Connect with us

Svijet

Je li BiH sljedeća Putinova meta? Evo što Rusija sada želi

Objavljeno

-

Već prvi dan ruske agresije i invazije na Ukrajinu postavilo se pitanje je li BiH sljedeća na listi za taj scenarij? Dok bjesni rat i traju razaranja u Ukrajini, mnogi strepe za budućnost, a police trgovina se prazne.

Ili zbog rata u Ukrajini ili zbog povećanja cijena, zabrinutost je natjerala žitelje BiH na pojačanu kupovinu živežnih namirnica. Iako još uvijek nema masovnog nagomilavanja zaliha, u mnogim trgovinama i supermarketima pojačano se kupuje, piše Deutsche Welle.

“Još se nije zaboravilo rat i nestašicu, a i poskupljuje sve. Dobro je da se kupi. Za svaki slučaj”, kaže jedna mostarska gospođa koja je uzela 15 kg brašna u supermarketu. Kao da se među kupce uvukla neka tjeskoba, nema žamora i smijeha, a pitanje koje ‘visi u zraku’ je: hoće li biti rata?

Čini se da donekle umirujuće zvuče izjave predsjednika Hrvatske, Srbije i BiH kako nisu povećali pripravnost svojih oružanih snaga, a značajan pomak je učinjen i podrškom Srbije rezoluciji UN-a u osudi ruske agresije na Ukrajinu.

Dok su sve brojniji apeli da lideri zemalja zapadnog Balkana preuzmu odgovornost, prestanu sa zapaljivom retorikom i sačuvaju mir, ozbiljne prijetnje unose tjeskobu, dok svijet uživo promatra stradanja u Ukrajini i novi rat na europskom tlu.

“Nemojte poslije da niste znali”

Dušanka Majkić, zastupnica SNSD-a u državnom parlamentu, stranke predsjednika Milorada Dodika i člana Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda, komentirajući na društvenim mrežama rat u Ukrajini zaprijetila je da se i u BiH može dogoditi sličan scenarij.

“Moskva je u ožujku 2021. rekla da će reagirati ako BiH poduzme korake ka pridruživanju NATO-u. Nemojte poslije da niste znali”, napisala je ona na Twitteru. Ovo prijeteće upozorenje bh. parlamentarke koja, kao i njezina stranka, zastupa stav da BiH ne treba biti članica NATO-a, ima itekako temelja.

U ožujku prošle godine Veleposlanstvo Rusije u BiH iznijelo je svoj stav o pristupanju BiH NATO-u. “U slučaju praktičnog zbližavanja BiH i NATO-a, Rusija će morati reagirati na ovaj neprijateljski korak”, poručeno je. Treba li tu prijetnju uzeti ozbiljno ili ne?

“NATO i EU imaju obvezu prema BiH”

Zamjenik ministra obrane BiH Mijo Krešić ne vidi pretjeranu mogućnost da se BiH nađe u “ukrajinskom scenariju”.

“Mi se nalazimo u posve drukčijoj poziciji. Imamo danas EUFOR za osiguranje stabilnog i sigurnog okruženja, ali i NATO zapovjedništvo koji je također jamac sigurnosti, razvijenu komunikaciju sa svim zemljama članicama EU i NATO-a koje imaju utjecaja na kretanja u BiH. Uključujući tu, dakako, i Hrvatsku. NATO je danas u BiH, a to što mi nismo u ovome trenutku zemlja članica, mislim da ne mijenja bitnije našu poziciju. NATO i EU imaju obvezu prema BiH. Rekao bih da je to stvar partnerstva”, rekao je Krešić za Večernji list BiH.

Snažnije djelovanje obavještajaca i uloga političara

Slično misli i Sandi Dizdarević, profesor kriminalističke psihologije i stručnjak u području sigurnosti, koji podsjeća da su jamac Daytonskog sporazuma NATO i međunarodne snage te da je tu razlika između BiH i Ukrajine. Ali ipak kaže da niti jedna zemlja zapadnog Balkana, koja ima pretenzije i odlučnost za članstvo u NATO-u i EU, nije isključena iz geostrateškog interesa Rusije.

“BiH je trom geostrateški prostor i samim tim područje gdje se preklapaju interesi, a time i animoziteti Zapada i Istoka. Ne vjerujem da će doći do oružanog sukoba, ali će se obavještajni aparat toliko aktivirati s ciljem izazivanja različitih oblika destabilizacija”, kaže Dizdarević za DW.

On skreće pozornost na odgovornost regionalnih političara za stabilnost regije, posebno predsjednika Srbije Aleksandra Vučića za kojeg kaže da je u dosta teškom razdoblju.

