Hrvatska
Selak: Da je unutra bio eksploziv, danas ne bi bilo pola krila studentskog doma
Legendarni pilot Hrvatskog ratnog zrakoplovstva, umirovljeni brigadir Ivan Selak, komentirao je za N1 izjavu ministra obrane Marija Banožića da su u bespilotnoj letjelici koja je u noći na petak pala u Zagrebu pronađeni fragmenti aviobombe. Sa Selakom je razgovarala novinarka N1 televizije Katarina Brečić.
Je li moguće da su u letjelici nađeni ostaci avionbombe?
Pokušat ću objasniti. Siguran sam da nisu pronađeni, skoro sam siguran da nisu pronađeni aviobombe. Dakle, fragmenti aviobombe, ne vjerujem da postoje. Fragmenti eksploziva i fragmenti ostatka eksplozije postoje. Zašto? Radi se o letjelici koja je izviđački dron iz 80-ih godina prošlog stoljeća. Ta letjelica posjeduje ono što je posjedovao i avion na kojem sam ja letio. Postoji eksploziv koji će uništiti one podatke koje ja ne želim da moj protivnik vidi ukoliko ta letjelica nekontrolirano padne na neki teritorij. Taj eksploziv se ne aktivira ako letjelica kontrolirano pada. Ona kontrolirano pada, padobrani su otvoreni, ona lagano pada na zemlju. Ovo je bio nekontrolirani pad, padobrani se nisu stigli otovoriti, doslovno su se rasprsli, odvojili i ona je velikom brzinom pala na zemlju. Identičan takav sustav posjeduje MIG-21 na kojem sam ja letio. Taj sustav je služio za presretanje u zraku, dobivao je podatke od časnika sa zemlje, kodirane podatke koji su se prikazivale na instrumentima u kabini. U slučaju da si pogođen iznad neprijateljskog teritorija, da moraš iz nekog razloga napustit zrakoplov, prije katapultiranja, s desne je strane bio prekidač s crvenim osiguranjem kojim se moglo uništiti šifrirani link. Link bi se uništio i sam, ali da bi bio siguran si prije katapultiranja to trebao unišiti. To je priča iz Drugog svjetskog rata s njemačkom podmornicom nasred oceana kad je netko zaboravio uništiti Enigmu, uređaj za šifriranje podataka.
Nema govora da su našli bombu u letjelici?
Da budem jasam, ja ne vidim koja bi to budala stavila u ovu letjelicu bombu. Ukoliko, da razjasnimo, iz ove letjelice izvadite opremu za izviđanje, detekciju, ometanje, za bilo što, umjesto nje vi možete staviti toliko tešku količinu eksploziva. A da bi neki kreten sad tu stavljao avijacijsku bombu… Vi možete, teoretski, staviti eksploziv, ali da je on bio unutra zaista… Danas ne bi bilo pola krila studentskog doma u onoj ulici.
Pitam jer je ministar rekao dijelovi eksploziva i aviobombe.
Već sam rekao, nije ministar taj koji treba znati koji je kalibar topa na mom avioinu. Nije on taj koji treba znati koja je početna brzina ispaljene granate iz tenka. Ali ministar oko sebe treba imati ekipu koja to zna, a ne da on prvi dan izjavljuje, nakon što je letjelica pala nekoliko desetaka metara od studentskog doma, da je to bezopasno i ne predstavlja prijetnju. Na svu sreću, jučer ga je demntirao premijer i rekao da je to izrazita prijetnja. Svaka čast! A danas, teći dan nakon pada, ministar govori da je unutra bila, čak i fragmenti, aviobombe. Dakle, prije 36 sati si rekao da to nije prijetnja, jučer je tvoj šef rekao da je prijetnja. I danas… Jel’ rekao da je bila ili da nije? Pa daj čovječe, ustabili se, radi taj posao ili, ne želim sad glumiti ono što govori predsjednik Milanović.
Nađena je crna kutija. Tko je mogao lansirati letjelicu?
Nije uopće u ptanju tko je lansirao. Za mene je problem zašto je ta letjelica prošla kroz NATO integrirani sustav zračnog prostora iznad NATO zemlja. Letjelica dugačka 14,3 metra, veličine borbenog zrakoplova je prošla. Zamislite ruski KH-22 do KH-90. Projektili, bespiloltne letjelice naoružane eksplozivnom su u pravilu duplo kraće od ovog projektila. Što bi nam ti koji su duplo manjeg odraza učinili? Kakva je to zaštita zračnog prostora iznad NATO zemalja?
Hrvatska
Poskupljuje struja! Ovo su nove cijene
Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA) donijela je nove odluke o iznosu tarifnih stavki za prijenos i distribuciju električne energije. Na snagu stupaju od 1. siječnja 2026.
Prema Zakonu o tržištu električne energije, HERA određuje visinu tarifnih stavki. Uredba o otklanjanju poremećaja na domaćem tržištu energije omogućila je operatorima sustava da za 2026. godinu zatraže povećanje cijena: Hrvatski operator prijenosnog sustava (HOPS) do 10 %, a HEP-Operator distribucijskog sustava (HEP-ODS) do 15 %. Obje su tvrtke 30. rujna 2025. podnijele zahtjeve HERA-i u skladu s Uredbom i propisanim metodologijama.
HEP-ODS je zatražio maksimalno dopušteno povećanje od 15 %, a HOPS 10 %. HERA je oba prijedloga prihvatila.
