magazin
Fascinantna bića: Ovo su razlozi zbog kojih hobotnice ne treba uzgajati za hranu…
Nadživjele su dinosaure, razmišljaju krakovima, ’emotivne su’ i mogu naučiti gotovo sve što im se pokaže. Vijest o otvaranju prve farme hobotnica potaknula je nedavno prosvjede diljem svijeta.
Više od 75 svjetskih organizacija za zaštitu i prava životinja prošle je nedjelje u brojnim svjetskim gradovima prosvjedovalo protiv otvaranja prve svjetske farme hobotnica u Španjolskoj. Zgroženi su i znanstvenici koji poručuju da se ova bića ne bi smjela komercijalno uzgajati za hranu. Tim stručnjaka proučio je više od 300 znanstvenih studija koje potvrđuju da hobotnice pokazuju emocije, od radosti i uzbuđenja do tuge i boli.
To potvrđuje također instruktor ronjenja i istraživač Velimir Vrzić koji je jednom zgodom svjedočio čudesnom prizoru – ugledao je vršu s četiri zarobljene hobotnice dok je peta bila slobodna i dvama krakovima se dodirivala s jednom unutra. „Taj dirljivi prizor dokaz je njihove inteligencije“, drži.
Brže od treptaja
Ova nevjerojatno prilagodljiva bića uspjela su preživjeti stotinama milijuna godina u oceanima punim predatora. Njihove prilagodbe na okolinu hitrije su nego u bilo koje druge životinje, promjena kamuflaže događa se brže od najbržeg treptaja oka. U sat vremena jedan je istraživač izbrojao čak 177 prilagodbi.
„Dimenzije i građa mozga hobotnice relativno sliči ljudskom“, kaže Marko Miliša, izvanredni profesor na PMF-u u Zagrebu koji studente poučava o beskralježnjacima.
Međutim, cijelo hobotničino tijelo isprepleteno je neuronima i većina ih se nalazi u krakovima, ne u mozgu. Krakovima razmišlja, njima osjeća okus i miris pa je sposobna iznimno brzo analizirati okolicu i shodno tome munjevito reagirati. Znanstvenici vjeruju da za gledanje ne koristi samo oči već cijelu kožu.
Iako uglavnom živi samo godinu-dvije može se podičiti sposobnošću planiranja. Poput sisavaca, primjerice, plijen zna spremiti ‘za poslije’. „Vrlo je zagonetno kako i kada je to naučila“, rekao je Hini Miliša koji smatra da takvo ponašanje hobotnicama nije urođeno.
Raspoznaju ljude
Hranu ponekad skriva u ljuske ili rupe koje zatvara kamenjem. Donedavno se mislilo da takva ponašanja mogu demonstrirati samo ljudi, neki primati i određene vrste ptica. Zna, osim toga, odvrnuti čep na boci ili otvoriti kutiju kako bi došla do hrane. Izvrsna je također u testovima memorije. Može raspoznati različite ljude, čak kada su jednako odjeveni.
Zaigrane su i vrlo znatiželjne, no nisu društvene pa je nejasno zašto i kako im se inteligencija toliko razvila. Stručnjaci naime smatraju da upravo socijalizacija potiče njezin razvoj. Proučavajući hobotnice, čini se da je u tom pogledu ipak presudna borba za preživljavanje. „Njihova inteligencija usporediva je s onom u kitova. Teško da bi našli organizam, pogotovo u beskralježnjaka, koji je sličniji našoj vrsti“, navodi Miliša.
Neobično je, ističe, da su ove životinje toliko udaljene od ljudi na evolucijskom stablu razvile tako kompleksna ponašanja. Dodaje da visoka razina inteligencije inače ima smisla kod vrsta s duljim životnim vijekom što cijelu priču čini još nelogičnijom. Fascinantna je i njihova briga za potomstvo. Kod nekih vrsta, ženke danonoćno štite oplođena jaja za vrijeme čega se manje ili više iscrpe, ponekad i ugibaju od gladi.