“Ovo je vrijeme kada dolaze do naplate sva ranija “igranja na dvije stolice”. Uopće, svi politički zagovaratelji vodećih politika i u BiH u teškom periodu – od njihovih odluka ovisi cjelokupna sigurnost i to je dobar znak da ipak mogu racionalizirati i izdignuti se iznad osobnih interesa”, kaže Dizdarević.

No, on podsjeća da je Rusija sada suočena s ozbiljnim sankcijama na svakom polju te da na rat na ukrajinskom području dnevno troši skoro milijardu dolara te da time nedvojbeno slabi i njezin utjecaj.

“Ono što je bitno je da upravo ti političari ne podlegnu pritiscima, ucjenama koje dolaze iz Rusije, jer važno je shvatiti da se politika režima Vladimira Putina polako urušava”, zaključuje on.

“Sukobi su već prisutni – ali ne oružani”

Ali, profesor Darko Trifunović, direktor Instituta za nacionalnu i međunarodnu sigurnost u Beogradu, kaže da postoji ozbiljna zabrinutost za izbijanje sukoba u BiH.

“To je vrlo velika mogućnost. Sukobi su već prisutni – ali ne oružani. Rusija sada želi što dalje skrenuti pozornost s Ukrajine i na područja gdje ima utjecaj i u tome im pomažu zapaljivi narativi političkih elita. Nisam mogao zamisliti da ekstremisti u mojoj zemlji podržavaju da nečiji tenkovi dođu pred nečiju kuću i pucaju na ljude u njoj. Ali, ono što pruža nadu je da je Srbija ipak osudila agresiju i podržala suverenitet Ukrajine”, komentira Trifunović za DW.

Osvrćući se na ratove od Afganistana, bivše Jugoslavije, a sada i Ukrajine, ističe da je to interesna borba NATO-a i Rusije, ali i da će ukrajinski rat otvoriti i mnoge teške teme iz proteklog rata na Balkanu i to o ruskoj ulozi u zločinima na području BiH.

“Srbija je najveća žrtva višegodišnjeg, hibridnog djelovanja Rusije na Balkanu, uz BiH i ostale zemlje bivše Jugoslavije. Stoga je važno da političari pruže ruke jedni drugima i odgovore na pitanje služe li za zavađanje naroda ili rade na privlačenju investicija i boljem životu svojih građana? Moja generacija je odrasla pod stravičnom propagandom i naša je obveza biti promotor normalnog života”, komentira uz zaključak da “političarima sa zapaljivom retorikom treba što manje dopustiti mikrofon u ruke”.

Sigurnosni kišobran za BiH

Profesorica Dijana Gupta, predsjednica Atlantskog vijeća BiH, u tom smislu sličnog je stajališta. “Političarima sa zapaljivom retorikom, kao što je gospodin Dodik i gospođa Majkić, koji predstavljaju ovu državu i od nje primaju vrlo visoke plaće, a istodobno rade protiv te iste države i imaju tako sramotne postupke, zaista treba zabraniti bavljenje politikom i ne želim da mene, kao građanku BiH, zastupaju takve osobe”, kaže Gupta za DW.

No, unatoč svemu, ona kaže da bh. žitelji mogu mirno spavati, a njeni argumenti su prisustvo NATO-a u BiH kao “sigurnosnog kišobrana”.

“U BiH je NATO-ov stožer u Sarajevu, a sada je poslana snažna poruka s još 500 vojnika u misiji Althea. Berlinskim sporazumom dana je mogućnost obrane ako bi došlo do oružanih sukoba. Također, BiH je primljena u Akcijski program za članstvo, MAP, i ispunili smo značajan dio zahtjeva što je Savez od nas tražio i to BiH pozicionira drugačije od Ukrajine”, zaključuje Gupta.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

Studija otkrila da glavni oblik liječenja korone ne djeluje na novu varijantu

Objavljeno

-

By

Terapije koje se koriste u liječenju infekcije covidom-19 uvelike su povećale izglede za preživljavanjem pacijenata od početka pandemije, no istraživači smatraju da ključan oblik terapije u prevenciji i liječenju bolesti – monoklonskim antitijelima, neće djelovati protiv zaraze novom podvarijantom, omikronom BQ.1.1.

Omikron BQ.1.1, koji uz podvarijantu BQ.1 sada čini većinu infekcija u Sjedinjenim Državama i brzo se širi i u ostalim zemljama, otporan je na trenutačno odobrene terapije antitijelima, kažu znanstvenici istraživačkog instituta pri Njemačkom centru za primate.

Analiza je u studenome objavljena u znanstvenom časopisu The Lancet Infectious Diseases, a njezini tvorci pozivaju liječnike da se više ne oslanjaju isključivo na liječenje antitijelima u područjima u kojima je podvarijanta BQ.1.1 vrlo raširena.

Kada liječe visokorizične pacijente zaražene koronavirusom liječnici bi trebali razmotriti uvođenje ostalih lijekova poput paxlovida, rekao je voditelj studije Markus Hoffmann.

Istraživači vjeruju i da će u novim okolnostima trebati razviti nove terapije antitijelima kako bi se uspio održati zdravstveni arsenal namijenjen borbi protiv teških slučajeva covida-19.

U laboratorijskim testovima na kulturama stanica istraživači su otkrili da se podvarijanta BQ.1.1 ne uspijeva neutralizirati pojedinačnim antitijelima niti koktelima antitijela.

Podsjećaju da je BQ.1.1 najnovija podvarijanta Sars-CoVa-2, koja pokazuje otpornost na postojeće metode liječenja zaraze koronavirusom.

Pojasnili su da je uzrok rezistencije mutacija takozvanog spike proteina koronavirusa.

“S obzirom na to da raste otpornost na varijante Sars-CoVa-2, nužno je pribjeći razvoju novih načina liječenja antitijelima koja su posebno prilagođena cirkulirajućim i budućim varijantama virusa“, kazao je Stefan Pöhlmann, voditelj Odjela za biologiju zaraznih bolesti Centra za primate.

 
Nastavi čitati

Svijet

WHO ‘rebrandirao’ majmunske boginje, dali im novo ime

Objavljeno

-

By

Svjetska zdravstvena organizacija u ponedjeljak je izvijestila da će početi koristiti novi izraz ‘mpox’ kao sinonim za majmunske boginje te je i ostale pozvala da slijede primjer nakon pritužbi po kojima je aktualni naziv bolesti rasistički i stigmatizirajući.

“Oba naziva istodobno će se koristiti u razdoblju od godinu dana, a izraz ‘majmunske boginje’ postupno će se izbacivati iz upotrebe”, objavio je WHO.

Organizacija je početkom godine pokrenula javne konzultacije s ciljem pronalaska novog naziva za bolest.

Jedan od popularnijih prijedloga bio je naziv ‘mpox’ ili ‘Mpox’, koji je predložila organizacija za zdravlje muškaraca RÉZO.

Njezin ravnatelj svojedobno je kazao da je uklanjanje slika majmuna pridonijelo da ljudi ozbiljno shvate hitnu zdravstvenu situaciju.

Bilo je i apsurdnih naziva poput ‘Poxy McPoxface’ koji je aludirao na Boaty McBoatface, naziv koji je zamalo nadjenut britanskome brodu za polarna istraživanja nakon javnog glasanja.

Majmunske boginje otkrivene su 1958. i nazvane su po prvim životinjama – majmunima, kod kojih su se pojavili simptomi. Do ove godine su se uglavnom širile u grupi zemalja zapadne i središnje Afrike.

No od početka godine, po podacima WHO-a 110 zemalja u svijetu prijavilo je oko 80.000 potvrđenih slučajeva bolesti i 55 smrtnih slučajeva.,

 
Nastavi čitati

Svijet

Zbog poskupljenja hrane na Mediteranu bi mogli izbiti nemiri

Objavljeno

-

By

Izvor: Pexels / Photo by Markus Spiske

Nastavi li se poskupljenje hrane i energenata mogli bi izbiti nemiri na jugu i istoku Mediterana gdje je prije deset godina erumpirala serija političkih ustanaka poznatih kao „Arapsko proljeće“, upozorio je čelnik Unije za Mediteran.

„Problem je vrlo ozbiljan. Zemlje južnog i istočnog Mediterana su uvoznici osnovnih prehrambenih namirnica, posebno žitarica. Neke su 90 postotno ovisne o njihovom uvozu“, rekao je Nasser Kamel, glavni tajnik Unije za Mediteran, u razgovoru za Hinu.

Pad isporuka žitarica iz sukobljenih Ukrajine i Rusije, vodećih svjetskih izvoznika, lansirao je cijene hrane u zemljama poput Maroka, Alžira, Tunisa, Libije, Egipta i Libanona.

„Porast cijena je bio ogroman. No nakon dogovora o slobodnom prolazu brodova s ukrajinskim žitom kroz Crno more cijena se vratila na prihvatljivu razinu“, kaže Kamel u sjedištu Unije za Mediteran u Barceloni.

Ta organizacija s 43 zemlje u četvrtak je održala forum u čijem je zaključku navela da je prekid isporuka hrane pogoršao već tešku socijalno-gospodarsku situaciju uzrokovanu pandemijom koronavirusa.

“Da, postoji rizik od političkih nemira. Vidimo uostalom i u zapadnoj Europi, doduše bez nasilja, ogorčenje građana što utječe i na rezultate izbora”, napominje Kamel.