“Naime, kao posljedica povećanja veleprodajnih cijena električne energije te poskupljena materijala i radova, znatno su porasli i troškovi operatora sustava. Dosadašnje tarife nisu dovoljne za pokrivanje priznatih troškova operatora sustava što može dovesti smanjenja potrebnih investicija u mrežu, kašnjenja u energetskoj tranziciji kao i u poteškoćama u obavljanju regulirane djelatnosti operatora sustava”, navela je HERA u priopćenju.
Koliko će porasti naknade za korisnike?
Primjenom novih tarifnih stavki, naknada za korištenje mreže povećat će se za sve kategorije potrošača i sve tarifne modele – u prosjeku za 13,5 %. Za prosječno kućanstvo iz tarifnog modela Bijeli s godišnjom potrošnjom od 3105 kWh, trošak naknade povećat će se s 5,34 c/kWh na 6,06 c/kWh, odnosno s 166 € godišnje na 188 € godišnje, što je 22 € više godišnje, odnosno oko 1,8 € mjesečno.
HERA je, uz tarife za potrošače, odredila i nove tarifne stavke za proizvođače električne energije koji imaju dozvolu za obavljanje energetske djelatnosti proizvodnje. Oni su, prema Zakonu o tržištu električne energije, dužni plaćati naknadu za korištenje prijenosne ili distribucijske mreže za količinu energije koju predaju u sustav.
Proizvođači priključeni na prijenosnu mrežu plaćaju naknadu HOPS-u, a oni priključeni na distribucijsku mrežu plaćaju HEP-ODS-u. Naknada se odnosi isključivo na proizvođače koji posjeduju dozvolu HERA-e.
Ova nova tarifna stavka naziva se G-tarifa (od engl. generated), jer se primjenjuje na proizvedenu i u mrežu predanu električnu energiju. HOPS je predložio G-tarifu od 0,116 €/kW (0,39 €/MWh), dok je HEP-ODS predložio iznos od 0,142 €/kW (0,42 €/MWh). Oba iznosa su unutar ograničenja od 0,5 €/MWh propisanog europskom Uredbom 838/2010.
Hrvatska
PROGNOZA / Kakvo nas vrijeme očekuje za vikend?
Danas će vrijeme pod utjecajem polja visokog tlaka anticiklone biti stabilno. Na Jadranu uz Jadran te na planinama unutrašnjosti vedro uz slab sjeverac I sjeveroistočnjak.
Na sjevernom Jadranu u podvelebitskom primorju slaba bura mjestimice. U unutrašnjosti mjestimice gusta magla uz slabu do umjerenu rosulju.
Debljina sloja magle koja se nadvila nad unutrašnjost je oko 350 metara te su planinski vrhovi I obronci iznad sloja magle.
Najviše dnevne temperature u krajevima s maglom oko 5C. U gorju temperature zraka oko 8C, na Jadranu od 14 do 18 na krajnjem jugu Dalmacije.
Sutra u unutrašnjosti I dalje magla i niska naoblaka s mjestimičnom rosuljom. Jutarnje temperature u krajevima bez magle oko -2, a u predjelima s maglom oko 2C.
Najvišim dnevna neće prelaziti 6C u gorju i krajevima bez magle najviša dnevne temperatura oko 8C. Na Jadranu sunčano, jutarnje temperature oko 10, najviše dnevne od 15 do 18.
Hrvatska
PROGNOZA / Za vikend česta magla, na pomolu promjena s kišom i grmljavinom
Donosimo vremensku prognozu meteorologinje Tee Blažević
Tmurno je diljem unutrašnjosti i na sjevernom Jadranu, magla je vrlo gusta na mjestima u priobalju, kolnici su vlažni i skliski u tim područjima, stoga vozače pozivaju na oprez iz Hrvatskog autokluba. Uslijed niskih temperatura moguća je i poledica, stoga je važno brzinu prilagoditi uvjetima na cestama.
U nastavku petka prevladavat će sunčano duž Jadrana, u gorju, dok će u nizinama unutrašnjosti uglavnom ostati tmurnije.
Za vikend se nastavlja stabilno vrijeme.
Subota će također početi maglom i niskim oblacima u unutrašnjosti, sunčanije će biti duž Jadrana i uz Jadran te u gorju, i onda u skladu s tim i toplije.
I tijekom nedjelje će se tmurno zadržavati u nizinama unutrašnjosti, iako lokalno može biti sunčanih razdoblja. No sunčanije će biti na Jadranu te u gorju.
Slično vrijeme nastavlja se i u ponedjeljak, no trebali bi se magla i niski oblaci izdići tijekom prijepodneva, tako da su izgledna sunčana razdoblja i na kontinentu, ne samo na Jadranu.
Potkraj utorka naoblačenje s kišom i pljuskovima s grmljavinom, mjestimice duž Jadrana i izraženijim.
-
magazin17 sati prijeŠPICA!
-
Tech5 dana prijeUništava li stalno držanje mobitela na punjaču bateriju? Evo što kažu iz Applea, Samsunga i Googlea
-
Sport5 dana prijeDjevojčica (12) iz SAD-a dvije godine štedjela da gleda Modrića na SP-u
-
Svijet5 dana prijeAustralija postala prva zemlja u svijetu koja je djeci zabranila društvene mreže







