Nešto više od mjesec dana nakon što je drska pljačka nakita otkrila, kako je to opisao ravnatelj Louvrea, “strašan propust” u sigurnosnom sustavu muzeja, čini se da slavnu instituciju muče i brojni drugi problemi. Nekoliko velikih francuskih sindikata koji predstavljaju zaposlenike Louvrea izglasalo je štrajk, tvrdeći da se muzej nalazi u “krizi”.

Ova vijest dolazi samo nekoliko dana nakon što je potvrđeno da je zbog puknuća cijevi krajem prošlog mjeseca oštećeno oko 400 knjiga u Odjelu za egipatske starine, piše The Cut.

Sindikati dižu glas
U pismu upućenom francuskoj ministrici kulture Rachidi Dati, sindikati CGT, CFDT i Sud ustvrdili su da je listopadska pljačka “istaknula nedostatke na koje se dugo upozoravalo”, uključujući nedostatna sredstva i “sve lošije radne uvjete”.

Radnici, koji su zbog sličnih problema već održali spontani štrajk u lipnju, sada su velikom većinom izglasali službeni štrajk, a prva veća akcija najavljena je za sljedeći tjedan.

Poplava u egipatskom odjelu
Osim velikih sigurnosnih propusta koji su omogućili pljačku, navodno je šifra za videonadzor bila “Louvre”, sindikati kao primjer nemara navode i puknuće cijevi u studenom.

Povjesničar umjetnosti Didier Rykner prvi je izvijestio da je voda prodrla kroz strop egipatskog odjela i oštetila između 300 i 400 djela iz kasnog 19. i ranog 20. stoljeća, uključujući “časopise o egiptologiji” i “znanstvenu dokumentaciju” koju koriste istraživači. Zamjenik upravitelja muzeja, Francis Steinbock, umanjio je štetu, rekavši da su oštećeni predmeti bili “izuzetno korisni”, ali “nikako jedinstveni”, te dodao da institucija nema “nepopravljivih i konačnih gubitaka u ovim zbirkama”.

Međutim, Rykner na svojoj stranici La Tribune de l’Art tvrdi da je egipatski odjel godinama od uprave tražio sredstva za popravak cijevi. “Ova katastrofa je još jedna ilustracija silazne spirale Louvrea, koji zanemaruje svoje temeljne misije u potrazi za pustim snovima”, napisao je Rykner.

Posjet kao “poligon s preprekama”
Uprava je obećala provesti internu istragu o curenju, a Steinbock je za New York Times izjavio da zaposlenici trenutno marljivo suše stranicu po stranicu svakog oštećenog artefakta.

No, čini se da su problemi ove kulturne institucije puno dublji od nekoliko cijevi koje cure. Sindikati su u svom pismu istaknuli da je “posjet Louvreu postao pravi poligon s preprekama” za svakoga tko želi vidjeti njegove zbirke, signalizirajući sustavnu krizu koja pogađa i zaposlenike i posjetitelje.

Bivši agent CIA-e John Kiriakou otkrio je koje zemlje trenutačno smatra najopasnijima na svijetu, prisjetivši se i putovanja koja su završila tragedijom. State Department već upozorava američke građane da izbjegavaju države označene upozorenjem „razina 4“, među kojima su Iran, Ukrajina, Sudan, Sirija i Rusija, zbog ratova, nemira, terorizma i rizika od otmica ili neopravdanog pritvaranja.

Kiriakou je za LADBible Stories, kako prenosi City Magazine, ispričao da je tijekom rada u CIA-i posjetio 72 zemlje i da su „gotovo sve bile užasne“, uz napomenu da nikada nije „dobio priliku ići na lijepa mjesta“. Kao najopasnije navodi Jemen, Somaliju, Gazu, Afganistan i dijelove Pakistana, ističući da osoba u tim područjima mora stalno biti na oprezu.

Kao primjer opisao je svoja putovanja u Jemen — ukupno njih pet — napominjući da je svaki sljedeći boravak bio „gori od prethodnog“. Zemlja je danas pod upozorenjem razine 4 zbog nemira, kriminala, zdravstvenih rizika, otmica, terorizma i kategorije „ostalo“.

Nestabilnost u nekim regijama može imati katastrofalne posljedice
Nestabilnost u pojedinim regijama može imati katastrofalne posljedice i za diplomate i za civilne putnike.

Tijekom njegova posljednjeg boravka u Jemenu, operativci CIA-e smjeli su odsjesti samo u jednom hotelu, okruženom zidom protiv bombi visokim devet metara. Dan nakon njegova dolaska, skupina južnokorejskih diplomata upala je u zasjedu na putu od zračne luke do hotela — svih šest diplomata ubijeno je u napadu. Nekoliko dana kasnije u Jemen su stigli južnokorejski obavještajci kako bi istražili ubojstva, ali su i oni također napadnuti iz zasjede i ubijeni. „Južnokorejci su jednostavno zatvorili svoje veleposlanstvo i otišli kući. To je prilično opasna zemlja“, napominje Kiriakou.

Njegova svjedočanstva dodatno naglašavaju da nestabilnost u pojedinim regijama može imati katastrofalne posljedice i za diplomate i za civilne putnike.

Govoreći o globalnoj sigurnosti i odnosima među državama, Kiriakou je upozorio da je situacija danas izrazito nestabilna. Zaključio je da su međunarodni odnosi trenutačno napeti i da je teško predvidjeti kako će se stvari dalje razvijati.

Zaštitna struktura napuštene nuklearne elektrane Černobil na sjeveroistoku Ukrajine nakon oštećenja izazvanog dronom više ne ispunjava svoje najvažnije sigurnosne funkcije. To je zaključila Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) nakon provedene provjere. Generalni direktor IAEA-e Rafael Grossi izjavio je da omotač, takozvani sarkofag, što prije treba sveobuhvatnu sanaciju, podsjeća Deutsche Welle.

IAEA je nedavno proveo inspekciju zaštitne strukture koja je potvrdila “da je zaštitni omotač izgubio svoje primarne sigurnosne funkcije, uključujući sposobnost zadržavanja radioaktivnog materijala”.

Nema trajnih oštećenja nosivih struktura omotača
Nakon napada dronom početkom godine također je utvrđeno da nema trajnih oštećenja nosivih struktura ili nadzornih sustava zaštitnog omotača. Već su izvršeni određeni popravci, rekao je dalje šef IAEA-e i upozorio da je nužna sveobuhvatna obnova kako bi se osigurala dugoročna sigurnost.

Zaštitna struktura izgrađena je nakon nuklearne katastrofe u Černobilu u travnju 1986. preko ruševine reaktorskog bloka četiri, kako bi se spriječilo daljnje ispuštanje radioaktivnog materijala. Ujedinjeni narodi su 14. veljače izvijestili da je dron s visokorazornom bojnom glavom pogodio sarkofag. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je za napad okrivio Rusiju. Moskva te optužbe odbacuje. Prema tadašnjim navodima, razine zračenja ostale su normalne i stabilne.

IAEA: Automatski nadzorni sustav treba poboljšati
IAEA je sada preporučio daljnje mjere sanacije i zaštite. Među njih spadaju kontrola vlage, ažurirani program za nadzor korozije i poboljšanje automatskog nadzornog sustava za sarkofag. Prema Međunarodnoj agenciji za atomsku energiju sa sjedištem u Beču, dodatni privremeni popravci trebali bi se obaviti sljedeće godine kako bi se ponovno uspostavila sposobnost omotača da zadržava radioaktivni materijal.

U ratu koji je Rusija pokrenula protiv Ukrajine u veljači 2022. uvijek se iznova prijavljuju incidenti u dijelom ugašenim nuklearnim elektranama u Ukrajini. Prema navodima iz Kijeva, posljednji put je opskrba električnom energijom na sarkofagu u Černobilu bila prekinuta početkom listopada.

Isključena nuklearna elektrana Zaporižija na jugu Ukrajine, koju ruske trupe drže pod okupacijom od ožujka 2022., bila je u jesen oko mjesec dana odsječena od vanjskog napajanja električnom energijom.

IAEA je izvijestio da je elektrana i prošli tjedan bila na pola sata odvojena od eksterne opskrbe strujom. To se dogodilo već jedanaesti put od početka rata.