Krivolov
Lakoća kojima ih ljudi mogu uloviti čini se apsurdnom. Naime, na stjenovitim plažama mogu se vidjeti kupači kako ih rukom vade iz mora što je moguće objasniti time da se ne boje jer se radi o vršnim predatorima, ali i njihovom znatiželjom.
Istraživač Vrzić smatra da je krivolov poguban za brojnost morskih organizama. Kaže da se ne radi o “nonićima koji bace vršu da ulove dvije kile ribe za objed“. Radi se o ozbiljnom kriminalu pojedinaca koji od prodaje ilegalnog ulova na crnom tržištu jako dobro žive, upozorava.
Nelojalnu konkurenciju želi suzbiti i EU upozoravajući da je ilegalni ribolov ozbiljna prijetnja registriranim ribarima, održivosti i bioraznolikosti. Stoga u skladu s ciljevima Zelenog plana i Strategije biološke raznolikosti Europski parlament i Komisija rade na jačanju zaštite morskih ekosustava.
Nelegalnim izlovom morskih organizama životinje se masakriraju, upozorava Vrzić. “Nemojmo raditi okolišu ono što ne bi htjeli da se radi nama“, poručuje. Međutim, ne vidi kako tom problemu stati na kraj jer bi “za učinkovito nadgledanje podmorja trebalo tisuće ronioca“.
Kako bi doskočili problemu, eurozasupnici su sukladno EU strategiji Od polja do stola u 2021. zatražili osiguranje sljedivosti proizvoda ribarstva i akvakulture u cijelom prehrambenom lancu. EP ustraje na tome da potrošači znaju kada, gdje i kako su ulovljeni proizvodi koje kupuju.
Hobotnice će opstati
Hobotnice žive u svim morima svijeta i u najraznolikijim staništima. Miliša ne strahuje za njihov opstanak jer su “postojale prije dinosaura i još uvijek su tu“.
U Jadranu je najzastupljenija obična hobotnica težine oko dva kilograma koja poživi godinu do dvije. Najveće su pacifičke, poznatije kao divovske, koje mogu težiti do 50 kilograma. Žive nešto duže, u akvarijima čak i do pet godina.
Miliša je ispripovijedao zgodu o Amerikancima i ulovljenim divovskim hobotnicama. Nisu ih imali kamo smjestiti pa su završile s morskim psima. Sljedeće jutro u akvariju su našli samo hobotnice.
Ogromne ili sasvim male, zapanjujuće pokretljive, majstori kamuflaže, iznimno inteligentne, fantastične i bizarne – hobotnice nikoga ne ostavljaju ravnodušnim, napose znanstvenike. Oni su, shodno tome, osudili planove španjolske tvrtke nazvavši ih etički i ekološki neopravdanim.
Znanstvenici su uvjereni da je ‘humani’ uzgoj hobotnica nemoguć, stoga su pokrenuli kampanju ‘Suosjećanje u svjetskoj poljoprivredi’. U sklopu inicijative poslali su otvorena pisma svjetskim vladama, među kojima i Španjolskoj, s ciljem zabrane komercijalnog uzgoja.
magazin
Četvrti adventski vikend i Badnjak u Pagu
Grad Pag i TZ Grada Paga i ovaj vikend donose bogat program kojim se približavamo božićnim blagdanima. Četvrti adventski vikend osmišljen je da svatko može pronaći nešto za sebe – od dječjih priredbi i bajki, sportskih događanja, preko glazbenih nastupa, do tradicionalnog okupljanja s građanima na Pijaci za Badnjak.
Program počinje u petak, 19. prosinca Božićnim turnirom u nogometu kojeg organizira NK Pag u školskoj dvorani od 15:00 sati na kojem sudjeluje ukupno 18 ekipa. U večernjim satima najmlađi će nastupiti u priredbi „Božić s paškim mališanima” koja počinje u 18:30 sati u Dječjem vrtiću Paški mališani. Na glavnom gradskom trgu nastupit će Trio Sol i napraviti veselu blagdansku atmosferu, a u Kneževom dvoru održat će se Božićni tanci s početkom u 20 sati u organizaciji Udruge umirovljenika.
Subotnji program donosi nastavak Božićnog nogometnog turnira u školskoj dvorani od 15:00 sati, a poslijepodne na Pijaci slijedi svečano paljenje četvrte adventske svijeće uz nastup učenika 4. razreda OŠ Jurja Dalmatinca Pag. Večer će uljepšati Klapa Galijota, koja će svojim pjesmama dočarati pravi dalmatinski božićni ugođaj.
Nedjelja je posvećena obiteljima i najmlađima, djeca i roditelji moći će uživati u božićnim bajkama u Kući Djeda Božićnjaka, u organizaciji Gradske knjižnice Pag. Vikend završava Božićnim koncertom Gradske glazbe Pag, čime će se dodatno naglasiti blagdanska atmosfera u gradu.
Badnjak u Pagu obilježit će se tradicionalnim okupljanjem i druženjem s građanima na Pijaci. Jutro počinje uz pjesmu, iće i piće te živu glazbu Mate Grgata, dok će večernji nastup Dua Eleganca oplemeniti božićni ugođaj na glavnom gradskom prije ponoćke koja će se održati u Zbornoj crkvi Marijina uznesenja u Pagu.
PROGRAM:
Petak, 19. prosinca 2025.
15:00 – Božićni nogometni turnir, NK Pag, Školska dvorana
18:30 – Božić s Paškim mališanima, Dječji vrtić Paški mališani
19:00 – Veselo na Pijaci uz Trio Sol
Subota, 20. prosinca 2025.
15:00 – Božićni nogometni turnir, NK Pag, Školska dvorana
18:00 – Paljenje četvrte adventske svijeće uz nastup učenika 4. razreda OŠ Jurja Dalmatinca Pag
19:00 – Nastup Klape Galijota
Nedjelja, 21. prosinca 2025.
17:00 – „Dotaknimo čaroliju Božića“ – božićne bajke, Kuća Djeda Božićnjaka (GK Pag)
19:00 – Božićni koncert Gradske glazbe Pag
Srijeda, 24. prosinca 2025. – Badnjak
11:00 – Badnje jutro uz pjesmu, iće i piće na Pijaci uz živu glazbu Mate Grgata
21:30 – „Božićne note“ – nastup Dua Eleganca
Pozivamo sve građane i posjetitelje da se pridruže adventskom programu i zajedno dočekaju Božić u Pagu.
Organizatori: Grad Pag i TZ Grada Paga
magazin
ZADARSKI OSCAR / Kazališna udruga Igrajmo se zaključila uspješnu 2025. godinu
Kazališna udruga Igrajmo se Zadar zaključila je uspješnu 2025. godinu sinoć u KLZ ZADAR dodjelom 12. NOBI-ja poznatijeg kao zadarski Oscar tj. nagrada za najbolja glumačka ostvarenja u 2025. godini pri Igrajmo se.
Ovogodišnji dobitnici su:
Antonija Mašina, Areta Nižić, Jakov Soldo, Jakov Ćuković, Anai Bacon, Zoe Vuletić Sorić, Eva Šimurina, Eva Stanišić.
Povjerenstvo za dodjelu nagrade činili su ljudi iz struke koji prate rad grupa kroz cijelu godinu: Matija Šango Šimurina, Ana Fric, Anita Goreta.
Nobi je osmišljen kao manifestacija koja potiče suradnju s mladim lokalnim umjetnicima, a tomu u prilog ide i ovogodišnja suradnja s a capella sastavom Aka Cresendo s kojima su snimili i nedavno objavljen spot Božić dolazi, a sastav je nastupio i kao gost ovogodišnje manifestacije i naravno oduševio publiku. Ovakve suradnje primjer su razmjene umjetničkih iskustava i znanja, prekrasnog spoja talenata zadarske mlade umjetničke scene ojega svakako treba podržati.
Ova manifestacija međuostalim, za cilj ima i poticanje autorskog rada mladih glumaca. Mladi glumci i glumice uz poprilično intenzivan raspored posljednjih mjeseci, pripremili su svoje autorske glumačke točke i nasmijali publiku.
Jakov Soldo i Jakov Ćuković osmislili su svoj kratki nastup i svakako opravdali još jednom nagradu, a Antonija Mašina, Areta Nižić, Dora Vrkić i Luce Slišković svojim su se autorskim radom pod nazivom Golf dvica četiri sica oprostile od Igrajmo se nakon dugog niza godina.
Protekle godine bile su glavne promotorice zadarske kulture i kazališne umjetnosti mladih našega grada, ujedno i rada Igrajmo se, gostujući na mnogim festivalima izvan naših granica. Ove djevojke najbolji su primjer kvalitetnog rada, talenata, međusobnog povjerenja i timskoga rada ove grupe. Ono što ostaje jesu svakako uspomene i prijateljstvo koje se nastavlja i nakon završetka ovog dijela njihovog životnog putovanja.
Nobi je poseban trenutak za svakog polaznika Igrajmo se prepun emocija koje naglašavaju zajedništvo i snagu timskoga rada. Oni koji su primili zlatni kipić u ruke ujedno su dobili i dodatnu odgovornost, opravdati nagradu, a oni koji nisu svakako su motivirani ostvariti taj cilj.
magazin
VIDEO / Klapa Puntamika donosi toplu božićnu priču u pjesmi “Božić je u svitu”
Božić je u svitu božićna je pjesma kojom nas Klapa Puntamika podsjeća na najemocionalnije blagdansko vrijeme u godini. Denis Maričić potpisuje glazbu, a na tekstu mu se pridružuje i Marko Dunatov. Na aranžmanu su radili Saša Gajić i Ante Jurić dok je produkciju zaokružio Tomislav Pehar. Za pjesmu je snimljen i spot koji je lokacijski vezan za pitoreskni Ražanac. Režiju za spot potpisuje Toni Mađerić.
“Zanimljivo je da su u Ražancu još uvijek sačuvana jedna od posljednjih ručno zvonjenih crkvenih zvona u Dalmaciji, običaj koji gotovo posvuda nestaje. Upravo tu vrijednu tradiciju poželjeli smo zabilježiti u projektu.”, poručuje Klapa Puntamika te nastavlja: “Vođeni stihom “Zazvonit će zvona točno u po noći”, odlučili smo u videospot unijeti i stvarna ražanačka zvona koja se pojavljuju u više kadrova kao snažan simbol te izvorne, gotovo izgubljene baštine. Zahvaljujući dobroj volji mjesnog zvonara Branka Žagara – Brace, uspjeli smo povezati glazbu, mjesto i tradiciju u jednu toplu, autentičnu božićnu priču.”
Autorski tim Klape Puntamika već dugi niz godina inspiraciju pronalazi u snažnim dalmatinskim motivima, posebno u čarobnom prostoru podvelebitskog kanala, gdje se moćni Velebit sa svojom divljom, mističnom ljepotom slijeva prema moru. Ta dramatična linija susreta planine i mora postala je zaštitni znak njihovog vizualnog identiteta, a i u ovom projektu ima posebno simbolično mjesto.
Ovoga puta božićna priča pronašla je svoj dom u prekrasnom Ražancu, mjestu koje ih je oduševilo jednostavnošću, ljepotom, tradicijom i toplinom ljudi. U suradnji s Ražancem klapa Puntamika već priprema i novi videospot za pjesmu Ja sam dite Dalmacije, koja je ujedno i naslovna pjesma njihovog nadolazećeg albuma.