Egipat uvozi 50 posto hrane a s obzirom na 107 milijuna stanovnika najveći je svjetski uvoznik žitarica, kaže diplomat Kamel, rođen u toj zemlji na sjeveru Afrike.

U Tunisu, zemlji od kuda je 2011. krenulo „Arapsko proljeće“, građani se suočavaju s nestašicama mlijeka, šećera, maslaca i brašna. Posebno je teško naći mlijeko za bebe.

„Svaki mjesec nešto novo nedostaje pa su ljudi nezadovoljni“, kaže Raouia Kheder, novinarka tuniskog radija RTCI.

„Cijene i nezaposlenost rastu a predsjednik, koji još uživa veliku potporu, nije objasnio kako riješiti situaciju pa se ljudi osjećaju nesigurno“, dodaje.

U Tunisu se 17. prosinca održavaju parlamentarni izbori, a opozicija organizira manje prosvjede nastojeći izvući ljude na ulicu.

„Moglo bi se dogoditi nešto veliko prije izbora“, kaže Kheder.

Hrana kao oružje

U posebnu pažnju pridaje svom južnom susjedstvu pa je paralelno sa 7. ministarskim sastankom Unije za Mediteran u Barceloni održan 3. sastanak ministara vanjskih poslova u formatu EU-Južno susjedstvo.

Raspravu su obilježile teme prevladavanja prehrambene i energetske nesigurnosti“, kaže Nives Malenica, hrvatska veleposlanica u Madridu koja je sudjelovala na sastanku.

Ukazala je na moguće korištenje hrvatskih luka i brodova u opskrbi žitom i umjetnim gnojivom država s najvećom oskudicom, osobito u Africi. U Barceloni je istaknula i „važnost jačanja strateške autonomije u energetskom i prehrambenom sektoru“.

Politolog Anđelko Milardović, voditelj Instituta za europske i globalizacijske studije (IEGS), kaže da se hrana i energenti koriste kao oružje u trenutnom geopolitičkom ratu.

„Bude li trgovina hranom blokirana to će potaknuti migracije prema Europi. Istovremeno bi uništenje energetskih postrojenja u Ukrajini moglo potaknuti tamošnje ljude da odu na toplije mjesto, u EU“, objašnjava Milardović.

Premijeri devet europskih mediteranskih zemalja okupljenih u klub MED 9 sastat će se 9. prosinca u španjolskom gradu Alicanteu gdje će razgovarati o poskupljenju hrane i migraciji morem prema EU-u. Ondje bi trebao biti i hrvatski premijer Andrej Plenković.

„Hrvatska bi trebala prihvatiti ovaj tip iskustva te smanjiti ovisnost o uvozu hrane. Vlada treba napraviti preokret u svojoj poljoprivrednoj politici“, kaže Milardović koji će u svibnju u Šibeniku organizirati 3. Mediteranski poljoprivredni forum (AGROMED).

Klimatske promjene prijetnja Mediteranu

„To bi bila politika nacionalne sigurnosti. Ovo sada je politika nacionalne nesigurnosti. Imaš potencijale, a ne stavljaš ih u funkciju“, dodaje.

Smatra da je u Hrvatskoj uvoznički poljoprivredni lobi jači od ministarstva poljoprivrede, no da se dio stanovnika suočen s poskupljenjima okrenuo vlastitim obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima (OPG).

U Uniji za Mediteran kažu da bi klimatske promjena mogle podići razinu mora, a ono nanijeti sol na dosad plodna kopnena zemljišta, čime bi se i europske zemlje mogle suočiti s prehrambenim poteškoćama.

„Zemlje sjevernog Mediterana bi trebale više i ravnomjernije proizvoditi hranu kako na tržištu ne bi dolazilo do kriza, a koje posljedično ugrožavaju sigurnost opskrbe hranom na jugu Mediterana“, kaže Kamel.

U ponedjeljak, 28. studenog, obilježava se Dan Mediterana. Na taj datum je 1995. godine u Barceloni dogovorena suradnja sjevera i juga Mediterana.

„Kada je riječ o energiji Jug je ekstremno bogat suncem i vjetrom pa bi mogao opskrbljivati energijom čitavu Europu bude li se ulagalo u tehnologiju. No kada je riječ o poljoprivredi situacija je kompliciranija“, dodaje čelnik Unije za Mediteran.

Kako bi jug Mediterana prestao biti ovisan o uvozu mora riješiti problem nedostatka vode i inovacija. Mora pronaći usjeve koji mogu opstati s manje vode i oduprijeti se ekstremnim uvjetima zbog klimatskih promjena.

„To je moguće. Neke studije ukazuju na optimistične rezultate, ali su potrebna veća ulaganja“, zaključuje Kamel.

 
Nastavi čitati

U trendu