Connect with us

Hrvatska

Stožer: Od sutra u ponoć ukidaju se gotovo sve mjere; Beroš: Došao je i taj dan!

Objavljeno

-

Izvor: N1

Nacionalni stožer civilne zaštite na konferenciji za novinare izvijestio je o ublažavanju gotovo svih epidemioloških mjera uvedenih radi suzbijanja epidemije covida-19. Na snazi su ostale samo dvije mjere.

Ministar unutarnjih poslova, Davor Božinović, na početku je pressice rekao da je epidemiološka slika u Hrvatskoj znatno povoljnija nego krajem prošle i početkom ove godine, a posljedice bolesti covid-19 više nemaju značajniji utjecaj te da zdravstveni sustav više nije opterećen, kao prije nekoliko mjeseci.

“S obzirom na ovakve podatke, Stožer je već tjedan dana u zasjedanju i pripremili smo odluke kojima se ukida najveći dio uvedenih epidemioloških mjera, s tim da bi ostala obveza korištenja maski, za neke kategorije ljudi dok bi se nekim kategorijama preporučilo nošenje maski”, rekao je Božinović.

Ukidanje mjera omogućava povoljna epidemiološka situacija, a nošenje maski se propisuje kao mjera samo u okolnostima koje su ocijenjene kao okolnosti visokog rizika, dok se u okolnostima nižeg rizika daje samo kao preporuka. Maske će biti obvezne u zdravstvenom sustavu i u zdravstvenim ustanovama, i kod djelatnika i kod osoba koje u takve ustanove dolaze te kod zaposlenika ustanova socijalne skrbi koje pružaju uslugu smještaja za starije osobe i osobe s invaliditetom, rekao je Božinović.

Korištenje maski ovisit će o individualnoj procjeni i odgovornosti pojedinca, a ne o nadziranju i zapriječenim sankcijama, rekao je Božinović.

Odluke stupaju na snagu sutra u ponoć

Druga je odluka o privremenom ograničavanju prelaska granice, rekao je ministar. “U odnosu na staru odluku, najvažnija promjena je da više nema zabrane ulaska u RH bez obzira iz kojih zemalja i iz kojeg razloga se dolazi”, rekao je Božinović, dodavši da državljani Europske unije za ulazak neće trebati covid-potvrdu, dok će je ostali državljani pri ulasku u Hrvatsku trebati pokazati.

Odluke stupaju na snagu 9. travnja u ponoć.

“Praktički, od sutra u ponoć stavljamo izvan snage gotovo sve odluke Stožera koje se tiču svih dosadašnjih ograničenja, ostaje samo obveza korištenja maski za zaposlenike i korisnike u zdravstvenom i sustavu socijalne skrbi koje pružaju usluge smještaja i skrbi, kao i za posjetitelje”, rekao je Božinović.

Što se tiče covid-potvrda na nacionalnoj razini mogu se koristiti samo u zdravstvenom sustavu i kad je u pitanju smještaj u socijali, ali o tome će donijeti odluke nadležni ministri za sektore zdravstva i socijale, rekao je Božinović.

Beroš: Došao je i taj dan

“Došao je i taj dan, i to vrlo simbolično na Svjetski dan zdravlja, koji obilježavamo 7. travnja svake godine”, rekao je ministar zdravstva, Vili Beroš, dodavši da je odluka odraz aktualnog trenutka i da se sve uzelo u obzir.

“Usmjereni smo i prema jeseni i opreza nikad dosta. Redukcija mjera je vrlo dobrodošla, ali pratit ćemo sve relevantne epidemiološke parametre”, rekao je Beroš.

“I dalje svjedočimo padu broja zaposlenika u bolnicama. Danas je hospitaliziran 591, pet manje nego jučer”, rekao je Beroš.

Želim posebno naglasiti da nitko ne smije smatrati da je ovime pandemija gotova, ona je još uvijek oko nas. Poglavito stariji i imunokompromitirani sugrađani i dalje se moraju paziti, rekao je Beroš.

Popuštanje mjera zbog 4 osnovna elementa

Imamo mogućnost na temelju parametara koje pratimo već duže vrijeme popustiti epidemiološke mjere u Republici Hrvatskoj, to temeljimo na 4 osnovna elementa: poboljšanje epidemiološke situacije, pada nam broj oboljelih i hospitaliziranih, imamo situaciju s time da smo više od 70 posto odrasle populacije cijepili makar jednom dozom i imamo od nove godine do danas oko 600.000 zaraženih omikronom, to je jedan značajan dio populacije koji je bilo cijepljenjem ili na prirodan način stekao imunost, a i bitan faktor je da nam dolazi toplije vrijeme, bit ćemo na otvorenom i manje će se aerosolom moći prenositi i ova respiratorna infekcija i druge. Pratili smo situaciju u drugim zemljama i šire, koji imaju i rekordne brojke, a popuštaju mjere, rekao je šef HZJZ-a, Krunoslav Capak.

Ako gledamo s kliničke strane, već mjesec dana imamo stabilnu situaciju, gdje se ne povećava broj hospitaliziranih. Moramo biti oprezni, jer u bolnici obično budu stariji i s komorbiditetima. Čini se da bi, barem u našem području, situacija mogla ostati stabilna do jeseni. Omikron je praktički zauzeo Europu, a klinički se ne razlikuju ni njegove varijante. Moramo na vrijeme razmišljati da će brzo doći jesen i da dotad moramo sve pripremiti da bismo se mogli u zimskom razdodblju uspješno nositi s eventualnim povećanjem, rekla je ravnateljica Klinike za infektivne bolesti, Alemka Markotić, dodavši da je situacija zasad dobra, ali da je za starije i imunokompromitirane osobe i dalje važno čuvati se.

Gdje će sve maske ipak biti obavezne?

Mi smo kazali koje su to situacije u kojima će nošenje maski biti obavezne. Sve drugo su preporuke. Mislim da je svakom našem građaninu potpuno jasno kada je dobro nositi masku za lice. Jedno je obaveza, drugo preporuka. Preporuka je za sve situacije gdje su gužve – javni prijevoz, veća okupljanja… Na sljedećoj konferenciji netko će imati masku, netko neće. Onaj tko ima masku, zna zašto je nosi. Onaj koji neće nositi masku, to nije stvar sankcioniranja ili obveze. Došlo je vrijeme da svatko, kad ne govorimo o najrizičnijim skupinama, izvrši vlastitu procjenu, rekao je ministar Božinović.

Capaka su pitali razmišlja li se o ukidanju mjere samoizolacije. “Vrlo su rijetke zemlje koje su ukinule samoizolaciju za bliske kontakte. Mi jesmo razgovarali o tome, nema više obveze da djeca u školi, ako u jednom razredu dijete postane pozitivno, idu u samoizolaciju”, rekao je Capak.

Dok god je virus oko nas, bit će potrebe za testiranjem, rekao je ministar Beroš.

Razmišlja se o ukidanju epidemije, ali još nije sazrelo vrijeme za to, rečeno je iz Stožera.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

KTC povlači proizvod, provjerite jeste li ga kupili!

Objavljeno

-

By

KTC je na svojim stranicama objavio da se povlači proizvod PEPITO 1l rum punch.

Proizvod se povlači s tržišta jer je redovitom kontrolom nad proizvodnjom utvrđeno manje odstupanje u pogledu korištenja određenih prehrambenih aditiva.

“Predostrožnosti radi, obavještavamo cijenjene potrošače kako predmetni proizvod povlačimo s tržišta”, poručuju iz KTC-a.

Ako ste predmetni proizvod kupili na prodajnim mjestima KTC-a, javite se na prodajno mjeste. Iz KTC-a navode da se povlačenje odnosi samo na proizvod navedenog LOT broja (LOT BROJ:005 21.12.2023.; LOT BROJ: 001 13.02.2024.) koji se navodi u ovoj obavijesti.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Hrvatska među zemljama EU-a s najnižim cijenama plina i struje

Objavljeno

-

By

Kućanstva u EU i eurozoni plaćala su u drugoj polovini 2023. godine nešto niže cijene plina i struje nego u prvih šest mjeseci, a Hrvatska je zadržala mjesto u skupini zemalja s najnižim cijenama, znatno nižim od europskog prosjeka, pokazali su u četvrtak podaci Eurostata.

Prosječna cijena struje za kućanstva u EU pala je u drugoj polovini 2023. za 3,7 posto u odnosu na prvih šest mjeseci, kliznuvši na 28,3 eura za 100 kilovatsati, izračunao je Eurostat. U odnosu na drugu polovinu 2022. godine bila je gotovo nepromijenjena.

U eurozoni kućanstva su 100 kilovatsati struje u drugoj polovini prošle godine u prosjeku plaćala 30 eura, za 3,8 posto manje nego u prvih šest mjeseci. U odnosu na isto razdoblje 2022. cijena joj je bila viša za 3,1 posto.

“Troškovi energije, opskrbe i mreža stabilizirali su se u prvoj polovini godine i pokazuju pad u drugoj polovini u odnosu na vrhunac u 2022., ali su još uvijek na visokoj razini”, zaključuju statističari.

Ukinuti mehanizmi pomoći

Prosječna cijena plina za kućanstva u EU bila je pak u razdoblju od srpnja do prosinca manja za pet posto nego u prvoj polovini godine, kliznuvši na 11,3 eura za 100 kilovatsati. U usporedbi s drugom polovinom 2022. bila je gotovo nepromijenjena.

U eurozoni plin je za kućanstva u drugoj polovini prošle godine pojeftinio za 7,6 posto, na 12,2 eura za 100 kilovatsati. U odnosu na drugu polovinu 2022. bio je skuplji za sedam posto.

Niži računi kućanstava za plin i struju nego u prvoj polovini godine odražavaju pad cijena na tržištima, koji je djelomice amoriziralo ukidanje mehanizama državne pomoći, objašnjavaju u Eurostatu.

Jeftina “trojka”

Najnižu cijenu plina, izraženu u eurima, plaćala su u drugoj polovini prošle godine kućanstva u Mađarskoj, od 3,3 eura za 100 kilovatsati.

Slijedi Hrvatska sa cijenom plina za kućanstva u drugoj polovini 2023. od 4,6 eura za 100 kilovatsati, kada se uključe svi nameti, većom za 4,4 posto nego u prvoj polovini godine. Usporedba s istim razdobljem 2022. godine pokazuje upola blaže poskupljenje.

Eurostat napominje da se usporedbe cijena u Hrvatskoj temelje na fiksnom tečaju eura za kunu, podsjetivši da je 1. siječnja prošle godine ušla postala članica eurozone.

U skupinu zemalja s najnižom cijenom plina za kućanstva u drugoj polovini 2023. svrstala se i Rumunjska gdje je stajao 5,6 eura.

Najvišu cijenu plina, izraženu u eurima, plaćala su pak kućanstva u Nizozemskoj i Švedskoj, od 24,8 eura odnosno 20,7 eura za 100 kilovatsati.

Cipar i Malta ne objavljuju podatke o cijenama plina, a Finska ne objavljuje cijene plina za kućanstva.

Povoljna Mađarska

Kućanstva u Mađarskoj plaćala su i najnižu cijenu struje u drugoj polovini prošle godine, od samo 11,3 eura za 100 kilovatsati. Slijede Bugarska i Malta gdje je stajala 11,9 odnosno 12,8 eura.

Kućanstva u Hrvatskoj plaćala su u drugoj polovini prošle godine 14,8 eura za 100 kilovatsati struje, kada se uključe svi nameti. To znači da se njezina cijena nije značajnije promijenila od druge polovine 2022. kada je bila poskupjela za 9,3 posto u odnosu na prethodnih šest mjeseci.

Najviše su pak u drugoj polovini 2023. za struju izdvajala kućanstva u Njemačkoj, gdje je 100 kilovatsati stajalo 40,2 eura. Slijede Irska i Belgija sa cijenom struje za kućanstva od gotovo 38 eura za 100 kilovat sati.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Hrvati na EU izborima mogu birati i strance, DIP objasnio kako

Objavljeno

-

By

Državno izborno povjerenstvo (DIP) podsjeća da na europskim izborima 9. lipnja, pravo birati i pravo biti birani, odnosno kandidirati se, imaju i državljani druge države članice EU s prebivalištem ili boravištem u Hrvatskoj.

Ostvari li to pravo u Hrvatskoj, državljanin druge članice EU, ne može ga ostvariti u matičnoj državi, niti u drugoj članici EU, na istim izborima.

Da bi mogao glasovati na europskim izborima, državljanin druge države članice EU, mora najkasnije 9. svibnja podnijeti zahtjev za upis u Registar birača nadležnom upravnom tijelu županije, odnosno Grada Zagreba koje vodi taj Registar.

Uz taj zahtjev, treba predočiti izjavu u kojoj će, uz ostalo, stajati da će pravo glasa ostvariti samo u Hrvatskoj i izjavu da nije lišen prava glasovanja u državi članici EU čiji je državljanin.

Navedeni zahtjev podnosi nadležnom upravnom tijelu koje vodi Registar birača, prema mjestu prebivališta ili boravišta u Hrvatskoj.

Kontakt podaci nadležnih upravnih tijela bit će dostupni na mrežnim stranicama Ministarstva pravosuđa i uprave – https://mpu.gov.hr/.

DIP podsjeća i da birači druge države članice EU glasuju na biračkim mjestima određenima prema mjestu njihovog prebivališta ili boravišta.

Kad je riječ o kandidiranju na europskim izborima, DIP ističe da to pravo imaju i državljani druge države članice EU ako zadovoljavaju zakonske uvjete i pod uvjetom da u Hrvatskoj i državi članici EU čiji su državljani, pojedinačnom sudskom presudom ili administrativnom odlukom protiv koje je dopušten pravni lijek nisu lišeni prava na kandidiranje i da su upisani u Registar birača.

Ima li državljana drugih država članica EU na listama za europske izbore i koliko, vidjet će se nakon što DIP u srijedu poslijepodne objavi zbirnu listu pravovaljanih lista.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu