Connect with us

Hrvatska

Milanović: Glavna zadaća HV-a je obrana hrvatskih granica

Objavljeno

2 godine prije

-

Predsjednik Republike Zoran Milanović u petak je na obilježavanju 15. obljetnice ustrojavanja Gardijske mehanizirane brigade HKoV-a poručio da je glavna zadaća Hrvatske vojske obrana hrvatskog teritorija, hrvatskih granica, a sve drugo pa i međunarodni savezi “dolazi kasnije”.

U obraćanju pripadnicima brigade u Kninu, Milanović je najavio i da će idući tjedan u Mostaru nazočiti obilježavanju godišnjice osnutka Hrvatskog vijeća obrane (HVO).

U govoru se spomenuo dana oslobođenja Knina koji je opisao kao dan koji u povijesti naroda i nacija ima “vezivni faktor”; dan za koji svi znaju i svi znaju što su u tom trenutku radili i gdje su tom trenutku bili. Dan koji je, kako je naglasio, “donio trenutak nezapamćene sreće i zadovoljstva svakom hrvatskom čovjeku i svakom hrvatskom patriotu”.

– On je za našu naciju vjerojatno jedan i jedinstven. Taj dan svojim briljantnim ratnim pobjedama omogućili su nam vaši prethodnici, suborci iz onog vremena, poručio je Milanović te naglasio da ti ljudi nikad neće biti zaboravljeni.

– Hrvatskoj su oni donijeli slobodu i nevjerojatnu i nezabilježenu radost da je sve gotovo, rekao je. “Ne zluradost, ne mržnju prema protivniku, nego baš onu običnu, iskonsku, duboku ljudsku radost. Bez toga nema života, bez toga nema potomaka, bez toga nema budućnosti ni čovjeka, ni obitelji, niti nacije”, naglasio je.

Glavna zadaća Hrvatske vojske obrana je hrvatskih granica

Pripadnicima brigade predsjednik Milanović je poručio da “teže najboljem” i kako ne smiju zaboraviti da im je najvažniji zadatak – obrana hrvatskih granica, hrvatskog teritorija.

– Onoga što svaku naciju i državu čini državom, bez čega ne postoji, a to je teritorij koji je omeđen granicama, to je stanovništvo i to je demokratski izabrana narodna vlast, vlast predstavnika naroda u predstavničkoj demokraciji, istaknuo je. To je u političkom i ustavnopravnom smislu sveto trojstvo koje se brani, dodao je.

– Sve drugo dolazi kasnije – i međunarodni savezi u kojima treba biti lojalan, pošten i odan saveznik onima kojima si prisegnuo da ćeš biti saveznik, i u solidarnosti s državama kao što je Ukrajina, koja je napadnuta od Rusije i koja tu solidarnost i ljudski i politički zaslužuje i od nas je ima i imat će je, naglasio je.

– Međutim, vaš glavni i jedini zadatak, istaknuo je Milanović u obraćanju vojnicima, sva vaša nastojanja, sva naša nastojanja, i sva moja nastojanja kao trenutnog prolaznog predsjednika i vrhovnog zapovjednika, je da vas se osposobi i trenira upravo za to i u tom smislu i s tim ciljem unaprjeđujte se da biste odvraćali i da bi ste, ne dao Bog, sutra morali braniti.

Bit ću u Mostaru na obilježavanju osnutka HVO-a

Predsjednik Milanović je potom najavio da će za tjedan dana biti na postrojavanju u povodu godišnjice osnivanja HVO-a.

Kako je naglasio, HVO je zajedno s Hrvatskom vojskom, pod vodstvom Hrvatske vojske, zajedničkim zapovjedništvom, temeljem međunarodnog sporazuma potpisanog u Splitu između hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana i predsjednika BiH Alije Izetbegovića, oslobađao BiH i omogućio da to bude slobodna zemlja, zemlja u kojoj je konačno prestao rat.

– E to se danas ne samo zaboravlja, nego vrlo drsko i sustavno podcjenjuje i Hrvatskoj kao i obično, nabijaju kompleksi krivnje, odgovornosti – umjesto da se kaže hvala i ne ponovilo se, rekao je.

Za tjedan dana u Mostaru će, kako je rekao, sinovima Hercegovine i Bosne prenijeti pozdrave pripadnika Hrvatske vojske jer, poručio je, “mi smo dvije države – mi poštujemo tuđe i drugo, ali u ratu to je bilo jedno”.

– Tko god to ne priznaje ili ne vidi, slabo vidi ili ne želi vidjeti, zaključio je Milanović te još jednom gardistima čestitao njihov dan.

 
Povezane teme :
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Turisti u Hrvatskoj troše gotovo četiri puta manje nego u Francuskoj. Otkud tolika razlika?

Objavljeno

17 minuta prije

-

24. travnja 2024.

By

Hrvatski turizam suočava se s ograničenjima daljnjeg rasta, navode u Hrvatskoj udruzi poslodavaca.

Hrvatska ima svega 15 posto kreveta u hotelskom smještaju, a kad u nazivnik uračunamo nekomercijalni smještaj, odnosno vikendice, efektivno ima tek 9,5 posto hotelskih kreveta u ukupnom smještaju, za razliku od Grčke koja u hotelima ima 71 posto kapaciteta, Italije s 43 posto hotelskih kreveta te Španjolske s 53 posto hotelskih kapaciteta.

To za posljedicu ima relativno nisku potrošnju turista u Hrvatskoj od oko 150 eura po danu u odnosu na potrošnju u Italiji i Španjolskoj, u kojima turisti u prosjeku potroše oko 250 eura po danu, dok u Francuskoj gosti pak dnevno troše i više od 550 eura, navodi se u analizi Fokus tjedna Hrvatske udruge poslodavaca iz koje poručuju da je postojeći tempo rasta turističkih prihoda u Hrvatskoj neodrživ, piše Novi list.

Poticanje investicija

“Postojeća struktura kapaciteta u kojoj dominiraju kratkoročni najam s najnižim udjelom hotelskog smještaja na Mediteranu i u Europskoj uniji u ukupnom smještaju, a koji pak konzumiraju gosti niže, narušene kupovne moći, hrvatski turizam suočava s ograničenjima daljnjeg rasta.”

To samo aktualizira HUP-ov stav da u cilju podizanja dodane vrijednosti treba ubrzano i snažno poticati usmjeravanje investicija prema organiziranom smještaju kako bismo riješili problem najlošije strukture smještaja na Mediteranu, navodi se Fokusu tjedna glavnog ekonomista HUP-a Hrvoja Stojića.

U HUP-u se pritom referiraju na Zakon o turizmu kojim je prvi put adresiran problem prekomjernog turizma, ali se još čeka donošenje podzakonskih akata.

Za poticanje investicija predlažu jednostavno dobivanje koncesije neposredno na zahtjev za tehnološki ili funkcionalno neodvojive cjeline morskih plaža, turističkih privezišta i turističkih luka s hotelima, kampovima i turističkim naseljima.

Također traže precizno i fer reguliranje statusa imovine koja je nakon završetka procesa pretvorbe i privatizacije ušla u režim pomorskog dobra, što u HUP-u smatraju preduvjetom razvoja i dizanja kvalitete hrvatskog turizma.

Iako se dobri trendovi iz prošle godine nastavljaju i u prvom kvartalu ove godine, profitabilnost domaćih hotelskih grupa izlistanih na Zagrebačkoj burzi znatno je smanjena, upozoravaju u HUP-u.

Naime, udio operativne dobiti prije oporezivanja u ukupnom prihodu pao je u 2023. godini s 31,1 na 27,2 posto, dok je marža prije oporezivanja pala za 9 postotnih bodova u odnosu na 2021. godinu.

U uvjetima povišenih cijena energenata i repromaterijala te snažnih pritisaka na trošak rada dodatno generiranog rekordnim povećanjem ‘minimalca’ nastavljaju se pritisci na profitabilnost i financijski potencijal za investiranje u turističkom sektoru, smatraju u HUP-u.

Rast noćenja

Ipak, u HUP-u tvrde da bismo ove godine mogli ostvariti bolje rezultate u odnosu na lanjsku, rekordnu sezonu jer je booking u EU-u tek lani dosegnuo predpandemijske razine, također svjedočimo snažnom rastu korporativnih putovanja, a potražnja Europljana za putovanjima je relativno neelastična na pad realnog raspoloživog dohotka s obzirom da čini mali udio (ispod 3 posto) u dohotku prosječnog Europljanina, navode u HUP-u uz napomenu da »unatoč strahu od pada kupovne moći, europski turizam ostaje atraktivan.

Podsjećaju na to da su ukupna noćenja turista u 2023. godini porasla na 107,8 milijuna ili 2,8 posto u odnosu na 2021. godinu te gotovo dosegla predpandemijske rekorde zabilježene 2019. godine.

Pritom su inozemni prihodi od turizma dosegnuli rekordnih 14,6 milijardi eura (19 posto BDP-a bez indirektnih učinaka) u odnosu na 13,1 milijardu eura u 2022. te 10,5 milijardi eura ostvarenih u 2019. godini, pri čemu rast prihoda pripisuju inflaciji.

Ubrzati procese ishodovanja radnih dozvola za strane radnike

Hrvatski turizam zabilježio je najjači oporavak u EU-u, ali je i među tri najbolje mediteranske turističke velesile u odnosu na pretkriznu 2019. godinu, podsjećaju u HUP-u i dodaju da to valja zahvaliti dobrom kriznom menadžmentu tijekom pandemije, iznadprosječnom oporavku komercijalnih avioletova do destinacije, brzom povratku investicijama sektora na predpandemijske razine te ulasku u europodručje i Schengen, što je poboljšalo percepciju Hrvatske kao atraktivne i sigurne turističke destinacije, Novi list.

No, hrvatski turizam će se i idućih godina suočavati s velikim izazovom nedostatka radne snage te je u tom smislu potrebno dodatno aktivirati sav domaći radni potencijal daljnjom liberalizacijom zakonodavnog okvira tržišta rada te ubrzati procese ishodovanja radnih dozvola za radnike iz ‘trećih’ zemalja, predlažu u HUP-u i navode da je lani u turizmu izdano 46 tisuća radnih dozvola strancima, a ove godine se očekuje 50 do 55 tisuća.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Porezna uprava objavila upozorenje vezano uz povrat poreza: Pazite na ove poruke!

Objavljeno

19 sati prije

-

23. travnja 2024.

By

​Aktualizacijom povrata poreza bilježe se brojni pokušaji prijevara kolanjem phishing poruka u kojima se pošiljatelj lažno predstavlja kao Porezna uprava, upozorili su iz Porezne uprave.

“Apeliramo na sve obveznike da pozorno čitaju poruke koje im pristižu i ne daju nikakve dodatne podatke bez konzultacije s Poreznom upravom o istinitosti poruke.

Napominjemo, lažne poruke najčešće sadrže gramatičke pogreške i često upućuju na QR kod uz jednokratnu lozinku, a neophodno je obratiti pozornost na domenu s koje poruke stižu. Jedina službena domena Porezne uprave je @porezna-uprava.hr i ne sadrži dodatne znakove ni slova kao što je slučaj kod lažnih poruka (npr. @porezna-uprava.cnvelsalvador.com).

Dodatne informacije o prepoznavanju i postupanju s lažnim porukama dostupne su ovdje“, naveli su iz Porezne.

Podsjetimo, isplata povrata poreza na dohodak počinje 2. svibnja 2024. godine.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

ZIMA USRED PROLJEĆA / Autocesta do Rijeke je tijekom noći bila zatrpana snijegom. Sad je čista

Objavljeno

1 dan prije

-

23. travnja 2024.

By

Kako se može vidjeti na kamerama HAK-a, sve autoceste u Hrvatskoj su jutros prohodne iako su neke tijekom noći bile zatrpane snijegom koji je napadao.

Kako javlja HAK, za sve skupine vozila otvoreni su:

  • autocesta A1 Zagreb-Ploče-Karamatići
  • autocesta A6 Rijeka-Zagreb
  • državna cesta DC1 Karlovac-Knin-Split
  • stara cesta kroz Gorski kotar-DC3
  • Krčki most
  • Paški most
  • Most dr. Franja Tuđmana u Dubrovniku.

Kolnici su mokri ili samo vlažni i skliski u većem dijelu zemlje od kiše. Mogući su odroni. Zbog povremeno jakih pljuskova kiše moguće je naići na veću količinu vode koja se zadržava na kolniku.

Zbog vjetra na Jadranskoj magistrali (DC8) između Bakra i Svete Marije Magdalene, državnoj cesti između čvora i mjesta Križišće (DC99) i lokalnoj cesti Kraljevica-čvor Križišće (LC58107) zabrana je prometa za autobuse na kat, vozila s kamp-prikolicama i motocikle (I. skupina vozila).

Prometna prognoza za danas

Danas će se u većem dijelu zemlje voziti po mokrim i skliskim kolnicima, a u Gorskom kotaru i Lici mogući su susnježica i snijeg. Zbog jakog vjetra moguća su ograničenja za pojedine skupine vozila na cestama pod Velebitom. “Zastoje očekujemo na cestama gdje traju radovi te na gradskim prometnicama. Vozače upozoravamo da prilagode brzinu i način vožnje uvjetima na cestama”, objavio je HAK.

Usporeno će se voziti u zonama radova na zagrebačkoj obilaznici (A3), brzom cestom Solin-Klis i Jadranskom magistralom (DC8) kod Šibenskog mosta.

TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu