Dr. Selak je rekla kako je danas sva naša stvarnost sve više pod nadzorom tržišta te je i život sve više shvaćen kao proizvod.

„Transhumanisti će reći je li fer da Etiopljanin trči velikom brzinom jer ima takve biološke predispozicije, za razliku od mene koja uz sav trud i napor, u sportu neću moći doseći njegove visine jer sam ograničena nekim svojim predispozicijama. Misle, zašto ne bismo imali savršen vid, zašto ne bismo spavali malo, a mogli učiti puno. Iz njihove perspektive, oni se bore za jednakije društvo u kojem će poništiti nepravdu ‘majke prirode’ koja nas je darivala samim rođenjem, neke više, neke manje. Oni promoviraju upotrebu tehnike i znanosti u svrhu nadilaženja ljudskih i bioloških ograničenja, s naglaskom da to mora biti individualni izbor. Da bi se spriječilo strašno iskustvo eugenike čija je namjera bila da svi moraju biti obuhvaćeni“ rekla je dr. Selak.

Biokonzervativci su pružili otpor shvaćanju tehno znanosti u svrhu nadilaženja ljudskih i bioloških ograničenja. „Ali, nadilaženja u smislu poboljšanja, ne dovođenja u normalno stanje, kada je bolest u pitanju. Jedno je eliminirati bolest, a drugo je poboljšati zdravog čovjeka. Za eliminaciju bolesti treba iskoristiti tehno – znanstvene mogućnosti. No i to nije jednostavno jer to se može iskoristiti i u komercijalne svrhe“ rekla je dr. Selak.

Upozorila je da, iz etičke perspektive, nekim bio-tehnološkim intervencijama „šaljemo poruku ljudima koji su, uvjetno rečeno, biološki nesavršeni, da nisu dobro došli u ovo društvo i da ih treba eliminirati. A cjelokupni sustav demokracije razvio se na uvažavanju naše različitosti, tako i područje ljudskih prava“ poručila je dr. Selak, upozorivši da bi u takvom postupanju, nakon meritokracije bila genotokracija, koja podrazumijeva ljude koji imaju savršene gene.

„Suvremena definicija zdravlja je da to nije samo eliminacija bolesti, nego i psihičko blagostanje. Dakle, imati pravo biti i sretan. A što znači biti sretan, što sve smijemo koristiti da bismo bili sretni i što sve mene čini nesretnim – tu stvari postaju sive. Stvaranjem nekog determinističkog svijeta može se izgubiti kapacitet za potencijalnu izvanrednost.

Mi se danas više moramo boriti da očuvamo postojeći sivjet, nego da ga unaprijedimo, npr. u ekologiji. Konzervativizam znači očuvati, u smislu očuvanja postojećeg. Drugo je što nam društvo nameće da konzervativno znači negativno ili zaostalo. Da bi bilo zaostalo, moramo se prvo pitati što je postojeće. A danas je postojeće i puno toga što je tekovina demokracije i što je napredno. Ne znači da je negativno ako to želimo sačuvati, pogotovo ako je s druge strane potpuna negacija ili destrukcija. Danas konzervativno znači sačuvati temeljna ljudska prava koja su demokratsko dostignuće. Alternativa tome, potpuna relativizacija svega, mogla bi dovesti do erozije ljudskih prava koja smo počeli shvaćati kao samorazumljiva“ poručila je dr. Selak Raspudić.

Ines Grbić

Foto: I. Grbić
 

ZADAR / ŽUPANIJA

Župani na sastanku s Vladom RH: Ovo je velika godina isporuka, Schengena, eurozone i Pelješkog mosta

Objavljeno

-

By

Foto: Kristijan Toplak

U Slunju je u srijedu, 4. srpnja održan sastanak Vlade sa županima, predstavnicima Udruge gradova i Hrvatske zajednice općina na kojem je nazočio i župan Zadarske županije Božidar Longin.

“Napravili smo platformu, okvir za razvoj novih ideja, za informiranje o politikama, zakonskim prijedlozima i projektima, kao i za usuglašavanje stavova središnje vlasti s jedinicama lokalne i područne samouprave”, rekao je predsjednik Vlade Andrej Plenković u uvodnom obraćanju na sastanku sa županima i predstavnicima Udruge gradova i Hrvatske zajednice općina održanom u Slunju.

Županica Martina Furdek Hajdin, kao domaćin skupa, istaknula je kako je Slunj odabran za mjesto sastanka upravo kako bi se naglasilo da je cijelom ovom kraju potrebna pomoć države.

Predsjednik Hrvatske zajednice županija i župan Brodsko-posavske županije Danijel Marušić rekao je da je nastupio povoljan trenutak za provođenje strukturnih reformi ukupnog političkog, gospodarskog i socijalnog sustava u Republici Hrvatskoj u kojemu su upravo županije spremne za brze promjene u svrhu boljitka i razvoja sustava. “Kada govorimo o protekle dvije godine u kojima smo se suočili s pandemijom, gospodarskom krizom i potresima moramo priznati da smo upravo preko naših županijskih stožera u suradnji s nacionalnom razinom uspjeli odgovoriti na sve izazove”, ističe Marušić.

Premijer Plenković istaknuo je da demografska napućenost utječe na ekonomski razvoj, socijalnu situaciju te na perspektive i mogućnosti napretka. “Upravo zbog toga Vlada radi na ravnomjernom razvoju Hrvatske”, naglasio je premijer, podsjetivši na praksu redovitih polugodišnjih tematskih susreta sa županima i predstavnicima jedinica lokalne samouprave. Kazao je da se nalazimo u fazi preklapajućih kriza s obzirom na to da je COVID još uvijek prisutan i zahtijeva oprez, a zahvatila nas je i velika kriza vezana za rast cijena energenata, hrane i sirovina.

“Sve to utječe na inflatorne pritiske s kojima se svi moramo nositi i koje trebamo rješavati”, poručio je Plenković. Podsjetio je na paket mjera koje je Vlada donijela u travnju za pomoć građanima i gospodarstvu te spomenuo najnovije Vladine mjere vezane u rast cijena energenata.

Govoreći o ciljevima koji će se ostvariti u ovoj godini, naglasio je da je upravo dok traje ovaj sastanak, Europski parlament izglasao europsko izviješće o uvođenju eura i ulasku Hrvatske u eurozonu.

Premijer je kazao da ćemo 1. siječnja biti i u europodručju i u Schengenskom prostoru, a oko 15. srpnja imat ćemo po tri svjetske agencije za kreditni rejting najbolji investicijski kreditni rejting u povijesti. “To znači da je smjer naše politike i sidra koja smo postavili u temelje, dobar i da to ide na korist našim građanima i gospodarstvu i da će Hrvatska zahvaljujući svim tim ostvarenjima biti pouzdanija i prepoznatljivija i privlačnija za ulagače”, poručio je Plenković.

Spomenuo je da vodimo računa o tome da ova energetska kriza bude i svojevrsna šansa za Hrvatsku, istaknuvši mogućnost proširenja terminala za ukapljeni prirodni plin na Krku, čime bi zadovoljili potrebe, ne samo za Hrvatsku, nego i za susjedne zemlje. Naglasio je da Jadranskim naftovodom možemo dostaviti više nego dovoljne količine nafte zemljama srednje i istočne Europe.

Pojasnio je da smanjenje sredstava za oporavak znači da se Hrvatska brzo oporavlja. “Pokazali smo živost, agilnost, brzinu, opravaka i gospodarski rast koji je bio sjajan u 2021.,” dodao je. Spomenuvši Pelješki most koji će se otvoriti za nekoliko dana kazao je da je riječ o nacionalnom, strateškom, suverenističkom potezu koji ova generacija rješava.

Na kraju izlaganja predsjednik Vlade osvrnuo se na projekt zaštite od poplava grada Karlovca i okolice. “Mislim da jedan povijesni veliki grad zaslužuje da ga zaštitimo od redovitih, bremenitih situacija koje se sezonski ponavljaju, a s druge strane ovaj kraj koji pati od demografskog deficita i to je osnovni problem. Teško je tamo gdje ima malo ljudi imati puno aktivnosti”, kazao je.

“Hrvatska postaje zemlja rješenja, a ne problema”, zaključio je premijer Plenković.

Ministrica Nataša Tramišak predstavila je višegodišnji financijski okvir (2021-2027), ministar Davor Filipović mjere za ublažavanje energetske krize, a o mjerama pomoći u poljoprivredi i ribarstvu govorila je ministrica Marija Vučković.

Uoči sastanka premijer Plenković je predsjednik Vlade Andrej Plenković je u Slunju posjetio tvrtku VJ-eko u Donjem Taborištu, tvrtke kćeri DOK-ING, specijalizirane za proizvodnju strojeva za razminiranje i za rudnike.

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

MAŠKOVIĆA HAN Održana svečanost uručenja Michelin priznanja za 2022. najboljim hrvatskim restoranima

Objavljeno

-

By

METRO, globalni partner Michelina za cijeli svijet, uručio je prestižne Michelin plakete hrvatskim restoranima koji su uvršteni u Michelinov vodič za 2022. godinu.

Stvarajući jedinstvene proizvode koji su osmišljeni i usavršeni zajedno s najboljim kuharima na svijetu, poput robnih marki Metro Chef i Metro Professional te prilagođavajući svoj asortiman i ponudu njihovih potreba, METRO kao vodeća međunarodna veleprodajna tvrtka već dugi niz godina usko surađuje s Michelin chefovima.

„Predanost hrvatskih restorana u kontinuiranom održavanju kvalitete ponude i trud koji se ulaže u kreiranje gastronomske ponude, a time i u jačanje turizma i prepoznatljivost hrvatske gastronomije, neosporan su element visoke kvalitete koju potvrđuje novi Michelinov vodič. Naša namjera je da budemo preferirani partner HoReCa sektoru te da pritom dodatno proširimo suradnju s lokalnim proizvođačima i da na taj način implementiramo lokalne sastojake na jelovnike vrhunskih restorana.“, izjavio je prilikom dodjele Imre Horváth, predsjednik Uprave METRO- a Hrvatska.

Svečanost je održana na prostoru Maškovića Hana, spomenika nulte kategorije, koji je ujedno i europska najzapadnija građevina islamske arhitekture. Autohtoni srednjovjekovni doživljaj uz dašak Orijenta kojeg pruža autentičnost, mističnost i ljepota Maškovića Hana, poslužio je kao glavni motiv u kreiranju same svečanosti. Povijesna tradicija isprepletena modernim elementima odisala je u svakom kutku ovog prostora dajući večeri jedinstveni izričaj, a čije je uređenje osmislio i uredio Boris Ružić.

S obzirom da vrhunska gastronomija pridonosi nezaboravnom doživljaju destinacije, značaj Michelin priznanja prepoznaje i Hrvatska turistička zajednica, jedan od partnera samog događanja.

„Čestitam svim restoranima koji su zadržali svoje zvjezdice, odnosno njihovim vlasnicima, chefovima i vrijednim timovima. Hrvatska od ove godine ima 84 restorana koja nose neku od prestižnih oznaka MICHELINA, 6 više nego lani. Izabrani restorani ušli su u ekskluzivni krug najboljih restorana svijeta i Hrvatska turistička zajednica, kao nacionalni partner MICHELINA, iznimno je ponosna na vas. MICHELINOVE oznake daju odlične promotivne potencijale koje će vjerujem destinacije već u ovoj turističkoj godini znati valorizirati i dodatno u budućnosti iskoristiti. Ulazimo u samu špicu turističke sezone te je pred nama dio godine kada u hrvatskim destinacijama u prosijeku boravi preko milijun gostiju dnevno i stoga s ponosom istaknite svoje plakete, svoje zvjezdice i oznake“, izjavio je direktor Hrvatske turističke zajednice Kristjan Staničić naglasivši kako će HTZ  i dalje provoditi brojne aktivnosti s ciljem pozicioniranja Hrvatske kao turističke destinacije bogate i raznolike gastronomske ponude.

Po odabiru Michelina, globalno najznačajnijeg i najpriznatijeg vodiča za restorane na gastronomskoj mapi od sada se nalaze ukupno 84 restorana koji nose neku od prestižnih MICHELINOVIH oznaka.

Poznato je da su svi dosadašnji nositelji najvišeg Michelinovog priznanja zadržali svoje zvjezdice. Riječ je o restoranima Pelegrini (Šibenik), 360º (Dubrovnik), Monte (Rovinj), Noel (Zagreb), Draga di Lovrana (Lovran), Boškinac (Novalja), LD Restaurant (Korčula), Nebo (Rijeka), Alfred Keller (Mali Lošinj) i Agli Amici (Rovinj).

Oznaku Michelin preporuke za 2022. godinu dobila su ukupno 62 restorana, pri čemu je na navedenu listu uvršteno 6 novih restorana: Taj Mahal (Dubrovnik), Johnson (Mošćenička Draga), Kinoteka (Split), Gallo (Zagreb), Nav (Zagreb), Il Ponte (Trogir).

Na listu dobitnika nagrade Bib Gourmand, koja se dodjeljuje za sjajan omjer cijene i kvalitete, uvršten i restoran Šug (Split) pa tako ovu oznaku u Hrvatskoj danas ima ukupno 12 restorana.

Hrvatska se može pohvaliti i s dva restorana s oznakom MICHELIN Green Star koju od sada uz
restoran Zinfandel’s (Zagreb) posjeduje i Konoba Mate (Korčula).

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

Svečano otvorenje 62. Glazbenih večeri u Sv. Donatu

Objavljeno

-

By

Večerašnje svečano otvorenje 62. Glazbenih večeri u Sv. Donatu donosi jedinstvenu, veliku i zahtjevnu produkciju – glazbeno-scensko djelo skladatelja Bruna Bjelinskog, Petar Pan.

U koprodukciji Koncertnog ureda Zadar i Kazališta lutaka Zadar, na Forumu pod otvorenim nebom prvi put u povijesti baletne umjetnosti u ovom dijelu svijeta doživjet ćemo balet adaptiran za lutkarski ansambl, uz sudjelovanje zadarskih glumaca, ali i polaznika plesnog odjela zadarske Glazbene škole Blagoja Berse, uz rekvizite koje su izradili učenici zadarske Škole primijenjene umjetnosti i dizajna.

Simfonijskim orkestrom HRT-a ravnat će skladateljev sin Alan Bjelinski, a scensku izvedbu režira Robert Bošković. Ovaj događaj za pamćenje održat će se u spomen na 30. godišnjicu smrti ne samo skladatelja Brune Bjelinskoga, već i doajena zadarskog lutkarstva, Branka Stojakovića.

Ulaz je slobodan, a Večeri možete podržati kupnjom bogatog festivalskog kataloga po cijeni od 30 kn. Za sve one koji ne stignu večeras na Forum u 21 sat, svečanost otvorenja već treću godinu zaredom prenosit će Hrvatska radiotelevizija (HTV3 i HR3).

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi

U trendu