Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

“ČVRSTE TOČKE” Izložba Zorana Džape i Mijata Radasa u Galeriji umjetnina

Objavljeno

-

Galerija umjetnina Narodnog muzeja Zadar poziva na otvorenje izložbe Zoran Džapo i Mijat Radas Čvrste točke u srijedu, 23. ožujka 2022. u 19 sati u izložbenim dvoranama Kneževe palače, Poljana Šime Budinića 3, Zadar.

Izložba je otvorena do 9. travnja 2022.

Zajednička izložba Mijata Radasa i Zorana Džape rezultat je suradnje proizašle iz povezivanja dvaju autora kroz razgovore o umjetnosti, promišljanja i razmjenu stavova i ideja o tome što je slikarstvo i što je slika. U gradu skromne likovne produkcije dva autora sa zadarskom adresom povezala su se u likovnom stvaralaštvu i odlučila zajedno istupiti u javnost.

Izlagačka aktivnost Zorana Džape započela je još na Salonu mladih 1985. godine u organizaciji Galerije umjetnina, dok se Radas recentno otkrio zadarskoj publici u okviru galerije ZadaArt i na zajedničkoj izložbi nastavnika Škole primijenjene umjetnosti i dizajna.

Poveznica dvojice generacijski udaljenih autora je apstrakcija. Uzimajući za ishodište svojeg slikarstva načela apstraktnog ekspresionizma, ovdje se slikarski put dvojice predstavljenih autora razilazi. Dok Džapo teži geometriji i slikarstvu velikih obojanih polja koristeći slikarske forme autora kao što su Mark Rothko i Bernett Newman, kombinirajući ih sa slikarskim postupkom Gerharda Richtera, Radas svoje nadahnuće pronalazi u slikarstvu Willema de Kooninga, pa i Archilea Gorkyja koji se u dalekom odjeku iščitavaju u tretiranju podloge slike. Neupitan je i utjecaj slikarstva Igora Rončevića koji je i mentor obojici autora.

Po načelu postmodernističke aproprijacije, slikari ne skrivaju direktne implikacije, pa ni citatnost navedenih autora te ih unose u vlastiti rukopis.

Izloženi ciklusi slika nastali su tijekom posljednje tri godine, u vremenu obilježenom kontinuiranom neizvjesnošću, opasnošću, prijetnjom, u vremenu poplava, pandemije, potresa, ratova, migracija i neizvjesne budućnosti. U nesigurnim vremenima autori su konstantu i čvrstu točku pronašli u radu. Nastavljajući svoj slikarski put u apstrakciji, ove slike nisu prikaz vanjske vizualne pojavnosti, ali nisu od nje potpuno neovisne i ne negiraju svoje uporište u realitetu stanja svijeta, već evociraju opću atmosferu stvarnosnih dojmova reflektirajući je na slikarske postupke i dajući joj oznakovljenu formu na platnu.

U tom svjetlu, Džapo svoju čvrstu točku, odnosno uporište, nalazi u geometriji, njenom neosporivom redu i stabilnosti te upravo u angažmanu slaganja „rastočenih“ polja u geometrijski red pronalazi i uspostavlja kontrolu. U slikama Zorana Džape teško se oteti asocijativnoj referenciji na pejzaže. Namazom, koloritom i velikim plohama koje otvaraju nove planove reminisciraju sjevernjačke devetnaestostoljetne pejzaže koji ispražnjeni od figuralnih sadržaja istovremeno zadobivaju nadrealnu notu. Poput kakvog nadrealnog susreta Caspara Davida Friedricha i Marka Rothka ili Williama Turnera i Barneta Newmana.

Naravno, te asocijacije valja uzeti s rezervom, jer one i nisu direktni citati spomenutih slikara, nego su dijelom stilsko-morfoloških podudaranja na podlozi umjetnosti kao kauzalnog toka koji protječe njezinom isprepletenom poviješću. Svaki element „rastočenog pejzaža“ zauzima mjesto koje u kontrastu i suglasju s drugim elementima slici daje dinamiku. U svakoj slici pronalazimo element prolaza, izlaza iz geometrije u neku drugu dimenziju, u prostor nepoznatog, rasplinutog, neizvjesnog. Džapo kao slikar drži do reda i kontrolira svoju sliku, ne dopušta slučajnosti da se upliće, nego čak i nehotične elemente nastale automatizmom u procesu slikanja eliminira i uvodi novi kontrolirani element.

Radasovi radovi ekspresivniji su u svom izričaju, kako koloritom tako i jasnim tamnim linijama koje tvore guste mreže. Same mreže stvaraju svojevrsni horror vacui u koje upliće više ili manje figurativno spoznatljive forme, čvrste oblike koji na asocijativnoj razini dobivaju značenje, što autor naznačava i naslovima. Kipar po vokaciji, Radas sliku gradi nekom vrstom skulpturalnog očvršćivanja. Oblici koji lebde u kolopletu mreža ambivalentni su, istovremeno neovisni o samoj mreži i u nju uhvaćeni. Podloga i „znak“ nemaju odnos u kojem je jedno u podređenom odnosu prema drugom, već su zajednički nositelji slikovnog prizora. Sami morfemi često su slikani uz dodatna sjenčanja i, poput kubističkog principa, prikazuju objekt iz više (kvazi)perspektiva što im daje trodimenzionalnost. Radasove slike time postaju, oksimoronski, prostor sinergije oprečnosti.

Upravo u duhu i atmosferi dualizama i kontradiktornosti stvarnosti u kojoj živimo, a unatoč kojoj pronalazimo svoje vlastite čvrste točke, Džapina i Radasova izložba njezin je slikovni pandan.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

ZADAR / ŽUPANIJA

NA POMOLU NOVA PROMJENA VREMENA / Uživajte u suncu i visokim temperaturama, od sredine tjedna opća kiša

Objavljeno

-

By

foto: Saša Čuka

Danas pretežno sunčano ponegdje s umjerenom naoblakom, a ujutro u unutrašnjosti s mjestimičnom kratkotrajnom maglom. Vjetar slab do umjeren jugozapadni i jugoistočni, prema kraju dana na otvorenom moru sjeverozapadni. Najviša dnevna temperatura u većini krajeva od 21 do 26 °C.

U ponedjeljak pretežno sunčano i toplo, uglavnom ponegdje u unutrašnjosti i vrlo toplo. Vjetar u unutrašnjosti slab do umjeren jugoistočni i istočni. Na Jadranu sredinom dana i poslijepodne slab i umjeren jugozapadnjak, mjestimice sjeverozapadnjak. Najniža jutarnja temperatura između 6 i 11, na Jadranu od 10 do 15, a najviša dnevna većinom između 22 i 27 °C.

IZGLEDI VREMENA:

Pretežno sunčano, toplo i vrlo toplo. U srijedu uz umjeren razvoj oblaka mjestimice su mogući kratkotrajni pljuskovi. Vjetar slab do umjeren jugozapadni, na Jadranu jugo.

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

FOTO / Obilježen Dan Općine Starigrad i blagdan sv. Jurja

Objavljeno

-

By

Svečanom sjednicom općinskog vijeća obilježen je Dan općine Starigrad i blagdan zaštitnika sv. Jurja.

Godišnja nagrada općine dodijeljena je Osnovnoj školi Starigrad za doprinos u području obrazovanja kao i očuvanju i promociji kulturno-povijesne baštine, Grb općine za osobit doprinos u području znanosti i kulture uručen je Sveučilištu u Zadru, a zahvalnice za doprinos na pripremi i uređivanju znanstvene monografije Starigrad Paklenica uručene su Anti Uglešiću, Zoranu Šikiću i Marijani Tomić. Posthumno su priznanja  dodijeljena Rimmi Koić i  za doprinos u međunarodnoj afirmaciji Općine Starigrad te Mariji Maji Knežević za doprinos u humanitarnom i kulturno-društvenom radu.

Uz općinskog načelnika Marina Čavića i općinske vijećnike, na sjednici su bili nazočni ministar regionalnog razvoja i fondova EU Šime Erlić, zamjenik župana Zadarske županije Šime Vicković, državna tajnica Marija Pletikosa te brojni drugi gosti.

Osvrćući se na proteklo razdoblje načelnik Općine Starigrad je rekao da je općina u proteklim godinama realizirala mnoge projekte koji su pridonijeli kvaliteti života i boravka žitelja i gostiju, poboljšavajući pri tom turističku ponudu.

„Prije nekoliko godina realizirali smo projekt uređenja plaže Jaz u Selinama, započeli smo, zatim, projekt uređenja središnjeg obalnog pojasa u Starigradu-Paklenici, koji obuhvaća preko 600 metara obale. Sada smo, u suradnji sa Županijskom lučkom upravom, započeli projekt uređenja luke Starigrad, a u narednom razdoblju izradom projektne dokumentacije nadamo se i početku samih radova“, najavio je Čavić.

Istaknuo je da je izgradnja i održavanje komunalne infrastrukture, pored prirodnih ljepota, najvažniji segment turističkog razvoja ovoga kraja, ali i da je jedan od zadataka u budućem razdoblju priprema što više projekata za financiranje iz europskih i nacionalnih fondova.

Zamjenik župana Zadarske županije, Šime Vicković, istaknuo je da podvelebitski kraj, poput čitave županije, iz godine u godinu privlači sve više gostiju te je stoga potrebno i dalje ulagati u poboljšanje ponude i povećanje kvalitete smještaja te sadržaje koji se gostima mogu ponuditi.

„Posebna pozornost posvećuje se djeci, koja su naša budućnost. Uz redovna sredstva za ovdašnju osnovnu školu s područnom školom u Tribnju Krušćici, iz vlastitog proračuna sufinanciramo razne aktivnosti. U suradnji s općinom pripremili smo cjelokupnu projektnu dokumentaciju za izgradnju nove zgrade osnovne škole i očekujemo uskoro rješenje o njezinom financiranju kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti“, istaknuo je zamjenik župana Šime Vicković.

Govoreći o projektima za naredno razdoblje koji će se  realizirati europskim sredstvima Vicković je naveo   Centar za školjkarstvo u Selinama na kojem bi  radovi  mogli početi već krajem ove godine, ali i podsjetio je da je Zadarska županije službeno među četiri najrazvijenije županije, na čijem se području trenutno provode projekti vrijedni više od 600 milijuna eura.

Ministar Šime Erlić naglasio je da su prioriteti Vlade u budućem razdoblju prije svega demografija i sigurnost.

„Krunu naših ulaganja u sigurnost imali smo prilike vidjeti jučer, na Plesu u Velikoj Gorici, kada su došli novonabavljeni avioni koji će čuvati naše nebo, koji su simbol hrvatskog suverenizma. To je izniman događaj za Hrvatsku, nabavljena je najnovija generacija ratnih vojnih aviona i sad imamo najsuvremeniju flotu od Bavarske do Grčke. To je pokazatelj dobrog puta kojim Hrvatska kroči. Ratna su stanja danas činjenica i moramo ulagati u vojsku“, kazao je Erlić.

U ime nagrađenih nazočnima se obratio rektor Sveučilišta u Zadru  Josip Faričić, a u programu je sudjelovala klapa Arija iz Starigrada.

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

(FOTOGALERIJA) Svečano obilježen Dan Općine Povljana

Objavljeno

-

By

U subotu, 27. travnja svečano je obilježen Dan Općine Povljana. Program je započeo svečanom sjednicom Općinskog vijeća u 10 sati, nakon čega je u Domu kulture u organizaciji Općine Povljana i Kulturnog centra Sv. Martin – Hrvatska u suradnji s Institutom za etnologiju i folkloristiku te Hrvatskim katoličkim sveučilištem predstavljena knjiga „Život svetoga Martina” autora Sulpicija Severa. Na promociji knjige govorila je dr. sc. Antonija Zaradija Kiš, dopredsjednica znanstveno-kulturne udruge Kulturni centar sv. Martin – Hrvatska i znanstvena savjetnica Instituta za etnologiju i folkloristiku, koja je predstavila višegodišnji projekt i put njezina nastanku ukazavši na značaj koji knjiga danas nosi.

Knjiga „Život svetoga Martina” u izdanju Kršćanske sadašnjosti, Kulturnog centra sv. Martin – Hrvatska i Hrvatskog katoličkog sveučilišta prijevod je djela čovjeka očarana milosrđem i humanošću sv. Martina, Sulpicija Severa, svetčeva suvremenika i sljedbenika, koju je na hrvatski jezik preveo prof. dr. sc. Stjepan Kušar.

Prof. dr. sc. Ines Sabotič, predsjednica Kulturnoga centra sv. Martin – Hrvatska i profesorica Hrvatskog katoličkog sveučilišta predstavila je projekt Kulturne rute Vijeća Europe u Republici Hrvatskoj, a dr. sc. Radomir Jurić, dugogodišnji ravnatelj Arheološkog muzeja Zadar govorio je o crkvi Sv. Martina i običajima vezanim uz slavljenje kulta Sv. Martina u Povljani na otoku Pagu.

Crkva sv. Martina spominje se kao prva župna crkva naselja Povljane već davne 1334. godine, a sagradio ju je Dižislav Radogostić Vučo u Staroj Povljani. Crkva je iznimno vrijedan spomenik srednjovjekovne arhitekture koja je 2001. godine u cijelosti konzervirana i tako dugoročno spašena, kao iznimno vrijedan spomenik hrvatskog srednjovjekovnog graditeljstva.

Općina Povljana od ove godine učlanjena je u Kulturni centar sveti Martin – Hrvatska koji okuplja gradove i općine pod zaštitom ovog sveca, kao i brojne štovatelje Martinske baštine.

Svečano slavlje nastavljeno je na Trgu Bana Josipa Jelačića u Povljani uz domjenak i druženje s građanima.

„Danas smo u društvu naših gostiju i građana svečano obilježili Dan Općine Povljana. Tradicija obilježavanja svake godine obogaćuje našu zajednicu te zahvaljujemo svima koji su nam se pridružili  kako bismo zajedno proslavili Dan naše općine.” – rekao je Predrag Rukavina, načelnik Općine Povljana.

Foto: Elvis Šmit/Radio Pag

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu