Connect with us

Hrvatska

Članak NYT o padu bukinga u Hrvatskoj: “Ljudima smo na karti centimetar od Ukrajine”

Objavljeno

-

Mnoge turističke europske zemlje, poput Hrvatske, Španjolske i Italije, ponadale su se da će ova sezona biti mnogo bolja od prethodne dvije zbog ukidanja pandemijskih mjera, no sve je zakomplicirala situacija s Ukrajinom.

Diego Sanz, turistički vodič u Španjolskoj, kazao je za The New York Times da se poveselio kada je sredinom veljače primio prvu međunarodnu grupnu rezervaciju u više od godinu dana.

“Mi živimo u samome raju. Bili smo sigurni da će sve sjesti na svoje mjesto kada se ukinu mjere i da će nam se turisti ponovo vratiti kao pčele koje nasrnu na nektar”, rekao je Sanz.

No nakon što je Rusija krajem veljače napala Ukrajinu, došlo je pada broja međunarodnih rezervacija. U prvom tjednu rata broj zrakoplovnih rezervacija u Europi pao je za 23 posto.

“Upravo smo usred jake oluje”

“Upravo smo usred jake oluje”, kazao je Sanz govoreći i doslovno i figurativno. Naime, regiju Costa Blanca je zadesila jedna od najjačih kišnih oluja u povijesti. Pljusak je trajao 18 uzastopnih dana i prouzročio nagle poplave.

“Sunce će se vratiti, ali što će biti s ratom i ekonomskim problemima? Ne znam hoćemo li nešto zaraditi ovoga ljeta”, dodao je turistički vodič.

Što se tiče restorana, vlasnici se trude pronaći jeftinu zamjenu za pšenicu i suncokretovo ulje, od kojih 75 do 80 posto dolazi iz Rusije i Ukrajine.

“Pokušavamo biti fleksibilni. Primjerice, koristimo maslinovo ulje umjesto suncokretovog. Ali problem je u upravljanju troškovima, oni postaju skuplji”, rekao je Javier Garcia Cuenca, potpredsjednik lanca hotela Magic Costa Blanca Hotels and Resorts.

Pad rezervacija u Hrvatskoj

Hrvatska se često svrstava među europska gospodarstva koja najviše ovise o turizmu, pri čemu prihod od te grane čini oko jedne petine BDP-a. U 2021. Hrvatsku je posjetilo 13.8 milijuna turista te je ostvaren 84.1 milijun noćenja. BDP je tada porastao za 10.4 posto. No i u Hrvatskoj je sada zabilježen pad broja rezervacija, navodi NYT.

Privatna izletnička kompanija Dubrovnik Boats, čija većina klijenata stiže iz Sjedinjenih Država, očekivala je da će ova godina rušiti rekorde. No nakon invazije na Ukrajinu, stopa rezervacija je pala za 70 posto.

“Strancima smo na karti udaljeni jedan centimetar od Ukrajine”, rekao je vlasnik Nikša Smojver.

Dodatno, čarter-kompanije brinu rastuće cijene plina i moguća nestašica goriva. Dubrovnik Boats sada naplaćuje izlet na relaciji Dubrovnik-Hvar 750 dolara (oko 5160 kuna). Tvrtka do sada nije povećala cijene karata, ali će možda to morati napraviti.

“Osjeća se depresija”

Slična situacija je i u Italiji, gdje je sve manji optimizam oko uspješnosti ove sezone. Prije pandemije, turizam je činio oko 14 posto talijanskog BDP-a, a 2019. je ovu zemlju posjetilo više od 63 milijuna turista.

“Osjeća se depresija. Mislili smo da je kriza zbog pandemije gotova, a sada je opet zabilježen pad rezervacija”, rekla je Margherita Capponi, koja radi kao turistički vodič u Rimu.

Bernabo Bocca, predsjednik talijanske hotelske udruge Federalberghi, rekao je da ga najviše brinu troškovi energije, koji su posljednjih mjeseci u Italiji značajno porasli.

“Hoteli troše puno energije. Rade sedam dana u tjednu, 24 sata na dan. Cijena energije je stoga važna komponenta u poslovanju”, kazao je Bocca.

Talijanski ministar turizma Massimo Garavaglia je nedavno spomenuo anketu provedenu među putnicima iz SAD-a u kojoj je 47 posto od 4500 ispitanika reklo da će posjetiti Europu tek kada vide kako će se razvijati situacija u Ukrajini.

“Naravno, ako polovina američkih turista ne dođe u Europu, to će biti drama”, rekao je Garavaglia.

Neki ipak optimistični u pogledu sezone

No mnoge turističke agencije ipak su optimistične u pogledu ove sezone, unatoč ratu koji buja u Europi i pandemiji koronavirusa. Prošli je tjedan putnička agencija Expedia objavila da Europu čeka “dobro ljeto”, dodavši da su američki turisti ove godine pet puta više pretraživali putovanja za Britaniju, Njemačku i Francusku u odnosu na isto razdoblje 2020. godine.

Hotelijeri na Costa Blanci su s turističkim agencijama potpisali ugovore s fiksnim cijenama, što će vjerojatno rezultirati manjim brojem otkazivanja. Cuenca, iz lanca hotela Magic Costa Blanca, kazao je kako za sada nije povisio cijene i da je već rezervirana polovina hotelskih soba.

“Morat ćemo pratiti inflaciju i možda ćemo morati prilagoditi naše stope kako bismo zadržali profit. Nećemo imati toliko dobru godinu kao smo očekivali. Ali još uvijek postoji velika potražnja. Naime, ljudi su tijekom pandemije shvatili da bi mogli umrijeti i da neće živjeti vječno pa sada više razmišljaju o odmoru i slobodnom vremenu”, rekao je Cuenca.

Wendy Hartfield, učiteljica iz Yorkshirea u Engleskoj, stigla je prošloga tjedna u španjolski Benidorm s nadom da će upiti dosta sunca i igrati golf. No zbog kiše je većinu vremena provela u zatvorenom.

“Htjela bih se vratiti na ljeto, ali s obzirom na to kako se stvari razvijaju, to bi moglo biti preskupo. Prvo moram platiti račune kod kuće”, kazala je Hartfield.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Koliko košta liječenje u bolnici? Objavljen novi cjenik

Objavljeno

-

By

Pixabay

Od 5. prosinca 2025. na snazi su nove cijene koje HZZO plaća ugovornim zdravstvenim ustanovama za pruženu zdravstvenu zaštitu pacijentima. To znači da su i iznosi participacije za osiguranike koji nemaju dopunsko osiguranje od danas nešto malo veći s obzirom na to da pacijent bez dopunskog plaća 20% ukupne cijene pojedine zdravstvene usluge, osim u slučaju kad je propisan minimalni ili maksimalni iznos plaćanja pojedine zdravstvene usluge.

Bolnicama su povećani koeficijenti za dijagnostičko-terapijske postupke (DTP) od 10%, dok su cijene programa preventivne zdravstvene zaštite te cijene dijagnostičko-terapijskih postupaka uvećane od tri do sedam posto, prenosi Večernji list.

Korigirane su i cijene za dan bolničkog liječenja. Dan “obične” bolničke skrbi pacijenta koji nema policu dopunskog zdravstvenog osiguranja košta 17,70 eura, kao i do sada, jer je to minimalni propisani iznos (4,01% proračunske osnovice). S pojačanom skrbi cijena se penje na 28,45 eura, što je do sada bilo 24,69 eura. Produženo liječenje na kirurškim odjelima po danu plaća se 25,20 eura, a završi li netko bez dopunskog na produljenom liječenju u intenzivnoj jedinici, po danu će ga to koštati 56 eura.

Boravak u bolnici može biti najveći trošak, ali ipak ne veći od 530,88 eura, koliki je najviši iznos participacije po jednom ispostavljenom računu s obzirom na to da taj račun može iznositi najviše 120,26% proračunske osnovice. Niz je postupaka za koje participacija iznosi i po nekoliko stotina eura. Iako pacijentima nije javno dostupan cjenik prema kojem bi se ravnali pri odluci trebaju li se odlučiti za policu dopunskog ili ne, uvidom u HZZO-ove šifrarnike moguće je vidjeti pune cijene pojedinih medicinskih postupaka, u kojima onda pacijent bez dopunskog sudjeluje s 20% ili minimalnim propisanim iznosom ako je takav propisan za određenu uslugu.

Među skupljim dijagnostičko-terapijskim postupcima tako je operativno liječenje prijeloma palčane kosti, koje će pacijent bez dopunskog platiti 377,33 eura. Operacija prijeloma kostiju šake naplatit će se 132,26 eura. Koronarografija se doplaćuje 391,22 eura. Za postupak perkutane koronarne intervencije, koja se može raditi planirano, ali i kao hitna intervencija kod akutnog infarkta miokarda, participacija iznosi 487,56 eura.

Vađenje krajnika će pacijent bez dopunskog nadoplatiti 130,93 eura, dok će za kirurški zahvat na bubnjiću (npr. zbog akutne gnojne upale srednjeg uha) platiti 112,23 eura. Dođe li do nenadane laparoskopske kolecistektomije tj. vađenja žučnjaka, zahvata koji HZZO bolnici plaća 1852,10 eura, pacijent bez dopunskog zdravstvenog osiguranja morat će ga doplatiti s 370,42 eura.

Od sljedeće godine povećan je prihodovni cenzus za ostvarivanje prava na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje HZZO-a pa će to pravo imati osobe kojima ukupni prihod u prethodnoj kalendarskoj godini po članu obitelji nije bio veći od 458,08 eura, a za samce 573,50 eura. Do sada je to bilo 421,92 odnosno 528,23 eura.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

FOTO / Objavljena prognoza za iduća tri mjeseca: Što nas čeka ove zime

Objavljeno

-

By

Severe Weather Europe

Nad Europom se za prvu polovicu prosinca predviđaju uglavnom normalne do iznadprosječne temperature, potaknute zapadnim do jugozapadnim strujanjem. To donosi blagi obrazac na kontinent, s prekidom dotoka hladnog zraka ili potisnutim daleko na sjever.

Severe Weather Europe objavio je prosječnu prognozu snježnih oborina za meteorološku zimsku sezonu , koja pokriva razdoblje prosinac-siječanj-veljača. Gledajući sezonski prosjek prema ECMWF-u, vide se ispodprosječne snježne padaline na većem dijelu kontinenta, s glavnim područjima snježnih padalina pomaknutim prema sjeveru, no vide se i neka središnja i zapadna područja koja pokazuju manji deficit snijega. No u usporedbi s prognoziranim podacima iz prethodnog mjeseca, postoji određeno poboljšanje. U najnovijim podacima sada se predviđa više snježnih oborina za središnje i zapadno-središnje dijelove te za dijelove Ujedinjenog Kraljevstva i Irske. Ne vidi se porast snažnih snježnih oborina kao rezultat stratosferskog zagrijavanja.

Prosinac

Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje uglavnom negativne anomalije, osim na krajnjem sjeveru. Iznenađujuće je vidjeti manje snijega na većim nadmorskim visinama, što ukazuje više na problem niske količine oborina, nego na tople temperature, kažu prognostičari.

Siječanj

U siječanjskoj prognozi ne vidi se nikakvo poboljšanje. Predviđa se da će većina Europe imati manje snježnih padalina sredinom zime, ali vidi se i da će neka područja prema jugoistoku dobiti više snijega u tom razdoblju, zajedno s krajnjim sjeverom.

Veljača

Prognoza za veljaču pokazuje nešto manji deficit u usporedbi s podacima za siječanj. Iako oba mjeseca izgledaju vrlo siromašna snijegom, crvena boja ne znači da uopće nema snijega. To samo pokazuje da se očekuje manje snijega nego inače.

Gledajući sezonski prosjek prema UKMO-u za Europu, vidi se prilično slaba prognoza snježnih padalina, sličnu onoj ECMWF-a. Za većinu kontinenta predviđa se sezona snježnih padalina ispod prosjeka, osim za krajnje sjeverne dijelove. “Prema našem iskustvu, UKMO je obično manje optimističan u pogledu snježnih padalina od ECMWF-a, pa je to i očekivano. Najnovija analiza pokazuje puno bolje količine snježnih oborina u usporedbi s podacima iz prethodnog mjeseca. Vjerojatno je da neko poboljšanje dolazi od trenutnog događaja stratosferskog zagrijavanja. Velik dio kopna pokazuje više snježnih oborina u najnovijoj prognozi, a možemo vidjeti i poboljšane snježne oborine nad južnim dijelom Ujedinjenog Kraljevstva”, piše Severe Weather Europe.

Severe Weather Europe
Severe Weather Europe

Snježne oborine

Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje jače negativne anomalije, baš kao i ECMWF. Ovo slaganje u oba modela daje određenu težinu ovom scenariju, sa sporijim početkom sezone snježnih oborina. Još uvijek postoje neka južno-središnja i sjeverna područja s normalnim do iznadprosječnim ili normalnim snježnim oborinama. Prognoza snježnih oborina za siječanj pokazuje pak određeno poboljšanje u dijelovima središnje Europe, čak s nekim područjima iznad prosjeka, te manjim deficitima u odnosu na zapadne dijelove. To sugerira da je glavni problem ovog mjeseca vjerojatno nedostatak oborina, uz blaže temperature, prenosi Večernji list.

Prognoza snježnih oborina za veljaču ponovno smanjuje potencijal snijega u većem dijelu Europe, osim na krajnjem sjeveru. I dalje se vidi manji nedostatak snijega u usporedbi sa siječnjem, pa je vjerojatno da će se više raditi o jednokratnim snježnim oborinama.

Severe Weather koristi dva sustava, jedan je UKMO sustav dugoročnih prognoza, a razvio ga je Meteorološki ured Ujedinjenog Kraljevstva. ECMWF (Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze) je međuvladina organizacija koja je razvila Integrated Forecasting System (IFS), sveobuhvatni globalni prognostički sustav koji se sastoji od više povezanih modela za izradu vremenskih prognoza.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

U željeznim tavama popularnog domaćeg trgovca pronađen arsen, odmah ih vratite u trgovinu

Objavljeno

-

By

Unsplash/Ilustracija

Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu proizvoda Grill King Cast Iron tava s drvenom ručkom, 29 cm, EAN: 3858885652961, zbog migracije anorganskog arsena.

Proizvod nije u skladu s Uredbom 1935/2004 Uredba Europskog parlamenta i Vijeća od 27. listopada 2004. o materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom i stavljanju izvan snage direktiva 80/590/EEZ i 89/109/EEZ.

Tava
Screenshot

Detalji o opozivu dostupni su na web stranici subjekta.

Podaci o proizvodu:

  • Dobavljač: PRO-TRADE d.o.o., Zagreb (LONCI&POKLOPCI by Bajde)
  • Zemlja podrijetla: Kina
  • Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima
 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu